DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 74 <-- 74 --> PDF |
vrijeme izrade zasjeka za smjer padanja stabla vrijeme izvršenja reza za obaranje stabla vrijeme postavljanja klinova i njihovo udaranje za obaranje stabala vrijeme za uređenje čela trupca vrijeme za uređenje panja posije obaranja vrijeme za uređenje drugog kraja sortimenta vrijeme kresanja grana koje uključuje odnošenje grana i okretanje sortimenata vrijeme potrebno za sekcioniranje stabla t.j. rezanje debla u Sortimente određenih dužina sa nadmjerom mrtvo vrijeme - vrijeme u kojemu radnik ne obavlja faze rada. Zbroj svih vremena omogućuje da se dođe do podataka za utrošeno vrijeme za svako stablo ukupno, kao i za pojedine faze rada. U daljnjoj obradi podataka načinjeni su grafikoni da bi se mogli vidjeti odnosi između raznih parametara, a posebice provjera odnosa između morfoloških karakteristika smreke i potrebnog vremena za kresanje grana. Promatrani su sljedeći odnosi: promjer na 1,30 m i vrijeme kresanja dužina zelene krošnje i vrijeme kresanja promjer na 1,30 m i dužina zelene krošnje visina stabla i vrijeme kresanja promjer na 1,30 m i visina stabla. Ustanovljeno je da veća dužina krošnje djeluje izravno na trajanje vremena kresanja grana. Također je promjer stabla na prsnoj visini u izravnom odnosu s visinom stabla, koja opet izravno djeluje na dužinu trajanja ove faze rada. Promjer je u izravnoj vezi s debljinom grana, što opet djeluje na trajanje ove faze rada. Izvršeni radovi na istraživanju odnosa između morfoloških obilježja stabala smreke i trajanja vremena potrebnog za kresanje grana, osigurali su parametre za klasifikaciju stabala na bazi granatosti i trajanja potrebnog rada. Ustvari važna su dva osnovna parametra za tu svrhu: promjer na 1,30 m i relativna visina stabla. Evidentno je da ova istraživanja mogu dati pokazatelje za slične terene, dok bi bilo korisno obavljati istraživanja i na drugim područjima. Obzirom da se visine mogu mjeriti prilikom doznake, ili se mogu koristiti srednje visine iz uređajnog elaborata, a stupanj granatosti se procijeni, ova istraživanja imaju praktičnu vrijednost prilikom obračuna učinka zaposlenih radnika u određenim uvjetima. Raffaele Spinel 1 i, Enrico de Capua, Piergiorgio Fabri, Ricardo Spinell i: Mehanička izrada Pinus radiata D. Don u Sardiniji U članku je analizirana mogućnost primjene mehanizacije u izvođenju radova na sječi i izradi u plantaža ma bora Pinus radiata D. Don (Pino insigne). Istraživanja su vršena u Sardiniji na lokaciji Badde Maltosa, općina Orgosolo (Nuoro). Upotrjebljen je Harvester sastavljen od "bagera" FIAT-Hitachi 330,3 kompletiran s glavom za rušenje i obradu stabala AFM Magnum. Kombinacija AFM Magnum/FH 330,3 može uspješno obrađivati stabla s minimalnom masom od 0,20-0,25 kubika, s učinkom od 10-30 kubika na sat i troškovima obrade koji ne prelaze 20 DM po kubiku. U Italiji je nekoliko desetljeća unatrag započela velika aktivnost oko šumskih produktivnih kapaciteta za podmirenje potreba u industrijskoj proizvodnji. Iako se to u početku smatralo utopijom, danas u Italiji postoji oko 70 000 ha eukaliptusa, 40 000 ha P. laricio, 25 000 ha P. radiata i 10 000 ha duglazije i dosta manjih površina ostalih vrsta. Ovakve plantaže namijenjene industrijskoj proizvodnji stvorile su potrebu za primjenu mehanizacije radi smanjenja traškova sječe i izrade, i zbog proizvodnje velikih količina drveta homogenih karakteristika koje traži industrija. Uvođenje ove tehnologije inicirano je od strane Nacionalne institucije za celulozu i papir. Već u tom razdoblju bilo je jasno da je teško mehanizirati sječu i izradu tih plantaža, posebice plantaža P. radiata zbog izuzetne granatosti. Danas kad su mnoge od tih plantaža postale zrele za sječu problem je postao aktualan. Ručna izrada primjenom klasičnih metoda sječe i izrade je preskupa, a dobiveni sortimenti su neujednačene kvalitete. Granatost ovog bora se s vremenom povećava proporcionalno razvoju debla, te je danas uz razvoj šumske tehnologije opravdana primjena mehanizacije ovoga tipa. Plantaže bora P. radiata u svijetu prekrivaju površinu preko 2 mil. ha i predstavljaju važnu industrijsku sirovinu. U Sardiniji više od godinu dana radi jedan Harvester i rezultati njegovog rada obrađeni su u ovom članku. Promatranja su obavljena na sastojini staroj 28 godina, gdje je trebalo izvršiti posljednju intenzivnu proredu sa zahvatom od 263 kubika po ha, s tim da od 1150 stabala po ha ostane samo 250 stabala po ha. Radove je izvodio kvalitetan i motiviran radnik. Stroj je konstruiran tako da se montaža dodatne opreme obavlja vrlo brzo, pa je stroj po potrebi mogao raditi i zemljane radove. Priključna glava AFM proizvedena je u Finskoj i specializirana je za radove na sječi i izradi, a može se priključiti na mnoge radne strojeve, jer ta firma ne proizvodi kompletne "Harvester" strojeve. U daljnjem tekstu članka date su detaljne karakteristike kompleta FH 330,3/AFM Magnum. Iako Harvester može obavljati sve faze rada od sječe, vuče i izrade, ovdje se primijenilo rušenje stabala s motornom pilom, vuča s dva traktora, a Harvester je radio samo Sortimente (skidanje grana i rezanje po |