DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 74     <-- 74 -->        PDF

vrijeme izrade zasjeka za smjer padanja stabla
vrijeme izvršenja reza za obaranje stabla
vrijeme postavljanja klinova i njihovo udaranje za
obaranje stabala
vrijeme za uređenje čela trupca
vrijeme za uređenje panja posije obaranja
vrijeme za uređenje drugog kraja sortimenta
vrijeme kresanja grana koje uključuje odnošenje
grana i okretanje sortimenata
vrijeme potrebno za sekcioniranje stabla t.j. rezanje
debla u Sortimente određenih dužina sa nadmjerom
mrtvo vrijeme - vrijeme u kojemu radnik ne obavlja
faze rada.


Zbroj svih vremena omogućuje da se dođe do podataka
za utrošeno vrijeme za svako stablo ukupno, kao i
za pojedine faze rada. U daljnjoj obradi podataka načinjeni
su grafikoni da bi se mogli vidjeti odnosi između
raznih parametara, a posebice provjera odnosa između
morfoloških karakteristika smreke i potrebnog vremena
za kresanje grana. Promatrani su sljedeći odnosi:


promjer na 1,30 m i vrijeme kresanja


dužina zelene krošnje i vrijeme kresanja


promjer na 1,30 m i dužina zelene krošnje


visina stabla i vrijeme kresanja


promjer na 1,30 m i visina stabla.


Ustanovljeno je da veća dužina krošnje djeluje izravno
na trajanje vremena kresanja grana. Također je
promjer stabla na prsnoj visini u izravnom odnosu s visinom
stabla, koja opet izravno djeluje na dužinu trajanja
ove faze rada. Promjer je u izravnoj vezi s debljinom
grana, što opet djeluje na trajanje ove faze rada.


Izvršeni radovi na istraživanju odnosa između morfoloških
obilježja stabala smreke i trajanja vremena
potrebnog za kresanje grana, osigurali su parametre za
klasifikaciju stabala na bazi granatosti i trajanja potrebnog
rada.


Ustvari važna su dva osnovna parametra za tu svrhu:
promjer na 1,30 m i relativna visina stabla. Evidentno
je da ova istraživanja mogu dati pokazatelje za slične
terene, dok bi bilo korisno obavljati istraživanja i
na drugim područjima.


Obzirom da se visine mogu mjeriti prilikom doznake,
ili se mogu koristiti srednje visine iz uređajnog elaborata,
a stupanj granatosti se procijeni, ova istraživanja
imaju praktičnu vrijednost prilikom obračuna učinka
zaposlenih radnika u određenim uvjetima.


Raffaele Spinel 1 i, Enrico de Capua, Piergiorgio
Fabri, Ricardo Spinell i: Mehanička izrada
Pinus radiata D. Don u Sardiniji


U članku je analizirana mogućnost primjene mehanizacije
u izvođenju radova na sječi i izradi u plantaža


ma bora Pinus radiata D. Don (Pino insigne). Istraživanja
su vršena u Sardiniji na lokaciji Badde Maltosa, općina
Orgosolo (Nuoro). Upotrjebljen je Harvester sastavljen
od "bagera" FIAT-Hitachi 330,3 kompletiran s
glavom za rušenje i obradu stabala AFM Magnum.


Kombinacija AFM Magnum/FH 330,3 može uspješno
obrađivati stabla s minimalnom masom od
0,20-0,25 kubika, s učinkom od 10-30 kubika na sat i
troškovima obrade koji ne prelaze 20 DM po kubiku.


U Italiji je nekoliko desetljeća unatrag započela velika
aktivnost oko šumskih produktivnih kapaciteta za
podmirenje potreba u industrijskoj proizvodnji. Iako se
to u početku smatralo utopijom, danas u Italiji postoji
oko 70 000 ha eukaliptusa, 40 000 ha P. laricio, 25 000 ha


P. radiata i 10 000 ha duglazije i dosta manjih površina
ostalih vrsta.
Ovakve plantaže namijenjene industrijskoj proizvodnji
stvorile su potrebu za primjenu mehanizacije radi
smanjenja traškova sječe i izrade, i zbog proizvodnje
velikih količina drveta homogenih karakteristika koje
traži industrija. Uvođenje ove tehnologije inicirano je
od strane Nacionalne institucije za celulozu i papir. Već
u tom razdoblju bilo je jasno da je teško mehanizirati
sječu i izradu tih plantaža, posebice plantaža P. radiata
zbog izuzetne granatosti. Danas kad su mnoge od tih
plantaža postale zrele za sječu problem je postao aktualan.
Ručna izrada primjenom klasičnih metoda sječe
i izrade je preskupa, a dobiveni sortimenti su neujednačene
kvalitete. Granatost ovog bora se s vremenom
povećava proporcionalno razvoju debla, te je danas
uz razvoj šumske tehnologije opravdana primjena
mehanizacije ovoga tipa. Plantaže bora P. radiata u
svijetu prekrivaju površinu preko 2 mil. ha i predstavljaju
važnu industrijsku sirovinu.


U Sardiniji više od godinu dana radi jedan Harvester
i rezultati njegovog rada obrađeni su u ovom članku.


Promatranja su obavljena na sastojini staroj 28 godina,
gdje je trebalo izvršiti posljednju intenzivnu proredu
sa zahvatom od 263 kubika po ha, s tim da od
1150 stabala po ha ostane samo 250 stabala po ha. Radove
je izvodio kvalitetan i motiviran radnik. Stroj je
konstruiran tako da se montaža dodatne opreme obavlja
vrlo brzo, pa je stroj po potrebi mogao raditi i zemljane
radove.


Priključna glava AFM proizvedena je u Finskoj i
specializirana je za radove na sječi i izradi, a može se
priključiti na mnoge radne strojeve, jer ta firma ne
proizvodi kompletne "Harvester" strojeve. U daljnjem
tekstu članka date su detaljne karakteristike kompleta
FH 330,3/AFM Magnum.


Iako Harvester može obavljati sve faze rada od sječe,
vuče i izrade, ovdje se primijenilo rušenje stabala s
motornom pilom, vuča s dva traktora, a Harvester je radio
samo Sortimente (skidanje grana i rezanje po