DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Problematika vezana za ulogu šumskih zaliha na razvoj planinskih područja je vrlo složena, pogotovo u odnosu na značajne socijalekonomske promjene posljednjih godina, koje nevjerojatnom brzinom mijenjaju značaj šumskih resursa i njihov utjecaj na ruralne sredine. Zbog toga i upravljanje šumskim resursima treba biti usmjereno razvoju tih sredina na lokalnoj razini, gdje je vrlo važno ohrabriti tržišne tendencije poboljšanjem kvalitete proizvoda. Sve češće se nameće zabrinutost na koji način šumarstvo može održati korak s brzom evolucijom svjetske ekonomije. Pored potrebe za održanjem razine proizvodnje drvne mase sve više je naglašena potreba za održanjem ravnoteže između te proizvodnje i socijalekonomskog gledišta vezanog za očuvanje ekoloških vrijednosti. Do danas su samo neke slučajne tendencije išle u korist planinskih područja i to u glavnom poslije štetnih događaja koji bi mogli ugroziti šire zone. Odnos između urbanih i ruralnih područja tj. planine i ravnice ne bi trebao biti važan samo za one koji su ostali živjeti u planini, već bi trebao biti interes cijeloga društva. Po ekonomskim načelima razvoj konkurentskog tržišta ovisi o porastu potražnje za proizvodima određenog područja. Očito je da glavne prizvode koje može ponuditi planinsko područje treba vidjeti u razvoju planinskog (naturalističkog) turizma, drvne industrije i zanatstva. Planinski turizam može biti izvor prihoda i zaposlenosti, ali može i negativno djelovati na ravnotežu unutar regije. Potrebno je turističke aktivnosti uključivati s posebnom pozornošću, radi socijalnog i kulturnog odnosa, lokalnog stanovništva i očuvanja raznolikosti i više funkcionalnosti ekonomske aktivnosti. Drvna industrija i zanatstvo u planinskim područjima ne može se usporediti s velikim drvnoindustrijskim kompleksima koji se nalaze u ostalim dijelovima Italije. Proizvodi te lokalne industrije i zanatstva nisu visokog stupnja obrade i orijentirani su uglavnom na lokalno tržište. Drvo kao izvor energije nalazi primjenu u lokalnim kućanstvima, a također je još uvijek razvijena uporaba drveta u vinogradarstvu i poljodijeljstvu, ali je već česta zamjena betonskim proizvodima. Posljednjih godina glavni instrumenti politike razvoja ruralnih sredina posebno su orijentirani na planinska područja, a obuhvaćeni su u dva programa: zajednički program "LEADER+" i projekt "Apenini - park Europe". "LEADER+" je integralni program usmjeren razvoju ruralnih sredina, koji promovira strategiju razvoja na lokalnoj razini preko planova razvoja na bazi resursa koji su specifični za određeno područje. U tom programu ključnu ulogu imaju šumski resursi planinskog područja. Projekat "Apenini park Europe" koncipiran je na očuvanju prirode u planinskim zonama gdje se nalazi najviše zaštićenih predjela. Stvarni cilj je uspjeti uskladiti politiku sprovođenja zaštite parka i okoliša s lokalnim razvojem. Ovaj program u prvoj fazi predviđa niz pilot projekata s raznim sadržajima kao što su razvoj turističkog sektora, zatim zanatstva, malog poduzetništva i raznih servisnih služba za domaće stanovništvo i turiste. Svaki od ovih modela razvoja treba imati za cilj poboljšanje uvijeta života, što će ubrzati revitalizaciju tih područja, a to je više stvar politike nego tehničke i ekonomske povoljnosti. Paolo Casanova, Anna Memo 1 i: Šljuka - korištenje šumskog staništa u području Apenina Toskane i Romanje U Italiji (kao i u mnogim drugim zemljama) ne postoje precizne informacije o dinamici seljenja i gustoći populacije ptica selica. Tome je uzrok heterogenost njihove rasprostranjenosti u predjelima gnježđenja i zimovanja. Razna dosadašnja istraživanja nisu dala realne procjene o gustoći promatranih populacija, već se zaključci o brojnom stanju donose na bazi broja odstreljenih jedinka. Među pticama selicama svakako najvažnije mjesto zauzima šljuka (Scolpax rusticola L. 1758) koja pripada porodici Scolopacideae, red Caradriiforme. Italija predstavlja posebno važnu zonu za prelet i zimovanje šljuka, ali je posljednjih stoljeća registrirano smanjenje njihove prisutnosti. To smanjenje ne bi trebalo pripisati pretjeranom izlovu već prije svega velikim promjenama ambijenta koje uzrokuju sve kraće zadržavanje šljuka prilikom selidbenih zaustavljanja. Napuštanje poljoprivrednih površina i prestanak njihovog gnojenja, nedovoljni šumsko-uzgojni radovi koji uzrokuju starenje panjača i rast nekorisnih vrsta (razni grmovi u šumi i Brachipodiumpinnatum na napuštenim pašnjacima) nepovoljno djeluju na trajanje zaustavljanja šljuka prilikom selidbe, jer nalaze sve manje hrane u izmjenjenim uvjetima. Šljuke dolaze u Italiju u širokoj fronti i nakon prelaza središnjih Apenina jedan dio leti prema južnim obalama Tirenskog mora a drugi dio prema Sardiniji, Korzici i Alžiru. Trajanje zaustavljanja ovisi o klimatskim uvjetima (vjetar, temperatura i kiša) i prikladnosti terena za traženje hrane. Istraživanja vršena u trogodišnjem razdoblju od 1998. do 2000. g. nastavak su istraživanja koje je vršio Casanova i dr. 1991 -1993. g. i imaju za cilj da prošire saznanja o ulozi staništa na trajanje preleta poslije gnježđenja (jesenski prelet) i prije gnježđenja (proljetni prelet). |