DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Ako se deforestacija nastavi onako kako ju je prikazalo Ministarstvo za okoliš, Venezuela će se pretvoriti u pustinju za manje od jednog stoljeća. Taje slika odraz velikih nedostataka u upravljanju Venezuelskog šumarskog sektora i teškoća koje stoje pred Ministarstvom okoliša u pribavljanju pouzdanih informacija o ključnim nacionalnim resursima, povjerenim njezinoj administraciji. Konverzija šuma u poljoprivredno zemljište Statički podaci o deforestaciji koje su objavile Ujedinjene nacije u skladu su s nacionalnom statistikom o proširenju poljoprivrednog zemljišta. Ono se povećalo od 24 milijuna hektara u 1980. na gotovo 32 milijuna u 1998. godini (Agricultural Census OCEI 1999). Približno 60 % tog povećanja čini konverzija šuma u njive i pašnjake. Unatoč znatnoj ekspanziji poljoprivrednog zemljišta Venezuela i dalje zadržava jednu od najvećih koncetracija zemljišnog vlasništva u Latinskoj Americi. Prema poljoprivrednom cenzusu iz 1998. godine 75 % zemljišta posjedovalo je 5% vlasnika, većinom veleposjednika, dok 75% vlasnika mora djeliti tek 6 % zemljišta (OCEI 1999). Četrdeset godina nakon proglašenja agrarna je reforma danas više mit nego stvarnost. Na početku je zamišljeno da se osigura pravedna raspodjela poljoprivrednog zemljišta medu ruralnom populacijom i osigura prehrana. U međuvremenu od ukupno potrošene hrane zemlja uvozi polovicu, stvarajući tako opasnu ovisnost od ogromne ekonomske i strategijske važnosti. Preostale šume ugrožene su nastojanjem da se poveća proizvodnja hrane uglavnom povećanjem poljoprivrednih površina, umjesto da se unapređuje produktivnost po jedinici površine već postojećeg poljoprivrednog zemljišta. Posljedice Iako šume pokrivaju gotovo polovicu države, 80 % ih se nalazi južno od rijeke Orinoco. U sjevernoj polovici zemlje, s 90 % venezuelanskog stanovništva, samo je 20 % pod šumom. One su rasparčane i ozbiljno degradirane. Oko dvije trećine prvotnog šumskog pokrova Venezuele sjeverno od Orinoca već je uništeno. Jedna od posljedica toga je nestašica vode, koja pogađa velik dio Venezuelskog stanovništva, a koristi se za navodnjavanje polja i proizvodnju električne energije. Najveći manjak vode osjeća se u gusto naseljenom središnjem priobalju, koje obuhvaća glavni grad Caracas te industrijska središta Valenciju i Maracay. Na tom području živi više od polovice venezuelskog stanovništva. Ostale posljedice uključuju:postupni i nepovratni gubitak nacionalne biološke baštine; znatan porast učestalosti i intenziteta suša i poplava sa štetama za poljoprivrednu proizvodnju, hidroelektrične brane, navod njavanje, prometne sustave, radove i naselja; erozije i gubitak plodnosti tla i sve većih teškoća u opskrbi hranom, ljekovitim biljem, ogrjevnim drvetom, građevnim materijalom i ostalim proizvodima koje domorodačke i seljačke zajednice tradicionalno pribavljaju iz šuma. Visoki stupanj deforestacije znači i to daje Venezuela jedna od zemalja s najviše emisija ugljičnog dioksida po stanovniku u Latinskoj Americi. Venezuela je 1995. godine ispustila u atmosferu oko 240 milijuna tona ugljičnog dioksida (C02), što odgovara količini od 65 milijuna tona ugljika svake godine. Polovica od toga odnosi se na potrošnju energije, a druga polovica nastaje zbog uništavanja prirodnih šuma (Centeno, 2000). Te su emisije puno veće nego u drugim zemljama regije sa sličnim stupnjem razvoja. Godine 1995. emisije po stanovniku bile su jednake onima u Njemačkoj, jednoj od najviše industrijaliziranih zemalja na planeti i tri puta veće nego u Kolumbiji, Brazilu i Argentini. Gubitak i degradacija šuma znači ujedno i postupni i nepovratni gubitak nacionalne biološke baštine. Venezuela se nalazi među osam najbogatijih zemalja svijeta u pogledu biološke raznovrsnosti. Velik dio toga neizmjernog obilja biljaka i životinja nađen je u venezuelskim prirodnim šumama. Deforestacija dovodi do iskorjenjivanja tisuća vrsta. Uništavanje šuma postalo je prijetnja ekološkoj stabilnosti zemlje, a time i njezinom gospodarskom i društvenom napretku. Kako šume nestaju, Venezuela gubi jednu od ključnih komponenata efektivnih modela potrajnog razvoja. Venezuelska raznolikost Biljke cvjetnice: približno 20.000 vrsta (na 7. mjestu u svijetu) Ribe u rijeci Orinoco: 320 vrsta (na 5. mjestu u svijetu) Ptice: 1.310 vrsta (na 6. mjestu u svijetu) Sisavci: 300 vrsta (na 10. mjestu u svijetu) Endemske vrste viših kralješnjaka: 140 (na 14. mjestu u svijetu, Vodozemci: 197 (na 10. mjestu u svijetu) Kritosjemenjače: 20.000 vrsta (na 8. mjestu u svijetu) Ukupna bilanca vrsta: na 8. mjestu u svijetu po bogatstvu vrstama. Izvori: W.C.M.C, I.U.C.N. i U.N.E.P. 1992. The World Bank, I.U.C.N. i W.R.I. 1990. S engleskog preveo: I. Mikloš |