DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Nadalje, dani su rezultati svih vrsta iskorištenja, u
primarnoj pilani - s obzirom na komercijalne i doradne
piljenice - te statistički obrađeni podaci o signifikantnosti
razlika odgovarajućih iskorištenja, s obzirom na
ispiljene četiri grupe trupaca.


Tablicama i grafičkim prikazima, autor je vrlo detaljno
izložio podatke o svim načinima iskorištenja u


specificirane elemente i popruge, kako s obzirom na
probne grupe trupaca, tako i obzirom na ukupni volumen
ispiljenih piljenica.


Potrebna objašnjenja i tumačenja, inače temeljito
iznesenih rezultata istraživanja, autor je ostavio za posebno
i opsežno poglavlje ("Diskusija"), u kojem se rezultati
istraživanja pomno analiziraju.


6. DISKUSIJA
Autor zaključuje - na temelju prethodnih rezultata
istraživanja - daje najčešće postojala statistički signifikantna
neujednačenost promjera, dužina i pada promjera
istraživanih grupa trupaca. To vrijedi i unutar pokusnih
grupa trupaca, i između njih. Ta se neujednačenost
pripisuje nemogućnosti da se sakupi dovoljan broj
trupaca statistički ujednačenijih karakteristika. Stoga
je autor vrlo oprezan u generaliziranju dobivenih rezultata
istraživanja. Nadalje kritički zaključuje da
rezultati istraživanja mogu, uz određenu dozu
opreznosti, služiti kao korisna orijentacija tehnološke
uspješnosti pilanske obrade trupaca divlje trešnje.
Sigurniji su rezultati koji se odnose na Vrijednosno iskorištenje
trupaca. Baš te pokazatelje smatramo u
ovom radu najvrjednijima i najkorisnijima! Što se tiče
kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, autor pravilno
zaključuje da se oni od slučaja do slučaja mogu i
znatnije razlikovati od rezultata dobivenih u sprovedenim
istraživanja - ovisno o različitim uvjetima pilanske
obrade.


Uspoređujući dobivena iskorištenja divlje trešnje s
iskorištenjima koja se u literaturi navode za naše najvažnije
vrste drva (gdje su ta uspoređenja moguća), autor
zaključuje da su tendencije tih iskorištenja slične.
Pritom su kvantitativna iskorištenja za hrastove trupce
uglavnom nešto veća, dok su kod bukovih trupca najčešće
nešto manja. No, ni te se tendencije ne mogu iz
više razloga generalizirati.


U diskusiji se napominje da su sadašnje cijene kvalitetnijih
trupaca divlje trešnje nešto veće od cijena naših
najvažnijih tvrdih vrsta. Međutim, i cijene finalnih
pilanskih proizvoda divlje trešnje, koji su se u ovim istraživanjima
proizvodili, također su veće od odgovarajućih
proizvoda drugih tvrdih vrsta drva. Ovaj je zaključak
itekako važan za pilansku obradu trupaca divlje
trešnje.


7. ZAKLJUČCI


Vrijednosno iskorištenje pilanskih trupaca poznato
je kao najvažniji pokazatelj uspješnosti pilanske
obrade glede drugih načina iskorištenja, čemu je
autor dao posebnu pozornost.


Najveće vrijednosno iskorištenje kod obrade trupaca
divlje trešnje u piljenice pokazuju trupci I.
klase kakvoće i promjera 40 cm pa naviše.


Isto to vrijedi i kod daljnje obrade piljenica iz naprijed
navedenih trupaca u elemente i popruge.


Autor nije u literaturi našao slična istraživanja, ni
kod nas ni u inozemstvu, pa je stoga bilo nemoguće
vršiti odgovarajuća uspoređenja iskorištenja divlje
trešnje.


Uspoređenja sa svim načinima iskorištenja između
trupaca divlje trešnje i trupaca naših značajnijih
vrsta drva, teško su usporediva zbog niza različitih
uvjeta pilanske obrade trupaca pojedinih vrsta drva.


Autor smatra, da bi se i drugim načinima finalizacije
piljenica divlje trešnje (npr. izradom gotovih
podnih obloga, zidnih obloga pa izradom lameliranih
ploča itd.) mogli postići još bolji ekonomski rezultati
od onih koji se postižu danas.


Autor zaključuje da sprovedena istraživanja - iako
u dosta ograničenim uvjetima - ukazuju na mogućnost
uspješne pilanske obrade divlje trešnje.


Sigurno bi bila korisna daljnja istraživanja na području
pilanske obrade divlje trešnje, ali i drugih
značajnijih voćkarica.
MIŠLJENJE O MAGISTARSKOM RADU


Tema koju je autor izabrao za svoj magistarski rad
prilično je nezahvalna iz više razloga, i u našim uvjetima
vrlo složena i teška za sprovodenje, posebno zbog
nepostojanja eksperimentalnog pilanskog pogona. Posebnu
teškoću u sprovođenju postavljenih istraživačkih


ciljeva predstavljao je i nedostatak domaće i strane literature
koja se odnosi na pilansku obradu trupaca voćkarica,
pa tako i divlje trešnje. Problem u istraživanjima
predstavljala je i činjenica da se trupci divlje trešnje
obrađuju u manjim količinama na većem broju pilana.