DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Nadalje, dani su rezultati svih vrsta iskorištenja, u primarnoj pilani - s obzirom na komercijalne i doradne piljenice - te statistički obrađeni podaci o signifikantnosti razlika odgovarajućih iskorištenja, s obzirom na ispiljene četiri grupe trupaca. Tablicama i grafičkim prikazima, autor je vrlo detaljno izložio podatke o svim načinima iskorištenja u specificirane elemente i popruge, kako s obzirom na probne grupe trupaca, tako i obzirom na ukupni volumen ispiljenih piljenica. Potrebna objašnjenja i tumačenja, inače temeljito iznesenih rezultata istraživanja, autor je ostavio za posebno i opsežno poglavlje ("Diskusija"), u kojem se rezultati istraživanja pomno analiziraju. 6. DISKUSIJA Autor zaključuje - na temelju prethodnih rezultata istraživanja - daje najčešće postojala statistički signifikantna neujednačenost promjera, dužina i pada promjera istraživanih grupa trupaca. To vrijedi i unutar pokusnih grupa trupaca, i između njih. Ta se neujednačenost pripisuje nemogućnosti da se sakupi dovoljan broj trupaca statistički ujednačenijih karakteristika. Stoga je autor vrlo oprezan u generaliziranju dobivenih rezultata istraživanja. Nadalje kritički zaključuje da rezultati istraživanja mogu, uz određenu dozu opreznosti, služiti kao korisna orijentacija tehnološke uspješnosti pilanske obrade trupaca divlje trešnje. Sigurniji su rezultati koji se odnose na Vrijednosno iskorištenje trupaca. Baš te pokazatelje smatramo u ovom radu najvrjednijima i najkorisnijima! Što se tiče kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, autor pravilno zaključuje da se oni od slučaja do slučaja mogu i znatnije razlikovati od rezultata dobivenih u sprovedenim istraživanja - ovisno o različitim uvjetima pilanske obrade. Uspoređujući dobivena iskorištenja divlje trešnje s iskorištenjima koja se u literaturi navode za naše najvažnije vrste drva (gdje su ta uspoređenja moguća), autor zaključuje da su tendencije tih iskorištenja slične. Pritom su kvantitativna iskorištenja za hrastove trupce uglavnom nešto veća, dok su kod bukovih trupca najčešće nešto manja. No, ni te se tendencije ne mogu iz više razloga generalizirati. U diskusiji se napominje da su sadašnje cijene kvalitetnijih trupaca divlje trešnje nešto veće od cijena naših najvažnijih tvrdih vrsta. Međutim, i cijene finalnih pilanskih proizvoda divlje trešnje, koji su se u ovim istraživanjima proizvodili, također su veće od odgovarajućih proizvoda drugih tvrdih vrsta drva. Ovaj je zaključak itekako važan za pilansku obradu trupaca divlje trešnje. 7. ZAKLJUČCI Vrijednosno iskorištenje pilanskih trupaca poznato je kao najvažniji pokazatelj uspješnosti pilanske obrade glede drugih načina iskorištenja, čemu je autor dao posebnu pozornost. Najveće vrijednosno iskorištenje kod obrade trupaca divlje trešnje u piljenice pokazuju trupci I. klase kakvoće i promjera 40 cm pa naviše. Isto to vrijedi i kod daljnje obrade piljenica iz naprijed navedenih trupaca u elemente i popruge. Autor nije u literaturi našao slična istraživanja, ni kod nas ni u inozemstvu, pa je stoga bilo nemoguće vršiti odgovarajuća uspoređenja iskorištenja divlje trešnje. Uspoređenja sa svim načinima iskorištenja između trupaca divlje trešnje i trupaca naših značajnijih vrsta drva, teško su usporediva zbog niza različitih uvjeta pilanske obrade trupaca pojedinih vrsta drva. Autor smatra, da bi se i drugim načinima finalizacije piljenica divlje trešnje (npr. izradom gotovih podnih obloga, zidnih obloga pa izradom lameliranih ploča itd.) mogli postići još bolji ekonomski rezultati od onih koji se postižu danas. Autor zaključuje da sprovedena istraživanja - iako u dosta ograničenim uvjetima - ukazuju na mogućnost uspješne pilanske obrade divlje trešnje. Sigurno bi bila korisna daljnja istraživanja na području pilanske obrade divlje trešnje, ali i drugih značajnijih voćkarica. MIŠLJENJE O MAGISTARSKOM RADU Tema koju je autor izabrao za svoj magistarski rad prilično je nezahvalna iz više razloga, i u našim uvjetima vrlo složena i teška za sprovodenje, posebno zbog nepostojanja eksperimentalnog pilanskog pogona. Posebnu teškoću u sprovođenju postavljenih istraživačkih ciljeva predstavljao je i nedostatak domaće i strane literature koja se odnosi na pilansku obradu trupaca voćkarica, pa tako i divlje trešnje. Problem u istraživanjima predstavljala je i činjenica da se trupci divlje trešnje obrađuju u manjim količinama na većem broju pilana. |