DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Na parceli B također je izgorio sav listinac i podrast, te
unatoč malom intenzitetu vatre dio krošnje je opaljen.


Poslije izvršenog požara napravljene su potrebne
analize i mjerenja koja se odnose na površinsku vodu i
eroziju, te uspoređene sa stanjem na parceli C. Prvi rezultati
potvrđuju da je prolaz vatre uzrokovao bitne
promjene na promatranim površinama. Naglo je povećano
površinsko otjecanje vode uz pojavu erozije tla.
Te promjene su međutim ograničene na razdoblje od
2-6 mjeseci, s opaskom da postoji izvjesna granica nesigurnosti
radi nedovoljnog saznanja o utjecaju kiše
koja je izostala u razdoblju promatranja.


Ova istraživanja idu u prilog mogućnosti primjene
"programirane vatre" kao preventivne mjere protiv požara,
koja u Italiji još nije prihvaćena.


Mauro Bernabei: Odlaganje sekundarnih metabolita
u crvenom srcu bukve - mikroskopska istraživanja


Autor u članku obrazlaže problematiku vezanu na
osrženost bukve i taloženje metabolita u stanicama toga
dijela debla.


"Neobavezno bukovo crveno srce" obilježeno je
smanjenom trajnošću drveta i intenzivno smeđecrvenkastom
bojom. Može biti crveno obojeno više-manje
okruglastog oblika, zatim zvjezdasto s tamnim obrubom
(koji često seže gotovo do kore), zatim može imati
druge razne oblike uzrokovane ranjavanjem, smrzavanjem
i drugim nepovoljnim utjecajima.


Proces osržavanja i nastajanja crvenog srca uzrokuju
dvije okolnosti:


stvaranje "barijera" uzrokovanih lamelama pluta


koje omeđuju rubove tih zona i izoliraju ih od osta


lih dijelova (Tore Ili idr 1994, Pearce 1996)


odlaganje sekundarnih metabolita unutar staničnih


lumena (Kemp i Burden 1986).


Kod jedričavih vrsta (npr. Hrast i kesten ) srž je sas


tavljena od pretežito polifenolnih supstanca i posebno
od hidroliziranih tanina koji čine dio staničnih stjenki,
dajući drvetu veću otpornost protiv zaraznih infekcija.
Kod bukve naprotiv sekundarni metaboliti su uglavnom
sastavljeni od polifenolnih supstanca kondenziranog
tanina i gumastih sadržaja, koji imaju slabu mogućnost
reakcije na napad raznih patogena. Osim toga,
kemijski sastav staničnih stjenki se ne mjenja, jer se sekundarni
metaboliti jednostavno raspoređuju po površini
stjenka zajedno s ostacioma ugljikohidrata i masnih
kiselina u nepravoj srži (MiIlis 1987).


Neprava srž pokazuje smanjenu otpornost na nepovoljne
promjene koje uzrikuju gljive zbog učešća ugljikohidrata
i većeg sadržaja vlage, posebice u prvoj fazi
sušenja. Prisutnost tila i stanica neprave srži sprječavaju
sušenje omogućujući razvoj gljivičnih zaraza, što
nije slučaj kod normalnog drveta, koje se znatno prije
suši i tako onemogućava razvoj tila.


Mikroskopska istraživanja vršena su na uzorcima
sa 148 stabala bukve iz središnjihih Apenina starosti
27-240 g. Uzorci su u početku priređeni na uobičajeni
način uz kuhanje, rezanje mikrotomom i bojanje, no
kasnije se ustanovilo da su mnogo realniji rezultati postignuti
na nekuhanim, neobojanim i ručno priređenim
preparatima. Upotrebljen je mikroskop Polyvar (Reichert-
Jung).


Tvari koje su odložene unutar stanica su crvenkaste
boje i one daju karakterističnu boju bukovoj nepravoj
srži. Odlaganje sekundarnih metabolita može biti više
ili manje intenzivno. Odloženi sekundarni metaboliti
poprimaju sljedeće oblike:


okruglasti oblici većih ili manjih dimenzija


u obliku naslaga na stjenkama stanica


izuzetno sadržaj naslaga ispunjava ukupne stanične


prostore.
Ovi oblici potvrđuju stratešku ulogu sekundarnih
metabolita u nepravoj srži bukve, jer imaju ulogu mehaničke
barijere protiv raznih patogenih elemenata i
smanjuju gubitke vode u drvetu koje je izgubilo provodnu
funkciju.


Gherardo Chi rici, Piermaria Corona, Luigi
Portoghesi: Procjena šumskih resursa na svjetskoj
razini


U članku su autori prikazali rezultate istraživanja
po programu: Forest Resources Assessment 2000
(FRA 2000) koje je organizirao FAO.


Zauzimanje za bolje poznavanje količina i kvalitete
svjetskih šumskih zaliha je sve veće, a raspoloživost
pouzdanih informacija je neophodan uvjet za donošenje
vjerodostojnih procjena.


Inventarizacija šuma je važna pretpostavka za poboljšanje
stanja u šumama i aktualiziranja preuzetih
obveza na internacionalnoj razini (C i a n c i o 2000).


Spomenuti program FAO-a omogućio je dostupnost
najnovijim procjenama stanja šuma na svjetskoj razini,
koji se temelji na inventarizaciji statistici i satelitskim
istraživanjima.


Glavne informacije odnose se na površine šuma u
raznim zemljama i kontinentima, drvne mase raznih
drvnih formacija, oblike vlasništva, gospodarenje i korištenje
šuma. Također su obrađene i neke druge informacije:
utjecaj požara, važnost stabala izvan šumskih
kompleksa, sporedni šumski proizvodi, te ekološki
čimbenici.


Po prvi puta je upotrjebljena definicija šume koja je
prihvaćena na svjetskoj razini. Po toj definiciji u šumu
se svrstavaju "površine koje imaju minimum 10 % šumskog
pokrova sa stablima koja imaju sposobnost da rastu
i sazrijevaju do minimalne visine od 5 m, u formacijama
većim od 0,5 ha i minimalne širine od 20 m".