DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Na parceli B također je izgorio sav listinac i podrast, te unatoč malom intenzitetu vatre dio krošnje je opaljen. Poslije izvršenog požara napravljene su potrebne analize i mjerenja koja se odnose na površinsku vodu i eroziju, te uspoređene sa stanjem na parceli C. Prvi rezultati potvrđuju da je prolaz vatre uzrokovao bitne promjene na promatranim površinama. Naglo je povećano površinsko otjecanje vode uz pojavu erozije tla. Te promjene su međutim ograničene na razdoblje od 2-6 mjeseci, s opaskom da postoji izvjesna granica nesigurnosti radi nedovoljnog saznanja o utjecaju kiše koja je izostala u razdoblju promatranja. Ova istraživanja idu u prilog mogućnosti primjene "programirane vatre" kao preventivne mjere protiv požara, koja u Italiji još nije prihvaćena. Mauro Bernabei: Odlaganje sekundarnih metabolita u crvenom srcu bukve - mikroskopska istraživanja Autor u članku obrazlaže problematiku vezanu na osrženost bukve i taloženje metabolita u stanicama toga dijela debla. "Neobavezno bukovo crveno srce" obilježeno je smanjenom trajnošću drveta i intenzivno smeđecrvenkastom bojom. Može biti crveno obojeno više-manje okruglastog oblika, zatim zvjezdasto s tamnim obrubom (koji često seže gotovo do kore), zatim može imati druge razne oblike uzrokovane ranjavanjem, smrzavanjem i drugim nepovoljnim utjecajima. Proces osržavanja i nastajanja crvenog srca uzrokuju dvije okolnosti: stvaranje "barijera" uzrokovanih lamelama pluta koje omeđuju rubove tih zona i izoliraju ih od osta lih dijelova (Tore Ili idr 1994, Pearce 1996) odlaganje sekundarnih metabolita unutar staničnih lumena (Kemp i Burden 1986). Kod jedričavih vrsta (npr. Hrast i kesten ) srž je sas tavljena od pretežito polifenolnih supstanca i posebno od hidroliziranih tanina koji čine dio staničnih stjenki, dajući drvetu veću otpornost protiv zaraznih infekcija. Kod bukve naprotiv sekundarni metaboliti su uglavnom sastavljeni od polifenolnih supstanca kondenziranog tanina i gumastih sadržaja, koji imaju slabu mogućnost reakcije na napad raznih patogena. Osim toga, kemijski sastav staničnih stjenki se ne mjenja, jer se sekundarni metaboliti jednostavno raspoređuju po površini stjenka zajedno s ostacioma ugljikohidrata i masnih kiselina u nepravoj srži (MiIlis 1987). Neprava srž pokazuje smanjenu otpornost na nepovoljne promjene koje uzrikuju gljive zbog učešća ugljikohidrata i većeg sadržaja vlage, posebice u prvoj fazi sušenja. Prisutnost tila i stanica neprave srži sprječavaju sušenje omogućujući razvoj gljivičnih zaraza, što nije slučaj kod normalnog drveta, koje se znatno prije suši i tako onemogućava razvoj tila. Mikroskopska istraživanja vršena su na uzorcima sa 148 stabala bukve iz središnjihih Apenina starosti 27-240 g. Uzorci su u početku priređeni na uobičajeni način uz kuhanje, rezanje mikrotomom i bojanje, no kasnije se ustanovilo da su mnogo realniji rezultati postignuti na nekuhanim, neobojanim i ručno priređenim preparatima. Upotrebljen je mikroskop Polyvar (Reichert- Jung). Tvari koje su odložene unutar stanica su crvenkaste boje i one daju karakterističnu boju bukovoj nepravoj srži. Odlaganje sekundarnih metabolita može biti više ili manje intenzivno. Odloženi sekundarni metaboliti poprimaju sljedeće oblike: okruglasti oblici većih ili manjih dimenzija u obliku naslaga na stjenkama stanica izuzetno sadržaj naslaga ispunjava ukupne stanične prostore. Ovi oblici potvrđuju stratešku ulogu sekundarnih metabolita u nepravoj srži bukve, jer imaju ulogu mehaničke barijere protiv raznih patogenih elemenata i smanjuju gubitke vode u drvetu koje je izgubilo provodnu funkciju. Gherardo Chi rici, Piermaria Corona, Luigi Portoghesi: Procjena šumskih resursa na svjetskoj razini U članku su autori prikazali rezultate istraživanja po programu: Forest Resources Assessment 2000 (FRA 2000) koje je organizirao FAO. Zauzimanje za bolje poznavanje količina i kvalitete svjetskih šumskih zaliha je sve veće, a raspoloživost pouzdanih informacija je neophodan uvjet za donošenje vjerodostojnih procjena. Inventarizacija šuma je važna pretpostavka za poboljšanje stanja u šumama i aktualiziranja preuzetih obveza na internacionalnoj razini (C i a n c i o 2000). Spomenuti program FAO-a omogućio je dostupnost najnovijim procjenama stanja šuma na svjetskoj razini, koji se temelji na inventarizaciji statistici i satelitskim istraživanjima. Glavne informacije odnose se na površine šuma u raznim zemljama i kontinentima, drvne mase raznih drvnih formacija, oblike vlasništva, gospodarenje i korištenje šuma. Također su obrađene i neke druge informacije: utjecaj požara, važnost stabala izvan šumskih kompleksa, sporedni šumski proizvodi, te ekološki čimbenici. Po prvi puta je upotrjebljena definicija šume koja je prihvaćena na svjetskoj razini. Po toj definiciji u šumu se svrstavaju "površine koje imaju minimum 10 % šumskog pokrova sa stablima koja imaju sposobnost da rastu i sazrijevaju do minimalne visine od 5 m, u formacijama većim od 0,5 ha i minimalne širine od 20 m". |