DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 106 <-- 106 --> PDF |
mladivanju sastojina optimalne faze razvoja s rubova posječene površine sječom na pruge, te o postanku i formiranju pionirskih sastojina nakon sušenja matične sastojine hrasta lužnjaka i propadanja staništa. U posebnom je poglavlju izdvojena analiza čimbenika koji ponajprije utječu na uspjeh pomlađivanja: sjemena, svjetla te invazivnih vrsta prizemnoga rašća i amorfe. Utvrđeno je kako uspijevanje i pomlađivanje sastojina ovisi o sindinamici šume poljskog jasena. Sindinamski razvoj šume poljskog jasena sastoji se od inicijalne, optimalne i terminalne faze. Faze su definirane s obzirom na morfologiju stabla i sastojine, opće strukturne osobine sastojine, intenzitet utjecanja leda, poplave i invazivnih vrsta, ekoindikatorske vrijednosti flornog sastava, količinu suhe tvari prizemnoga rašća, pedološke značajke te dinamiku vlage u tlu. One imaju ponajprije gospodarsko obilježje jer se odnose na uzgojne aspekte sastojina. Definirane su zbog racionalnijeg gospodarenja jasenovim sastojinama, posebice kada je riječ o njihovu pomlađivanju. U tom je smislu težište istraživanja bilo na morfološkom i strukturnom kompleksu, a na njega su prislonjeni fitocenološki i hidropedološki segmenti kao alati za definiranje temeljnih obilježja pomladne površine. Autor podvlači kako inicijalna faza razvoja u širem smislu obuhvaća i pojas naseljavanja u kojem se izvanšumsko stanište osvaja, i na kojem se postupno formiraju grupe i skupine poljskog jasena te formiraju inicijalne sastojine šumskoga pojasa. Navodi kako sa šumskouzgojnog gledišta inicijalna faza obuhvaća četiri morfološke kategorije: pojedinačne biljke i grupe mlađeg pomlatka, grupe i skupine starijeg pomlatka ili mlađeg mladika, veće skupine i male sastojine starijega mladika te mlade sastojine poljskog jasena. Sve su kategorije prirodnoga porijekla. Prirodno pomlađivanje, morfologija, rast i formiranje biljaka ovise o utjecaju leda, poplave, divljači, stoke i mraza. Prve dvije kategorije imaju izgled šibljaka, u trećoj kategoriji počinje sklapanje i formiranje vertikalne strukture, u četvrtoj kategoriji počinje izgradnja tipične šumske sastojine. Definirajući pomlađivanje sastojina autor podvlači kako sastojine inicijalne faze razvoja treba prepustiti prirodnom razvoju, odnosno procesima razvoja prema optimalnoj fazi. Istraživanje je pokazalo kako se u tim sastojinama ponik poljskog jasena pojavljuje, ali se teško održi do stadija pomlatka zbog obilja vlage. Autor zaključuje kako bi postupno otvaranje sklopa na malim površinama omogućilo povoljnije prilike na pomladnoj površini za održanje ponika, a istodobno otežalo zakorovljenje i zamočvarenje. Eventualnim naplodnim sjekom trebao bi se ostvariti porast intenziteta osvjetljenja do 15 %. Za potpun uspjeh pomlađivanja neophodno bi bilo popunjavati pomladne površine sadnicama poljskog jasena. Usporedbom rezultata istraživanja pomlađivanja sastojina optimalne faze metodama pod zastorom kro šanja starih stabala i sječom na pruge utvrđeno je kako se pomlađivanje može ostvariti metodom pod zastorom krošanja starih stabala u dva sjeka (naplodni i dovršni), na malim površinama u obliku pruga. Na staništima gdje postoji opasnost od zakorovljenja amorfom i gdje su još česte poplave i led, pomladno razdoblje treba produžiti primjenom naknadnoga sjeka. U tom slučaju stabla ostavljena za dovršni sjek trebaju ostati na poijiladnoj površini što je dulje moguće. Utvrđeno je kako specijalno pomladno razdoblje ne bi trebalo trajati dulje od 9 godina. Zbog osjetljivih stanišnih prilika i utjecaja vremenskih prilika, opće pomladno razdoblje u sastojinama jasena optimalne faze može se produljiti do 20 godina. Što se tiče pomlađivanja šume poljskog jasena terminalne faze, autor zaključuje kako se ono obavlja pod zastorom krošanja starih stabala oplodnim sječama u dva sjeka (naplodni i dovršni sjek). Potreba za pripremnim sjekom ovisi o stanju pomladne površine, odnosno građi podstojne etaže. S obzirom na stanišne prilike, u ovim je sastojinama potrebno obaviti djelomičnu zamjenu vrsta (rekonstrukciju sastojine). To znači kako će se obnova obaviti kombinacijom prirodnog i umjetnog pomlađivanja, uz korištenje svih vrsta drveća koje nalazimo na pomladnoj površini. Umjetno pomlađivanje sastoji se u unošenju žira ili sadnica hrasta lužnjaka (nakon naplodnog sjeka), kako bi se podigao njegov udio u omjeru smjese do razine na kojoj hrast lužnjak pridolazi u poplavnoj šumi. Ostatak pripada prirodnom pomlatku poljskoga jasena i ostalih vrsta drveća. Treba istaknuti kako je ovo istraživanje prilog poznavanju uzgajanja, ekologije i biologije jednoga od poplavnih šumskih ekosustava. Rezultati će imati izravnu primjenu u hrvatskom šumarstvu. Daju jasniji uvid u stanje ekosustava šuma poljskog jasena u nas i omogućuju racionalnije gospodarenje ovom značajnom vrstom, jer donose nova saznanja i preporuke za uzgojne postupke. Svojom je disertacijom dr. se. Igor Anić dao znanstveni prilog poznavanju gospodarenja sastojinama poljskog jasena, zbog čega ona ima značajnu praktičnu vrijednost. Ovdje je potrebno istaknuti kako je šumarska praksa u nas često nailazila na dileme, posebice glede pomlađivanja jasenika. Mišljenja smo kako je ova disertacija, pored ostaloga, riješila i te dileme. Nadamo se da će čiste sječe kao metoda obnove jasenika ostati samo ružna prošlost. Ovim je radom autor dokazao kako je prirodno pomlađivanje pod zastorom krošanja starih stabala uspješan način obnove sastojina poljskog jasena. Čestitamo dr. se. Igoru Aniću na kvalitetnoj disertaciji i uspješnoj obrani. Poželimo mu dobro zdravlje i još radova koji će dati doprinos boljem uzgajanju šuma za dobrobit našega šumarstva. Prof. dr. sc. dr. h. c. Slavko Matić |