DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Z. Ccrovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 11-22
Braun-Blanquet (orig. skala) r +


Durwen (1982) 1 2


Na prvu verziju skale abundance i pokrovnosti
Braun-Blanqueta bilo je primjedaba mnogih fitocenologa.
Tako suSchwickerath (1931) te Tu xen
& Ellenber g (1937) predložili transformiranu
Braun-Blanquetovu skalu. Uzevši u obzir primjedbe
navedenih autora Braun-Blanquet (1946)
je objavio poboljšanu skalu originalne verzije, koja se


Braun-Blanque t (1946) r +
Srednje % vrijednosti intervala 0 0,1
Modificirana skala 0 1
Srednje postotne vrijednosti intervala pomnožili


smo sa deset te dobili novi raspon skale od 1 do 875.
Računanjem srednjih vrijednosti ekoloških čimbenika
ovom metodom, edifikatori imaju mnogo veći utjecaj
na konačan rezultat, od onih biljnih vrsta koje imaju
neznatan utjecaj u gradi neke biljne zajednice. Primjenom
srednjih pokrovnih vrijednosti intervala, poništavamo
pogreške okularne procjene, koje se objektivno
mogu dogoditi. Prednost naše modificirane skale u od-


MATERIJAL I METODE


Kao osnova za numeričko određivanje ekološke
ocjene biotopa prema našem prijedlogu modificirane
skale služi fitocenološka snimka. Svakom taksonu koji
se nalazi na popisu fitocenološke snimke moramo dopisati
određene brojeve, koji označavaju ocjene njegovih
ekoloških čimbenika i pomnožiti ih pokrovnom
vrijednošću modificirane skale. Dobivene produkte
pojedinih ekoloških čimbenika S, zbrojimo i podijelimo
sumom pokrovnih vrijednosti pojedinog ekološkog
čimbenika S2. Na taj način dobijemo, srednje vrijednosti
ekoloških čimbenika biotopa I,, kao što su u prvoj
grupi: svijetlost (S), temperatura (T) i kontinentalnost
(K), a u drugoj: vlažnost (V), reakcija tla (R) i prisutnost
nitrata (N). Tako dobivene srednje vrijednosti
predstavljaju ekološku karakteristiku biotopa.


U skladu sa shvaćanjima Oberdorfer a (1957,
1992) i Th. Miiller a (1992) za računanje ekoloških
čimbenika biotopa u šumskim fitocenozama Maceljskog
gorja korištene su fitocenološke snimke sljedećih
sintaksona.


Razred: Quercetea robori-petraeae Br.-Bl. et Tx 43


Red: Qiiercetalia robori-petraeae Tx. (31)37


Sveza: Quercion robori-petraeae Tx. (31) 37


Podsveza: Genisto germanicae-Quercenion


petraeae (R. et sZ. Neuh. 67) Oberd.92
As. Genisto tinctoriae-Quercetum Klika 32.
(Genisto germanicae-Quercetum Aich. 33,


Luzulo-Quercetum Pass. 53)
As. Querco-Castanetum I. Horv. 38
(Querco-Castanetum croaticum I. Horv. 38)


2 3 4 5
4 6 8 10


u izvornom obliku upotrebljava u mnogim europskim
zemljama, kao i kod nas u Hrvatskoj.


Mi smo za računanje ekoloških čimbenika biotopa
u šumskim fitocenozama Maceljskog gorja primijenili
modificiranu Braun-Blanquetovu (1946) poboljšanu
skalu abundancije i pokrovnosti.


1 2 3 4 5
5 17,5 37,5 62,5 87,5
50 175 375 625 875


nosu na ostale je u tome što ima veću mogućnost obrade
podataka. Tako npr. uporabom naše metode možemo
koristiti izračunane pokrovne vrijednosti već postojećih
sintetskih tablica za izračunavanje prosječnih
vrijednosti ekoloških čimbenika prosječnog biotopa fitocenoze,
te ih koristiti za komparaciju s drugim fitocenozama.
Naša modificirana skala u odnosu na ostale
skale u potpunosti zadržava izvorni smisao originalne
Braun-Blanquetove (1946) poboljšane skale.


- Material and Methods
As. Festuco drymeiae-Quercetum (Jank.68)
Hruška Dell´ Uomo 74
Razred:Querco-fagetea Br.-Bl. et Vlieg. 37


Red: Quercetaliapubescenti-petraeae Klika 33
corr.Moravec in Beguin et Theurillat 84
(Quercetalia robori-pubescentis Förster 79)


Sveza: Quercion pubescenti-petraeae Br.-Bl. 32 em
Rivas-Martinez 72
As. Lathyro-Quercetum petraeae I. Horv. 58


Red: Fagetalia sylvaticae Pawlovski in Pawlovski,
Sokolovski et Walisch 28


Sveza: Carpinion betuli Issler 31
As. Carici pilosae-Carpinetum Neuhäusl et
Neuhäuslova-Novotnä 64
(Querco-Carpinetum croaticum I. Horv. subas.
caricetosum pilosae I. Horv 62)


Sveza: Tilioplatyphylli-Acerion pseudoplatani Klika 55


Podsveza: Tilienion platyphylli (Moor 75) Müller 92
As. Aceri platanoidis-Tilietum
platyphylly Faber 36


Sveza: Fagion sylvaticae Luquet 26
As. Festuco drymeiae-Fagetum Cimperšek 88
non Magic 68 em Cerovečki
As. Festuco altissimae-Fagetum Schliit.
In Grüneberg et Schlüter 57 non Kuhn 37
As. Aceri-Fraxinetum W. Koch 26


(Aceri-Fraxinetum croaticum I. Horv. 38)


Podsveza: Luzulo-Fagenion (Lohm. et Tx. 5
Oberd. 57
As. Luzulo-Fagetum Meusel 37
As. Blechno-Fagetum I. Horv. 50




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Z. Cerovcčki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH 1 EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 11-22
Oberdörfer , E., 1992. Süddeutsche Pflanzengesell- rozapadne Hrvatske. Glas. šum. pokuse 27, 1-76.
Schäften. Teil IV, Wälder und Gebüsche. Gustav Wraber , M., 1964: Vegetacija slovenskega bukovega
Fischer Verlag Jena-Stuttgart-New York. goz da v luči ekologije in palinologije. Biol.


Trinajstić , I., 1995: Samoborsko gorje, a refuge of Vestn. 12, 78-89.
variorus floral elements between the Alps and the Wraber,M. , 1969: Fitocenoza kot podlaga za ekološ-
Dinaric mountains. Acta Bot. Croat., 54, 47-62. ke raziskave. Biol. Vestn. 17, 69-78.


Vukelić, J., 1988: Mogućnost ekološke karakteriza- Zolyomi, B., Baräth, G., Fekete, G., Jakucs, P.,
čije i usporedbe šumskih staništa na temelju in- Karpati, I., Koväcs, K., Matte, I., 1967:
dikatorske vrijednosti flornog sastava. Šum. list Einreihung von 1400 Arten der ungarischen Flora
3-4, 125-135. j n ökologische Gruppen nach TWR-Zahlen.


Vukelić , J., 1991: Šumske zajednice i staništa hrasta Fragm. Bot. Mus. Hist. Nat. Hung. 4: 101-142.
kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u gorju sjeve-


SUMMARY: The mountain massif Maceljsko gorje, located in the northern
part of the Republic of Croatia, is covered mostly with the beech and oak
stands which belong to various forest associations. By the analysis of 264
plant taxons, it has been found out that in termsphytogeographical belonging
the plant world of the said massif can be placed best into the Central
European floral region.


Lately the climatic and edaphic factor means values are calculated using
various scales based on the original Braun-Blanquet ´s scale (1946). In
the interpolation of the original abundance/cover scale, some authors give
the priority to the plant species whose partipation in the phytocenosis structure
is insignificant, while the others prefer edificators too much. For calculation
of the ecological factor mean values, we have adapted the Braun-
Blanquet ´s (1946) improved scale, and this by multiplyng the mean interval
percentage values by the constant 10. In this way, have got rid of the decimal
comma and obtained a new scale with the range from 1 to 875.


Braun-Blanquet (1946) r + 1 2 3 4 5
Mean interval % values () 0,1 5 17,5 37,5 62,5 87,5
Modified scale 0 1 50 175 375 625 875


With this scale, we fully respect the original Braun-Blanquet ´s (1946)
principles, which here in Croatia have been accepted in their original form
and applied in thephytocenological researches. By using the aritmetical mean
of the average cover interval values, the etimation errors, which objectively
can occur in the use of the combined abundance/cover scale, are eliminated.


Many plant species grow as a part of the coastal and continental vegetations.
It is know that the species that in continental areas grow as apart of the
thermophile vegetation and are indicators of thermophility, in the Submediterranean
and the Mediterranean are indicators of mezzophility. For this reason,
evaluations oftaxon ecological factors should be adapted to the phytogeographical
regions. Such evaluations of ecological factors for individual
plant species would represent best the climatic and edaphic specificities of
particular phytogeographical regions. That will enable a better comparison
of the same syntaxons from distant areas.


Key words: Maceljsko gorje, ecological characteristic, habitat, plant
geographical division, modified scale.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Z. Ccrovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2, C.XXVI (2002). 11-22
jim uvjetima. Slično je napravio Michalko (1985)
za područje Slovačke.


Mnogobrojne biljne vrste koje kod nas dolaze u sastavu
primorske i kontinentalne vegetacije, ne mogu
imati istu ocjenu ekološkog čimbenika. Poznato je, da
one vrste, koje u kontinentalnim predjelima dolaze u
sastavu termofilne vegetacije te su indikatori termofil


ZAKLJUČAK


nosti u području submediterana i mediterana, predstavnici
su mezofilne flore. Mislimo, da je najrealnije za
naše uvjete napraviti korekciju ekoloških čimbenika
taksona prema fitogeografskim regijama, a to znači, da
one biljne vrste koje dolaze u više biljnogeografskih
regija, moraju imati ocjene ekoloških čimbenika prilagođene
konkretnoj regiji.


- Conclusion
Analizom flore Maceljskog gorja, glede biljnogeografske
pripadnosti, utvrdili smo, da se dobro može
uklopiti u srednjoeuropsku flornu regiju. Navedenoj
biljnogeografskoj regiji u smislu Oberdorfera
(1957, 1992) i Th. Miillera (1992), prilagodili smo i
sinsistematiku proučavanih šumskih fitocenoza.


Ellenberg (1974) je napravio ocjene ekoloških
čimbenika za većinu biljnih vrsta srednjoeuropske flore,
koje smo koristili pri utvrđivanju srednjih vrijednosti
ekoloških čimbenika biotopa unutar šumskih fitocenoza
Maceljskog gorja. Srednje vrijednosti ekoloških
čimbenika, računaju se u novije vrijeme na temelju analitičkih
oznaka fitocenološke snimke. Koristi se više


LITERATURA


Bertović, S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i
vegetacije u Hrvatskoj. Acta Biol. VII/2, 89-215.
Braun-Blanquet, J., 1951: Pflanzensoziologie. 2


Auflage. Springer-Verlag. Wien.
Borhidi , A., 1960: Fagion-Gesellschaften und Waldtypen
im Hügelland von Zselic (Süd-Transdanubien).
Ann. Univ. Sei. Budapest. Rolando Eötvös
Nomin., Sect. Biol., Budapest,: 78-87.
Borhidi , A., 1963: Die Zönologie des Verbandes Fagion
illyricum I. Allgemeiner Teil. Acta Bot.
Acad. Sei. Hung. 9 (3-4), 259-298.
Borhidi, A., 1965: Die Zönologie Des Verbandes Fagion
illyricum IL Systematischer Teil. Acta Bot.
Acad. Sei. Hung. 11 (12), 53-102.
Cimperšek , M., 1988: Ekologija naravne obnove v
subpanonskem bukovju. Zborn. Gozd. Lesar.
31, 121-184. Ljubljana.
Ellenberg , H., 1978: Vegetation Mitteleuropas mit
den Alpen in ökologischer Siht. Verlag Eugen
Ulmer Stuttgart.
Ellenberg, H., Weber, H. E., Düll, R., Wirth,
V, Werner, W., Paulißen, D., 1992: Zeigerwerte
von Pflanzen in Mitteleuropa. Scripta
Geobotanica XVIII. Verlag Erich Goltze KG,
Göttingen.
Gorjannović Kramberger, D., 1904: Geologijska
prijegledna karta kraljevine Hrvatske Slavonije,
tumač geologijske karte Zlatar Krapina,
Zagreb.


skala kreiranih na temelju originalne skale Braun-
Blanquet a (1946). Mi smo za računanje srednjih vrijednosti
ekoloških čimbenika modificirali poboljšanu
originalnu skalu Braun-Blanqueta (1946), vjerujući
da ćemo njenom primjenom u originalnoj verziji
dobiti najvjerodostojnije veličine ekoloških čimbenika.


Opisana metoda omogućuje brzo utvrđivanje ekoloških
čimbenika staništa unutar šumske fitocenoze i
dovoljno je točna za praktičnu primjenu. Poznavanjem
ekoloških čimbenika biotopa, možemo mnogo točnije
odrediti trenutno stanje šumskog ekosustava, te na osnovu
njega donijeti dugoročne ciljeve gospodarenja.


- References
Horvat, L, 1929: Rasprostranjenje i prošlost mediteranskuh
ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne
Hrvatske i Slovenije. Acta Bot. 4, 1-34.
Zagreb.
Horvat, L, 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni
Zavod. Hrvatske. Zagreb.
Horvat, L, 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske.
Prir. Istraž. Knjiga 30. Acta Biol. 2. Zagreb.
Horvat, L, Glavač,V, Ellenberg, H., 1974: Vegetation
Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag.
Stuttgart.
Hruška-DeirUomo,K, 1975: AsocijacijaFestuco
drymeiae-Quercetum petraeae (Jank. 1968
nom. nud.) na Moslavačkoj gori. Acta Bot.
Croat. 34, 91-102.
Magic, D., 1968: Waldgeselschaften der Eichen-
Hainbuchen und Buchenwälder mit Festuca
drymeia Mert. & Koch. Im Schlowakischen Erzgebirge.
Vydav. Slov. Akad. Bratislava.
Maarel, E. van der, 1979: Transformation of cover-
abundance values in Phytosociology and its
effects on community Similariti. Vegetatio Vol.
39-2:97-114.
Oberdorfer, E., 1957: Süddeutsche Pflanzengesellschaften.
Pflanzensociologie, Jena.
Oberdorfer, E., 1979: Pflanzensociologische Exursionflora.
Vierte Auflage. Eugen Ulmer Verlag,
Stuttgart.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 11-22
Tablica 12. As. Blechno-Fagetum I. Horv. 50
Eko. kar. P S T K V R N


A Fagus sylvatica L.
B Fagus sylvatica L.
C Blechnum spicant (L.) Roth.
Pteridium aquilinum (L.) Kuhn.
Luzula luzuloides Dandy & Wilm
Juniperus communis T.
Hieracium sylvaticum L.
Gentiana asclepiadea L.
Dryopterisfilixmas (L.) Schott.
Calamagrostis arundinacea Roth.
Festuca drymeia Mert. & Koch.
D Polytrichumformosum Hedw.
Bazzania trilobata (L.) Gray.
5.5
3.4
3.3
3.4
3.3
2.3
1.3
+.2
+.2
+
+
1.3
1.3
3525xx
332623
653633
7xx653
8xx4xx
4x3554
6x4677
3x3556
654545
466565
375
375
375
375
175
50
1
1
1
1
1125
1125
2250
2625
1400
200
6
3
6
4
1875
1125
1875
-
-
--
-
5
6
750
750
1125
-
-
150
4
3
4
6
1875
2250
2250
2250
700
250
6
5
5
5
-
750
1125
1875
-
250
7
5
4
6
-
1125
1125
1125
-
200
7
6
5
5
Thuidium tmariscinum Hedw. +


ZI 8744 4886 2792 9596 4022 3598
12 1729 1127 1179 1729 1179 1179
S3 5,1 4,3 2,4 5,5 3,4 3,1


RASPRAVA - Discussion


Srednje vrijednosti ekoloških čimbenika staništa nom metodom dovoljno su točne za šumarsku praksu,
navedenih biljnih asocijacija, izračunate su na temelju a izbjegnuta su dugotrajna i skupa mjerenja. Poznato je
fitocenološke snimke površine 800-1200 m2. Primjeda
šumari moraju dnevno donositi razna rješenja kojinom
ove metode, možemo na temelju fitocenološke tama
zahvaćaju u šumski - ekosustav, a dobro poznavablice,
kojom je obuhvaćen veći šumski kompleks ili renje
biotopa preduvjet je za donošenje ispravne odluke.
gija, izračunati srednje vrijednosti ekoloških čimbeniMeđutim,
šumari rijetko mogu u tu svrhu koristiti reka
staništa tog kompleksa ili regije za konkretnu šumzultate
kompleksnih ekoloških istraživanja koja bi za
sku asocijaciju. U takvom slučaju, moramo na temelju to bila potrebna, već odluke donose uglavnom na temeanalitičkih
ocjena fitocenološke tablice, izračunati po-lju empirijskih saznanja. Razumljivo je da kod takvog
krovne vrijednosti taksona, koje pomnožimo ocjenom pristupa rješavanja problema možemo očekivati da
ekoloških čimbenika, a dobivene sume produkata El dođe do pogrešnih procjena, koje dugoročno mogu
podijelimo sumom pokrovnih vrijednosti L2 pojedinih imati nesagledive posljedice na stabilnost šumskog
ekoloških čimbenika. ekosustava.


Slična istraživanja vršio je Vukel ić (1988) u NaZnamo
da kod ekstremnog djelovanja nekog ekocionalnom
parku "Risnjak". Koristeći originalnu metološkog
čimbenika na šumski ekosustav, promjenu prvo
du Ellenberga (1979) i izračunao srednje vrijednoopažamo
na prizemnom rašću, koje primjenom ove
sti ekoloških čimbenika za tri šumske asocijacije, korimetode
i služi u dijagnostičku svrhu, dok vanjski izsteći
od tri do pet fitocenoloških snimaka za svaku. gled tog ekosustava može i duže vrijeme ostati neproEllenbergov
a (1979) metoda koja nije bila u potmijenjen,
pa nestručnjaku izgleda kao daje sve u redu.
punosti prihvaćena, što smo naprijed već napomenuli, Međutim, šumari kao dobri poznavatelji šumskih ekomože
poslužiti za komparaciju biljnih asocijacija, ali sustava, brzo uočavaju i najmanje promjene, a primjene
može dati realnu sliku biotopa u smislu i na način nom spomenute metode mogu na egzaktan način pokao
što mi predlažemo primjenom modificirane skale. tvrditi svoja opažanja.
Vukel ić (1988) također utvrđuje da se ocjene ekolo


Ocjene ekoloških čimbenika neke biljne vrste neće
ških čimbenika srednjoeuropske flore ne mogu u cijeuvijek
biti iste. Ovisno o veličini areala mijenjat će se i
losti koristiti za područje Dinarida, te predlaže: "... poocjene
ekoloških čimbenika, a posebno pozorni moratrebu
intenzivnijeg istraživanja u pravcu utvrđivanja mo biti u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, gdje
ekoindikatorskih vrijednosti flornog sastava kod nas". na relativno malom prostoru susrećemo više fitogeo


Numeričko određivanje ekoloških čimbenika može grafskih regija. Ekološke ocjene prema Ellenbergu
imati veliku praktičnu primjenu u šumarstvu. Ovom et al. (1992) koje smo mi primijenili za područje Mametodom
možemo vrlo brzo ustanoviti kakve su kliceljskog
gorja, odnose se na biljne vrste srednje Euromatske
i edafske prilike na određenom biotopu. Sredpe.
Za područje Mađarske Zolyomi et al. (1967),
nje vrijednosti ekoloških čimbenika dobivene opisaprilagodili
su ocjene ekoloških čimbenika taksona svo




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 11-22
Acer platanoides L. + 464xxx 1 4 6 4
Acerpsedoplatanus L. + 4x46x7 1 4 -4 6 -7
Dentaria bulbifera L. + 354576 1 3 5 4 5 7 6
SI 3172 2892 3563 4580 5573 6907
S2 1061 633 1060 885 1007 1060
S3 3,0 4,6 3,4 5,2 5,5 6,5
Tablica 10. As. Aceri-Fraxinetum W. Koch 26
Eko. kar. P S T K V R N
A Acerpseudoplatanus L. 3.4
Fagus sylvatica L. 2.3
Fraxinus excelsior L. 2.3
Acer platanoides L. 1.1
B Acer pseudoplatanus L. 1.3 4x46x7 50 200 -200 300 -350
Sambucus nigra L. 1.2 7535x9 50 350 250 150 250 -450
Corvllus avellana L. 1.2 563xxx 50 250 300 150 ---
C Urtica dioica L. 4.5 76x5x8 625 4375 3750 -3125 -5000
Lunaria rediviva L. 3.4 454678 375 1500 1875 1500 2250 2625 3000
Petasites albus (L.) Gaertn. 3.4 4x46xx 375 1500 -1500 2250 --
Athyrium filix fernina (L.) Roth. 3.3 4x37x6 375 1500 -1125 2625 -2250
Impatiens noli längere L. 2.3 455776 175 700 275 875 1225 1225 1050
Phvllitis scolopendrium (L.) Newm. 2.2 462586 175 700 1050 350 875 1400 1050
Galeopsis speciosa Mili. +.3 7x35x7 7 -3 5 -7
Polystichum setiferum Moore +.2 342657 3 4 2 6 5 7
Dryopteris jilix mas (L.) Schott. +.2 3x3556 3 -3 5 5 6
Seneciofuchsii C. C. Gmel. + 7x45x8 7 -4 5 -8
Dentaria bulbifera L. + 354576 3 5 4 5 7 6
Fraxinus excelsior L. i 453x77 4 5 3 -7 7
Circaea lutetiana L. + 453677 4 5 3 6 7 7
SI 11106 7519 5872 12932 5281 13198
S2 2257 1454 1632 2206 730 1832
S3 4,9 5,2 3,6 5,9 7,2 7,2
Tablica 11. As. Luzulo-Fagetum Meusel 37
Eko. kar P S T K V R N
A Fagus sylvatica L. 5.5
B Fagus sylvatica L. 2.3 3525xx 175 525 875 350 875 --
Fraxinus ornus L. + 584383 1 5 8 4 3 8 3
C Luzula luzuloides Dandy & Wilm 4.5 4x4x34 625 2500 -2500 -1875 2500
Pteridium aquilinum (L.) Kuhn. 3.3 653633 375 2250 1875 1125 2250 1125 1125
Hieracium sylvaticum L. 2.3 4x3554 175 700 -525 875 875 700
Fagus sylvatica L. 1.3 3525xx 50 150 250 100 250 --
Prenanthespurpurea L. +.3 4445x4 4 4 4 5 -4
Melampyrum pratense L. +.3 4x5522 4 -5 5 2 2
Festuca diymeia Mert. & Koch. +.3 466565 4 6 6 5 6 5
Vaccinium myrtillus L. +.3 5x5x23 5 -5 -2 3
Calamagrostis arundinacea Roth + 654545 6 5 4 5 4 5
Gentiana asclepiadea L. + 6x467x 6 -4 6 7 -
Petasites albus (L.) Gaertn. + 4x46xx 4 -4 6 --
D Polytrichum formosum Hedw. 1.3
Pleurozium schreberi (Wild) Mitten +
Dicranum scoparium (L.) Hedw. +
Bazzania trilobata (L.) Gray. +
SI 6163 3023 4636 4285 3904 4347
S2 1408 604 1408 782 1181 1181
S3 4,4 5,0 3,3 5,5 3,3 3,7




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 20     <-- 20 -->        PDF

/_. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 11-22


SI 3748 4166 3079 3821 3385 4223
S2 840 787 840 840 787 838
S3 4,4 5,3 3,7 4,5 4,3 5,0
Tablica 8. As. Festuco drvmeiae-Fagetum Cimperšek 88 non Magic 68 em. Cerovečki
Eko. kar. P S T K V R N
A Fagus sylvatica L. 5.5
Picea abies (L.) Karsten 1.1
B Fagus sylvatica L. 1.3 3525xx 50 150 250 100 250 --
C Festuca drymeia Mert.&Koch. 5.5 466565 875 3500 5250 5250 4375 5250 4375
Daphne mezereum L. 1.3 4x4575 50 200 -200 250 350 250
Sanicula europaea L. 1.3 453587 50 200 250 150 250 400 350
Mercurialis perennis L. 1.3 253x77 50 100 250 150 -350 350
Gentiana asclepiadea L. 1.2 6x467x 50 300 -200 300 350 -
Prenanthes purpurea L. +.3 4445x5 4 4 4 5 -5
Pteridium aquUinum (L.) Kuhn. +.3 653633 6 5 3 6 3 3
As arum europaeum L. +.3 355686 3 5 . 5 6 8 6
Aposeris foetida (L.) Less. +.3 444565 4 4 4 5 6 5
Hepatica nobilis Mili. +.3 464474 4 6 4 4 7 4
Cardamine trifolia L. +.3 344587 3 4 4 5 8 7
Euphorbia amygdaloides L. + 452575 4 5 2 5 7 5
Asperula odorata L. + 2526x5 2 5 2 6 -5
Lathyrus vernus (L.) Bernh. + 4x447x 4 -4 4 7 -
Hedera helix L. + 4525xx 4 5 2 5 --
Oxalis acetosella L. + 1x3647 1 -3 6 4 7
Dryopteris filix mas (L.)Schott. + 3x3556 3 -3 5 5 6
Cyclamen purpurascens Mill. + 464595 4 6 4 5 9 5
Knautia drymeia Heuff. + 754555 7 5 4 5 5 5
Polystichum setiferum Moore. + 342657 3 4 2 6 5 7
Hieracium sylvaticum L. + 4x3554 4 -3 5 5 4
Rubus hirtus W. & K. + 564557 5 6 4 5 5 7
Galium svlvaticum L. + 554475 5 5 4 4 7 5
Pulmonaria officinalis L. + 565586 5 6 5 5 8 6
Carex sylvatica Huds. + 253575 2 5 3 5 7 5
SI 4527 6080 6119 5528 6806 5422
S2 1145 1041 1145 1095 1092 1043
S3 3,9 5,8 5,3 5,0 6,2 5,2
Tablica 9. As. Festuco altissimae-Fagetum Schlüt. in Grüneberg et Schlüter
Eko. kar. P S T K V R N
A Fagus sylvatica L. 5.5
Acerpsedoplatanus L.
C Dryopteris filix mas (L.) Schott. 3.3 3x3556 375 1125 -1125 1875 1875 2250
Festuca altissima All. 2.3 353536 175 525 875 525 875 525 1050
Mercurialis perennis L. 2.3 253x77 175 350 875 525 -1225 1225
Cardamine trifolia L. 2.3 344587 175 525 700 700 875 1400 1225
Scrophularia nodosa L. 1.3 453667 50 200 250 150 300 300 350
Oxalis acetosella L. 1.3 1x3647 50 50 -150 300 200 350
Senecio ovatus Willd. 1.3 7376x8 50 350 150 350 300 -400
Luzula luzuloides Dandy & Wilm +.3 7xx653 7 --6 5 3
Festuca drymeia Mert. & Koch. +.3 466565 4 6 6 5 6 5
Athyrium filix femina (L.) Roth. +.2 4x37x6 4 -3 7 -6
Mycelis muralis (L.) Dum. + 4525x6 4 5 2 5 -6
Doronicum austriacum Jacq. + 534677 5 3 4 6 7 7
Cyclamen purpurascens Mill. + 464595 4 6 4 5 9 5
Atropa belladonna L. -662588 6 6 2 5 8 8
Polygonatum multiflorum (L.) All. + 255564 2 5 5 5 6 4
18




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski lisl br. 1 2, CXXVI (2002), 11-22
NUMERIČKO ODREĐIVANJE EKOLOŠKIH ČIMBENIKA BIOTOPA
NA TEMELJU FITOCENOLOŠKIH SNIMAKA
Numerical determination of ecological factors of the biotops based
on the phytocenological records
Na temelju opisanog, ovdje ćemo prikazati način mjenom naše modificirane skale.
računanja srednjih ekoloških čimbenika biotopa pri-
Tablica 2. As. Genlsto tinctoriae-Quercetum Klika 32
Eko. kar. K V N
A Quercuspetraea (Matt.) Liebl 5.5
Quercus ceriš L. 1.1
B Quercus petraea (Matt.) Liebl 1.3 6625xx 50 300 300 100 250
Fraxinus ornus L. 1.3 584383 50 250 400 200 150 400 150
C Luzula luzuloides Dandy & Wilm. 3.5 7xx653 375 2625 2250 1875 1125
Calluna vulgaris (L.) Hull. 3.5 8x3x11 375 3000 1125 375 375
Genista tinctorial. 1.3 853542 50 400 250 150 250 200 100
Cytisus nigricans L. 1.3 76437x 50 350 300 200 150 350
Hieracium sabaudum L. 1.3 56344x 50 250 300 150 200 200
Hieracium umbelatum L. +.3 6xx442 6 4 4
Viscaria vulgaris Bernh. +.3 8xx472 8 4 7
Serratula tinctoria L. +.3 765x85 7 8
Hieracium racemosum L. +.3 56344x 5 4 4
Juniperus communis L. + 8xx4xx 4
D Dicranella heteromalla (L.) Schimp. 2.3
Polytrichum formosum Hedw. 1.3
Leucobiyum glaucum (L.) Schimp. 1.2
XI 7209 1562 1933 3266 3423 1759
Z2 1005 252 627 629 904 853
23 7,2 6,2 3,1 5,2 3,8 2,1
Tablica 3. As. Querco-Castanetum I. Horv. 38
Eko.kar. P S T K V R N
A Castanea sativa Mill 5.5
Fagus sylvatica L. 1.1
B Castanea sativa Mill. 3.2 582x4x 375 1875 3000 750 -1500 -
Quercus petraea (Matt.)Licbl. + 6625xx 1 6 6 2 5 --
C Luzula luzuloides Dandy & Wilm. 3.4 7xx653 375 2625 --2250 1875 1125
Pteridium aquilinum (L.) Kuhn. 3.4 653633 375 2250 1875 1125 2250 1125 1125
Melampyrum pratense L. 2.3 4x5522 175 700 -875 875 350 350
Genista tinctoria L. 1.3 853542 50 400 250 150 250 200 100
Vaccinium myrtillus L. 1.3 5x5x23 50 250 -250 -100 150
Solidago virgaurea L. 1.3 5xx5x5 50 250 --250 -250
Hieracium racemosum L. 1.3 56344x 50 250 300 150 200 200 -
Cytisus supinus L. 1.3 764370 50 350 300 200 150 350 -
Hieracium sylvaticum L. 1.3 6xx442 50 300 --200 200 100
Gentiana asclepiadea L. 1.2 6x467x 50 300 -200 300 350 -
Dryopteris filix mas (L.) Schott. 1.2 3x3556 50 150 -150 250 250 300
Castanea sativa Mill. +.3 582x4x 5 8 2 -4 -
Luzula pilosa (L.) Willd. +.2 2x3x54 2 -3 -5 4
Calluna vulgaris (L.) Hull. +.2 8x3x11 8 -3 -1 1
Juniperus communis L. + 8xx4xx 8 --4 --
Fes tuca drymeia Mert. & Koch. + 466565 4 6 6 5 6 5
Dianthus barbatus L. + 854372 8 5 4 3 7 2
Picea abies (L.) Karsten + 536xxx 5 3 6 ---
Serratula tinctoria L. + 765x25 7 6 5 -8 5
D Polytrichum formosum Hedw. 3.4
Bazzania trilobata (L.) Gray 3.3




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1 2, CXXV1 (2002). 11-22
ZNAČENJE BROJČANIH OZNAKA EKOLOŠKIH ČIMBENIKA PREMA
ELLENBERGU I SURADNICIMA (1994)
Meaning of numerical marks of ecological factors according to Ellenberg et al. (1994)


S = svjetlosni broj


1 biljke duboke sjene, nalaze se na staništima relativne
jačine svjetlosti i manje od 1 %, ali rijetko dolaze
na mjestima s više od 30 % relativne jakosti svijetla


2 između 1 i 3


3 biljke sjene, dolaze uglavnom na staništima gdje je
manje od 5 % relativne jakosti svijetla, ali mogu se
naći i na svjetlijim mjestima


4 između 3 i 5


5 biljke polusjene, rijetko dolaze na staništima pune
svjetlosti, ali većinom ondje gdje je relativna jačina
svijetla veća od 10 %


6 između 5 i 7


7 biljke polusvjetla, uglavnom dolaze na staništima s
puno svijetla, ali mogu doći i u sjenovitim mjestima
s relativnom jakošću svijetla manjom od 30 %


8 biljke svijetla, dolaze većinom kod relativne jačine
svijetla veće od 40 % dok kod manje jačine dolaze
vrlo rijetko


9 biljke punog svijetla, dolaze samo na vrlo svijetlim
staništima, odnosno na mjestima gdje relativna jačina
svijetla nije manja od 50 %


T = temperaturni broj


1 biljke studenih područja, tu pripadaju biljne vrste
alpsko-nivalne/arktičko-borealne rasprostranjenosti,
a rijetko dolaze unutar alpskog područja


2 između 2 i 3 , tu pripadaju biljne vrste alpskog pojasa,
dok rijetko dolaze vrste subalpskog pojasa
3 vrste hladnijih područja, dolaze pretežno vrste subalpskog
i visokomontanog pojasa rasprostranjenosti
4 između 3 i 5, hladnija staništa s biljnim vrstama rasprostranjenim
u montanom pojasu


5 umjereno hladna do umjereno topla staništa s biljnim
vrstama submontano-montanog pojasa rasprostranjenosti


6 staništa uglavnom kolinsko-submontanog područja
s prevladavajućim vrstama umjerenog pojasa
7 topla staništa na kojima prevladavaju submediteranske
biljne vrste


8 staništa između 7 i 9 na kojima prevladavaju biljne
vrste submediteransko-mediteranske rasprostranjenosti


9 extremno topla staništa s biljnim vrstama mediteransko-
submediteranske rasprostranjenosti


K = broj kontinentalnosti


1 euoceansko područje, nalazi se pod ekstremnim
utjecajem morske klime, gdje od biljnih vrsta pre


vladavaju euoceanski florni elementi


2 oceansko područje, obuhvaća unutrašnjost s prevladavajućom
morskom klimom i oceanskim flornim
elementima


14


3 između 2 i 4, to su područja relativno blažih staništa
4 suboceansko područje, najvećim dijelom se raspro


stire u srednjoj Europi s dominirajućim srednjoeu


ropskim flornim elementima
5 intermedijarno područje rasprostire se od zapadne


Europe do Sibira
6 subkontinentalno područje
7 između 7 i 8
8 kontinentalno područje, obuhvaća istočnu Europu


te posebna staništa srednje Europe
9 eukontinentalno područje s ekstremno kontinental


nom klimom
V = broj vlažnosti
1 izrazito suha staništa
2 staništa siromašna oborinama (manje od 750 mm)
3 staništa s tolerirajućim oborinama, ali uglavnom


samo na vlažnijim položajima
4 staništa siromašna oborinama, ali s većom zračnom
vlagom
5 uglavnom područja s manje oborina; Oborine u pra


vilu preko 700 mm
6 između 5 i 7; Oborine većinom preko 800 mm
7 područja prilično bogata oborinama; Oborine veći


nom preko 1000 mm
8 područja bogata oborinama; Većinom preko 1400
mm, ali s jakim kolebanjem vlage
9 područja veoma bogata oborinama; Oborine uvijek


preko 1400 mm; Staništa vrlo humidna
R = reakcijski broj
1 extremno kisela tla, pH ispod 3,4
2 vrlo kisela tla, pH 3,4-4,0
3 prilično kisela tla, pH 4,1 -4,8
4 između 3 i 5
5 umjereno kisela tla, pH 4,9-5,6
6 između 5 i 7
7 subneutralna tla, pH 5,7-6,5
8 netralna tla, pH 6,6-7,5
9 bazična tla, pH preko 7,0


N = dušični broj
1 tla vrlo siromašna dušikom; Na silikatnim podloga


ma dominira silicijev dioksid
2 između 1 i 3
3 tla umjereno siromašna dušikom
4 između 3 i 5
5 tla umjereno bogata dušikom
6 između 5 i 7
7 tla bogata dušikom; Umjereno gnojena
8 tla vrlo bogata dušikom; Vrlo gnojena
9 tla neizmjerno bogata dušikom; Extremno gnojena


P = pokrovna vrijednost




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH 1 EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 11-22
FITOGEOGRAFSKO RAŠČLANJENJE FLORE MACELJSKOG GORJA
Phytogeographical division floral of the Maceljsko gorje mountains


Maceljsko gorje smješteno je na krajnjem sjeverZbog
težeg erodiranja tog pješčenjaka, područje se
nom dijelu Republike Hrvatske. Proteže se uz državnu odlikuje specifičnom oroplastikom, koja je izražena
granicu sa susjednom Republikom Slovenijom, ajedan oštrim i strmim grebenima te dubokim jarcima, koji su
manji istočni dio masiva prelazi na slovensku stranu. gotovo uvijek ispunjeni vodom.


U geološkom smislu ispunjava veliku depresiju, koRaščlanjenjem
flore Maceljskog gorja glede biljnoju
možemo omeđiti s dva geotektonska niza, kao što su geografske pripadnosti, utvrdili smo da se biljni svijet
Boč-Ravna Gora na sjeveru i Rudnica-Kuna Gora-Ivan-tog masiva može najbolje uklopiti u srednjoeuropsku
ščica na jugu (Gorjanović-Kramberger 1904). flornu regiju holarktičkog flornog carstva. Fitogeograf-
Masiv pripada starijem miocenu, a građenje od zeleno-sko raščlanjenje napravljeno je prema Oberdorferu
sivih pršinastih pješčenjaka, poznatih kao maceljski (1979) na temelju 264 biljne vrste, a dobivene rezultate
pješčenjak (Gorjanović-Kramberger 1904). prikazali smo u tablici 1.


Tablica 1. Analitički prikaz flornih elemenata
Redni broj Florni element Broj primjeraka %
01 Subatlatsko-submediteranski 40 15,5
02 Nordijsko-euroazijskosuboceanski 30 11,4
03 Euroazijskosubocenasko-submediteranski 25 9,5
04 Euroazijsko-suboceanski 25 9,5
05 Nordij sko-euroazij ski 19 7,2
06 Euroazijsko-submediteranski 15 5,6
07 Umj erenokontinentalni 15 5,6
08 Umjerenokontinentalno-istočnosubmediteranski 14 5,3
09 Submediteransko-subatlantski 12 4,5
10 Subalpski 10 3,8
11 llirikoidni 9 3,4
12 Submediteranski 8 3,0
13 Euroazijskokontinentalno-submediteranski 8 3,0
14 Euroazij skokontinentalni 7 2,6
15 Nordijsko-euroazijski 7 2,6
16 Istočnosubmediteranski 7 2,6
17 Submediteransko-umjerenokontinentalni 7 2,6
18 Submediteransko-euroazijskosuboceanski 4 1,5
19 Mediteransko-submediteranski 2 0,8
Ukupno 264 100


PROBLEMATIKA NUMERIČKOG ODREĐIVANJA EKOLOŠKIH
ČIMBENIKA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA
Issues relating to the numerical determination of
ecological factors in forest ecosystems


Danas se za računanje srednjih ekoloških čimbeniWesthoff
& Van der Maarel (1978) predlaka
staništa u raznim europskim zemljama upotrebljažu
kompromisnu skalu temeljenu na kombiniranoj skavaju
skale raznih autora temeljene na pokrovnim li Braun-Blanqueta (1946). Oni su od Bar km avrijednostima
taksona, izvedene iz originalne Braun -na et al. (1964) preuzeli diferenciranu Braun-Blan-
Blanquetove (1946) kombinirane skale broja indiqueto
vu (1946) kategoriju 2 i predložili potpuno noviduuma
i pokrovnosti. vu numeričku skalu od devet kategorija.


Braun-Blaquet (orig. skala) r + 2 3 4 5
Bark man et al. (dif. kat. 2) r + 2m 2a 2b 3 4 5
Westoff &Van der Maarel 1 2 4 5 6 7 8 9
(1978) nova skala


Durwen (1982) također predlaže novu skalu, temeljećih
kategorija:
nu na originalnoj skali Braun-Blanqueta (1946) sljede


12




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 13     <-- 13 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002). 11-22
UDK 630* 188 f 181.3 (001)


NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA
STANIŠTA U ŠUMSKIM FITOCENOZAMA MACELJSKOG GORJA


NUMERICAL DETERMINATION OF KLIMATIC AND EDAPHIC FACTORS OF THE HABITATS
IN FOREST PHYTOCENOSES OF THE MACELJSKO GORJE MOUNTAINS


Zdravko CEROVEČKI*


SAŽETAK: Maceljsko gorje najveći je šumski kompleks sjeverne Hrvatske.
Obrašteno je najvećim dijelom bukovim i hrastovim šumama koje pripadaju
različitim fitocenozama.


Za srednjoeuropsku floru napravio je Ellenberg (1974) ocjene ekoloških
čimbenika za više od 1750 taksona viših biljaka. Budući da je jitocenoza
sastavljena od brojnih biljnih vrsta, možemo unoseći numeričke vrijednosti
njihovih ekoloških čimbenika odrediti ekološku karakteristiku biotopa kojeg
nastavaju. Poznato je da jitocenoza mnogo bolje prezentira stanišne uvjete od
pojedinih biljnih vrsta, koje su njen sastavni dio (M. Wraber 1969).


Koristeći tu metodu možemo u vrlo kratkom vremenu, ali s dovoljnom točnošću
za praktičnu primjenu, utvrditi kakvi su klimatski i edafski čimbenici
određenog staništa. Kao osnova numeričkog određivanja ekoloških čimbenika
služi fitocenološka snimka ilipokrovne vrijednosti taksona sintetske tablice.


Ključne riječi: Maceljsko gorje, ekološka karakteristika, stanište,
biljnogeografsko raščlanjenje, modificirana skala.


UVOD - Introdukcion


Na temelju ekoloških ocjena taksona, koje je napraIju
biljnih asocijacija, od većine europskih istraživača
vio za srednjoeuropsku floru i njihova stupnja nazočnije
bila prihvaćena.
nosti, Ellenberg (1974) je izračunao srednje vrijedVažnost
pokrovne vrijednosti taksona vrlo je dobro
nosti ekoloških čimbenika biljne asocijacije, te ih uočio H or vat (1949) pa tako najednom mjestu kaže:
komparirao s drugim fitocenozama s obzirom na uvje"
Pokrovna vrijednost daje nam prema tome vrlo zate
staništa. Ubrzo se pokazalo da ova metoda računanimljivu
sliku o važnosti neke vrste u samoj asocijacinja
nije dovoljno pouzdana. Naime, stupanj nazočnosti ji". Zaista, pokrovna vrijednost taksona u nekoj biljnoj
kao sintetska kategorija ne daje realan kvantitativan asocijaciji najbolje izražava kvantitativan odnos pojeodnos
pojedinih biljnih vrsta u gradi biljne zajednice. dinih biljnih vrsta asocijacije, a ujedno je najrelevantAko
npr. uzmemo u razmatranje neku fitocenološku niji čimbenik u dijagnostičkom smislu. Shvativši važtablicu
koja sadrži deset fitocenonoloških snimaka, nost pokrovne vrijednosti za točnost računanja sredgdje
je neka vrsta ocijenjena deset puta ocjenom +, što njih vrijednosti ekoloških čimbenika, tijekom niza gose
često događa, tako ocijenjena vrsta će u sintetskoj dina, predložene su skale raznih tipova mnogih autora,
tablici dobiti stupanj nazočnosti V (pet), isto kao i neki temeljene na originalnoj poboljšanoj skali pokrovnosti
edifikator, koji je ocijenjen u analitičkoj tablici npr. dei
abundancije Braun-Blanqueta (1946).
set puta ocjenom 5.5, što također nije rijetkost. Zbog


Mi smo za računanje srednjih vrijednosti ekoloških


toga Ellenbergov a (1974) metoda računanja sred


čimbenika biotopa modificirali poboljšanu originalnu


njih vrijednosti ekoloških čimbenika biotopa na teme


skalu pokrovnosti i abundancije Braun-Blanqueta
(1946), tako da smo eliminacijom decimalnog broja
pojednostavili način računanja, a ujedno smo u potpu


* Zdravko Cerovečki dipl. ing. šum. Radnički Dol 6, 10000 Zagreb nosti zadržali izvorni smisao kombinirane skale.


ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 11-22


Tablica 6. As. Carici pilosae-Carpinetum Neuhäusl et Neuhäuslova-Novotna 64


Eko. kar. P~~ S T K V R N
A Carpinus betulus L. 4.5
Fagus sylvaticaL. 2.3
Quercuspetraea (Matt.) Liebl. 1.1
Fagus sylvatica L. 1.3 3525xx 50 150 250 100 250 --
Carexpilosa Scop. 4.5 465555 625 2500 3750 3125 3125 3125 3125
Hacquetia epipactis (Scop.) DC. 1.3 565566 50 250 300 250 250 300 300
Asarum europaeum L. 1.3 355686 50 150 250 250 300 400 300
Polystichum aculeatum (L.) Roth. 1.2 342657 50 150 200 100 300 250 350
He der a helix L. +.3 4525xx 4 5 2 5 --
Cardamine savensis Schulz +.3 565555 5 6 5 5 5 5
Festuca drvmeia Mert. & Koch. +.3 466565 4 6 6 5 6 5
Lathyrus vernus (L.) Bernh. +.3 4x447x 4 -4 4 7 -
Mercurialisperennis L. +.3 253x77 2 5 3 -7 7
Cyclamenpurpurascens Mili. + 464595 4 6 4 5 9 5
Cephalanthera rubra (L.) C. Rich. + 354483 3 5 4 4 8 3
Daphne mezereum L. + 4x4575 4 -4 5 7 5
Tilia cordata Mili. + 554xxx 5 5 4 ---
Luzula luzuloides Dandy & Wilm. + 4x4x34 4 -4 -3 4
Aposeris foetida (L.) Less. + 444565 4 4 4 5 6 5
Galium sylvaticum L. + 554475 5 5 4 4 7 5
Euphorbia dulcis L. + 452585 4 5 2 5 8 5
Primula vulgaris Hudson + 652575 6 5 2 5 7 5
Pulmonaria officinalis L. + 565586 5 6 5 5 8 6
11 3263 4813 3882 4282 4163 4135
22 840 837 840 837 788 787
Z3 3,9 5,7 4,6 5,1 5,3 5,2


Tablica 7. As. Aceri platanoidis-Tilietum plathyphylli Faber 36
Eko. kar. P S T K V R N
A Acer platanoides L. 4.5
Tiliaplatyphyllos Scop. 3.4
Prunus avium L. 2.3
Acerpseudoplatanus L. 1.1
Quercus petraea (Matt.) Liebl. 1.1
Tilia plathyphyllos Scop. 2.2 4525x7 175 700 875 350 875 -1225
Festuca heterophylla Lam. 3.3 554454 375 1875 1875 1500 1500 1875 1500
Carex pilosa Scop. 2.3 465555 175 700 1050 875 875 875 875
Dtyopteris filix mas (L.) Schott. 1.2 3x3556 50 150 -150 250 250 300
Stellaria holostea L. 1.3 563565 50 250 300 150 250 300 250
Campanula persicifolia L. +.3 554483 5 5 4 4 8 3
Cyclamen purpurascens Mill. -.3 464595 4 6 4 5 9 5
Melica uniflora Retz. +.3 35256x 3 5 2 5 6 -
Chaerophyllum temulum L. +.3 5635x8 5 6 3 5 -8
Campanula trachelium L. -.3 453588 4 5 3 5 8 8
Vincetoxicum hirundinaria Medic +.2 655373 6 5 5 3 7 3
Poa nemoralis L. + 5x5553 5 -5 5 5 3
Dactylis polygama Horvatovszky + 7x35x6 7 -3 5 -6
Galium sylvaticum L. + 554475 5 5 4 4 7 5
Lathyrus vernus (L.) Bernh. + 4x447x 4 -4 4 7 Sedum
maximum (L.) Hoffm + 885473 8 8 5 4 7 3
Mycelis muralis (L.) Dum. + 4525x6 4 5 2 5 -6
Salvia glutinosa L. + 454677 4 5 4 6 7 7
Alliariapetiolata Cav & Grande + 563589 5 6 3 5 8 9
Schrophularia nodosa L. + 453667 4 5 3 6 6 7


17




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 11-22
Pleurozium schreberi (Willd.) Mitten 3.3
ZI 9753 5759 3881 6992 6531 3517
12 1709 906 1233 1279 1665 1180
13 5,7 6,4 3,1 5,5 3,9 3,0
Tablica 4. As. Festuco diymeiae-Quercetum (Jank. 68) Hruška Dell ´ Uomo 74
Eko. kar. P S T K V R N
A Quercuspetraea (Matt.) Liebl. 5.5
B Quercus petraea (Matt.) Liebl. 2.3 6625xx 175 1050 1050 350 875 --
Fraxinus ornus L. 2.3 584383 175 875 1400 700 525 1400 525
Carpinus betulus L. 1.2 464xxx 175 700 1050 700 ---
Castanea sativa Mili. 1.1 582x4x 50 250 400 100 -200 -
C Festuca drvmeia Mert.& Koch. 4.5 4666565 625 2500 3750 3750 3125 3750 3125
Galium sylvaticum L. 1.3 554475 50 250 250 200 200 350 250
Carexpilosa Scop. 1.3 465555 50 200 300 250 250 250 250
Serratula tinctoria L. 1.3 765x85 50 350 300 250 -400 250
Campanula persicifolia L. 1.3 554483 50 250 250 200 200 400 150
Heder a helix L. 1.3 4525xx 50 200 250 100 250 --
Luzula luzuloides Dandy & Wilm 1.2 4x4x34 50 200 -200 -150 200
Genista tinctoria L. 1.2 853542 50 400 250 150 250 200 100
Cytisus supinus L. 1.2 764373 50 350 300 200 150 350 150
Lathyrus niger (L.) Bernh. +.3 5643x3 5 6 4 3 -3
Vicia oroboides Wulf. +.3 554465 5 5 4 4 6 5
Hieracium racemosum L. +.3 563444 5 6 3 4 4 4
Dactylis polygama Horvatovszky +.3 7x35x6 7 -3 5 -6
Stellaria holostea L. +.3 563565 5 6 3 5 6 5
Cyclamen purpur as cens Mill. + 464595 4 6 4 5 9 5
Hieracium sabaudum L. + 563444 5 6 3 4 4 4
El 7611 9585 7174 5855 7479 5032
Z2 1607 1556 1607 1282 1205 1157
S3 4,7 6,2 4,5 4,6 6,2 4,3
Tablica 5. As. Lathyro-Quercetumpetraeae I. Horv. 58
Eko. kar. P S T K V R N
A Quercus cerris L. 4.5
Quercus petraea (Matt.) Liebl. 2.3
B Fraxinus ornus L. 3.4 584383 375 1875 3000 1500 1125 3000 1125
Crataegus monogyna Jacq. 1.2 753483 50 350 250 150 200 400 150
Pyruspyraster (L.) Borkh. + 565x8x 1 5 6 5 -8 -
C Lathyrus niger (L.) Bernh. 3.5 5643x3 375 1875 2250 1500 1125 -1125
Luzula luzuloides Dandy & Wilm. 3.5 4x4x34 375 1500 -150 -1125 1500
Hieracium sabaudum L. 2.3 56344x 175 875 1050 525 700 700 -
Quercus petraea (Matt.) Liebl. 1.3 6625xx 50 300 300 100 250 --
Festuca heterophylla Lam. 1.2 554454 50 250 250 200 200 250 200
Galium sylvaticum L. +.3 554475 5 5 4 4 7 5
Campanula persicifolia L. -.3 554483 5 5 4 4 8 3
Dactylis polygama Horvatovszky +.3 7x35x6 7 -3 5 -6
Hedera helix L. +.3 4525xx 4 5 2 5 --
Genista tinctoria L. +.2 853542 8 5 3 5 4 2
Solidago virgaurea L. + 5xx5x5 5 --5 -5
Luzula forsten (Sm.) DC. + 4624xx 4 6 2 4 --
Poa nemoralis L. + 5x5553 5 -5 5 5 3
Hieracium umbellatum N. & P. + 6xx442 6 --4 4 2
Silene viridiflora L. + 755373 7 5 5 3 7 3
El 7086 7137 5508 3644 5518 4129
Z2 1461 1082 1459 1085 1032 1233
Z3 4,8 6,6 3,8 3,4 5,3 3,3
16