DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 11-22 Tablica 12. As. Blechno-Fagetum I. Horv. 50 Eko. kar. P S T K V R N A Fagus sylvatica L. B Fagus sylvatica L. C Blechnum spicant (L.) Roth. Pteridium aquilinum (L.) Kuhn. Luzula luzuloides Dandy & Wilm Juniperus communis T. Hieracium sylvaticum L. Gentiana asclepiadea L. Dryopterisfilixmas (L.) Schott. Calamagrostis arundinacea Roth. Festuca drymeia Mert. & Koch. D Polytrichumformosum Hedw. Bazzania trilobata (L.) Gray. 5.5 3.4 3.3 3.4 3.3 2.3 1.3 +.2 +.2 + + 1.3 1.3 3525xx 332623 653633 7xx653 8xx4xx 4x3554 6x4677 3x3556 654545 466565 375 375 375 375 175 50 1 1 1 1 1125 1125 2250 2625 1400 200 6 3 6 4 1875 1125 1875 - - -- - 5 6 750 750 1125 - - 150 4 3 4 6 1875 2250 2250 2250 700 250 6 5 5 5 - 750 1125 1875 - 250 7 5 4 6 - 1125 1125 1125 - 200 7 6 5 5 Thuidium tmariscinum Hedw. + ZI 8744 4886 2792 9596 4022 3598 12 1729 1127 1179 1729 1179 1179 S3 5,1 4,3 2,4 5,5 3,4 3,1 RASPRAVA - Discussion Srednje vrijednosti ekoloških čimbenika staništa nom metodom dovoljno su točne za šumarsku praksu, navedenih biljnih asocijacija, izračunate su na temelju a izbjegnuta su dugotrajna i skupa mjerenja. Poznato je fitocenološke snimke površine 800-1200 m2. Primjeda šumari moraju dnevno donositi razna rješenja kojinom ove metode, možemo na temelju fitocenološke tama zahvaćaju u šumski - ekosustav, a dobro poznavablice, kojom je obuhvaćen veći šumski kompleks ili renje biotopa preduvjet je za donošenje ispravne odluke. gija, izračunati srednje vrijednosti ekoloških čimbeniMeđutim, šumari rijetko mogu u tu svrhu koristiti reka staništa tog kompleksa ili regije za konkretnu šumzultate kompleksnih ekoloških istraživanja koja bi za sku asocijaciju. U takvom slučaju, moramo na temelju to bila potrebna, već odluke donose uglavnom na temeanalitičkih ocjena fitocenološke tablice, izračunati po-lju empirijskih saznanja. Razumljivo je da kod takvog krovne vrijednosti taksona, koje pomnožimo ocjenom pristupa rješavanja problema možemo očekivati da ekoloških čimbenika, a dobivene sume produkata El dođe do pogrešnih procjena, koje dugoročno mogu podijelimo sumom pokrovnih vrijednosti L2 pojedinih imati nesagledive posljedice na stabilnost šumskog ekoloških čimbenika. ekosustava. Slična istraživanja vršio je Vukel ić (1988) u NaZnamo da kod ekstremnog djelovanja nekog ekocionalnom parku "Risnjak". Koristeći originalnu metološkog čimbenika na šumski ekosustav, promjenu prvo du Ellenberga (1979) i izračunao srednje vrijednoopažamo na prizemnom rašću, koje primjenom ove sti ekoloških čimbenika za tri šumske asocijacije, korimetode i služi u dijagnostičku svrhu, dok vanjski izsteći od tri do pet fitocenoloških snimaka za svaku. gled tog ekosustava može i duže vrijeme ostati neproEllenbergov a (1979) metoda koja nije bila u potmijenjen, pa nestručnjaku izgleda kao daje sve u redu. punosti prihvaćena, što smo naprijed već napomenuli, Međutim, šumari kao dobri poznavatelji šumskih ekomože poslužiti za komparaciju biljnih asocijacija, ali sustava, brzo uočavaju i najmanje promjene, a primjene može dati realnu sliku biotopa u smislu i na način nom spomenute metode mogu na egzaktan način pokao što mi predlažemo primjenom modificirane skale. tvrditi svoja opažanja. Vukel ić (1988) također utvrđuje da se ocjene ekolo Ocjene ekoloških čimbenika neke biljne vrste neće ških čimbenika srednjoeuropske flore ne mogu u cijeuvijek biti iste. Ovisno o veličini areala mijenjat će se i losti koristiti za područje Dinarida, te predlaže: "... poocjene ekoloških čimbenika, a posebno pozorni moratrebu intenzivnijeg istraživanja u pravcu utvrđivanja mo biti u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, gdje ekoindikatorskih vrijednosti flornog sastava kod nas". na relativno malom prostoru susrećemo više fitogeo Numeričko određivanje ekoloških čimbenika može grafskih regija. Ekološke ocjene prema Ellenbergu imati veliku praktičnu primjenu u šumarstvu. Ovom et al. (1992) koje smo mi primijenili za područje Mametodom možemo vrlo brzo ustanoviti kakve su kliceljskog gorja, odnose se na biljne vrste srednje Euromatske i edafske prilike na određenom biotopu. Sredpe. Za područje Mađarske Zolyomi et al. (1967), nje vrijednosti ekoloških čimbenika dobivene opisaprilagodili su ocjene ekoloških čimbenika taksona svo |