DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 25     <-- 25 -->        PDF

i´RU.LI I)\IC LANCI RIMI WS Šumarski list br. I 2. CX.W´I (20(12). 23-2S
I I)K d.iO* %1


ŽENE U HRVATSKOM ŠUMARSTVU


WOMHN IN CROATIAN FORESTRY


Marilena IDŽOJTIĆ1 & Željka IVANOV1Ć2


SAŽETAK: Zastupljenost žena (dipl. ing. šumarstva, mr. se. i dr. se. -biotehničke
znanosti, polje šumarstvo) istražena je na uzorku od 200 žena koje
su zaposlene na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Šumarski odjel),
Šumarskom instituta Jastrebarsko i u Javnom poduzeću "Hrvatske šume"


p.o. Zagreb. Istraživanje je provedeno u obliku anonimne ankete, kojoj se
odazvalo 79 % ispitanica.
Na Šumarskom odjelu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposleno
je 7 % žena, u Šumarskom institutu Jastrebarsko 23 %, a u Javnom poduzeću
"Hrvatskešume"p.o. Zagreb 17%.


Većina anketiranih žena (85 %) ne potječe iz tradicionalno šumarskih obitelji.
Studij je u redovnom roku završilo 65 % ispitanica, a svaka četvrta upisala
je poslijediplomski studij. Rezultati ankete pokazali su daje 82 % žena
zadovoljno izborom šumarstva za svoj životni poziv, unatoč činjenici da 89 %
ispitanica smatra kako nisu ravnomjerno zastupljene na rukovodećim položajima
u hrvatskom šumarstva.


Ključne riječi: žene u šumarstvu, dipl. ing. šumarstva, mr. sc, dr. se,
Hrvatska


UVOD - Introduction


Republika Hrvatska je na Trećoj ministarskoj konU
većini europskih zemalja ne postoje pouzdana
ferenciji o zaštiti europskih šuma u Lisabonu 1998. gosaznanja
o zastupljenosti i ulozi žena u šumarstvu.
dine prihvatila i potpisala Rezoluciju LI pod nasloKaise
r (1991), Hoffman n (1998), Hoffman n et
vom: "Ljudi, šume i šumarstvo". Zemlje potpisnice al. (1999) i Spät h (2000) proveli su istraživanja u
ove Rezolucije obvezale su se djelatno uključiti u meNjemačkoj,
Zimmerman n (2000)iNadai (2001)
đunarodnu suradnju na promicanju društveno-eko-u Švicarskoj, Ihalaine n (1987) u Finskoj aEkber g
nomskih odnosa u europskom šumarstvu. Jedan oblik (1998) u Švedskoj.
takve suradnje bio je seminar "Žene u šumarstvu", koji


Ekeber g (1998) navodi kako u skandinavskim


je održan od 2. do 6. travnja 2001. godine u Portugalu


zemljama trećinu privatnih šuma posjeduju žene. U


(Viseu), pod pokroviteljstvom: Economic Commission


Finskoj šumarstvo studira 35 % studentica, a u Šved


for Europe (ECE), United Nations Food and Agricul


skoj 14 %. Analiza podataka za tranzicijske zemlje po


ture Organization (FAO), International Labour Organi


kazuje da je udio studentica šumarstva u Poljskoj


zation (ILO) i International Union of Forest Research


17 %, a u Slovačkoj 19 % (Petrašova 2001,


Organizations (IUFRO). Hrvatska je predstavljena


Nowacka 2001). Caswell (1999) navodi da US


posterom "Žene u hrvatskom šumarstvu" (prilog 1),


Forest Service zapošljava 30 % žena (od 28 000 ukup


koji je sažeti prikaz rezultata istraživanja opisanih u


no zaposlenih šumarskih stručnjaka). Vrlo opsežan


ovome radu.


pregled švicarskog šumarstva dala je Nad a i (2001).
Ocijenila ga je jednim od najdominantnijih muških zaDr.
se. Marilena Idžojtić, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet nimanja u kojemu udio žena u ukupnom broju zaposleŽeljka
Ivanović, dipl. ing. šum., Ministarstvo poljoprivrede i šu


nih iznosi samo 2,4 %.


marstva