DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 32 <-- 32 --> PDF |
M. Schneidcr-Jacoby: UTOPIJSKI PLAN KOJI GUTA SREDSTVA I KRAJOBRAZ U HRVATSKOJ Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 29-34 C::i::: ;+s:+s:!´TS-, ´-^:::.rV Glavni europski plovni put Rheine-Maine-Dunav Pomorski plovni put Rijeka-Mediteran 1. Slika 1. Pregledna karta kanala Dunav-Sava-Jadran prema Pro stornom planu Republike Hrvatske, karta 08. Abb. 1: Übersichtskarte aus der kroatischen Raumplanung zum Donau-Save-Adria-Kanal (Republika Hrvatska 1999, Karte 08/oben) (Schneider-Jacoby 1994). Desni dio rijeke pripada do Jasenovca susjednoj zemlji Bosni koja se također mora uključiti u planiranje. Prvi dio kanala trebao bi biti dug 61,5 km i povezivati Dunav kod km 1334+700 sa Savom, kod km 310+750. Koridor se brine i za prilagodbu rijeka Vuke, Bosuta, Bida i Konjsko. Kanal će se graditi na 80 m n.m. i tako ležati uglavnom iznad Dunava, ali ispod Save. Voda iz kanala, to znači iz Save, koristila bi se za velike projekte navodnjavanja. Istovremeno se voda može kod visokog vodostaja ispuštati u pokrajnje vodotokove te može rasti i do 2 m kao retencija. U suhim razdobljima kanal se mora ispunjavati uz pomoć pumpi, pri čemu bi dolazilo do značanjih problema s kvalitetom vode (Malus/Tusar 1998). Upravo bi u suhim, vrućim ljetnim mjesecima s ekstremno niskim vodostajem kanal postao najskupljim projektom za navodnjavanje u Europi. Troškovi plovidbe se zbog izdataka za pumpe također ne mogu zanemariti. Prema UN/ECE 5-toj klasi kanal bi se trebao graditi širine 34 m na dnu i 58 m širine na površini i 4 m dubine. D-S kanal nužno zahtijeva kompleksno reguliranje voda u nekadašnjim hrastovim šumama bosutskog područja, koje su već nakon prve faze reguliranja Save poslije 1972. bile prosječene i opkoljene nasipima, ali su još uvijek djelomično plavljene (usporediti DPRP 1999). Osim ekoloških posljedica zbog takvog gradilišta, mogle bi biti ugrožene i najvažnije rezerve pitke vode istočne Hrvatske. Kanal je planiran blizu Save kroz zonu II izvora pitke vode (mjesta za opskrbu pitkom vodom) kod Babine Grede. No projektanti se ne boje utjecaja na dubokoležeće zalihe pitke vode, jer se nepropusni slojevi ne bi smjeli probiti. Nakon donatorske konferencije u Zagrebu u prosincu 1998. na kojoj je Bavarska dala jaku podršku Hrvatskoj (usporedi i Mataković-Paver 1997) kanal je bio glavni prioritet na listi projekata, u Hrvatskoj se namjeravalo izdvojiti preko pola milijarde njemačkih maraka za taj projekt. Euronatur je obavijestila bavarskog ministra okoliša Schnappaufa o tome da bi unatoč protivljenju u Hrvatskoj ali i onom međunarodnom - ostali financijeri traže analizu troškova i iskoristivosti - moglo doći do bavarske podrške. Takvo mišljenje temelji se na sudjelovanju Rhein-Main-Donau AG kao, važnog inozemnog savjetodavca na hrvatskom projektu izgradnje kanala (Maruš i ć & Kolovrat 1996). Udruženje zaštite prirode u Bavarskoj tražilo je u svojoj rezoluciji sa skupštine delegata iz 1999. godine da bavarska vlada obvezno prizna da neće dati financijska sredstva za izgradnju D-S kanala. Zbog bavarskog učešća razlozi kritičara u Hrvatskoj teško se mogu saslušati. U "Glasu Slavonije od 18. siječnja 1999. godine piše: "Vrhunski stručnjaci poduzeća Rhein-Main-Donau AG pregledali su predloške i zemljište i sve je u redu". STANJE PROJEKTA I RJEŠENJE KONFLIKATA Stand des Projektes und Lösung des Konfliktes Na sreću, hrvatski je ured za zaštitu prirode došao do jednog drukčijeg rezultata koji se tiče ekološke prihvatljivosti kanala Dunav-Sava. Ne postoji građevinska dozvola izdana od hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša. Rezultati studije tog Ministarstva za prvi dio kanala Dunav-Sava suprotni su mišljenju Rhein-Main- Donau AG i Hrvatske vodoprivrede, pa se moraju provesti daljnja istraživanja o utjecaju gradnje na preko 100 000 ha hrastovih šuma uz Savu. Utjecaji cjelokupnog projekta kanala D-S-J na okoliš još uopće nisu is traživani. Nije ni razjašnjen utjecaj na dio Save do Zagreba (usporedi Brundic et al. 2001, Schneider - Jacoby 1994, 1996). Bez regulacije Save gradnja kanala do Samca uopće nema smisla, jer veliki brodovi od tamo ne mogu dalje ploviti (klasa II-III, Hrvatske vode 1992), a ne nalazi se ni potrebna infrastruktura za utovar i istovar. Planira se kontejnerska luka na početku kanala na Dunavu! Osim toga nedostaje, u skladu s ESPOO konvencijom, istraživanje o promjeni vodnih režima u graničnom području s Jugoslavijom, u važ |