DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 37     <-- 37 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 35-57
UDK 630* 909 + 83 + 72


ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA;
PRERADA I TRGOVINA DRVOM


SPAIN - FORESTRY AND FOREST POLICY;
TIMBER PROCESSING AND TRADE


Rudolf SABADI*


SAŽETAK: Španjolska ima površinu 504 782 km2 i, druga je po veličini
zemlja europske petnaestorice (EZ), sudjelujući u veličini 215,6 % ukupne
površine EZ, gdje živi 39,4 milijuna stanovnika ili 10,6 % ukupne populacije
EZ, čime je peta u EU.


Zemlja povijesno bogata, zbog stoljetnih neprekidnih invazija i ratova, migratornih
gibanja, promjenom klime koja je nastupila oko 1000. godine naše
ere, kada se odjednom u kratko vrijeme preobratila u aridnu i semi-aridnu
zemlju, gdje se poljoprivredno zemljište dobijalo krčenjem i paljenjem, siromašna
je šumama. Najveći dio Centralnog platoa i južna obala Sredozmenog
mora, meseta, spada u aridnu zonu, čije je stanovništvo stoljećima prisiljeno
na višenamjensko korištenje tla, stoje nepovoljno po šume. Mezofitskih šuma
na hiumidnijim terenima relativno je malo i nalaze se uglavnom na sjeveru
zemlje, djelomično u brdima Galicije, Asturije, Stare Kastilije, Navare, Aragona
i Katalonije.


Suma i šumskog zemljišta ima oko 25 milijuna ha, od čega su šumom
obrasla tla svega oko 12 milijuna ha. Vrste drveća distribuirane su prema klimatskim
prilikama, drvne zalihe su 71 % listača i 29 % četinjače. Godišnji tečajni
prirast u šumama iznosi oko 30 milijuna m\ godišnje se siječe oko 16
milijuna m´, dodatno i još oko 3,2 milijuna m3 drveta izvan šuma.


S obzirom na ubrzan industrijski razvoj, Španjolska je sve više ovisna o
uvozu drveta i drvnih proizvoda. Oko 1/3 potrošnje piljene građe se uvozi, iz
domaće proizvodnje zadovoljava se potrošnja šperploča, a isto tako oko 1/3
iverastih ploča i svih vrsta ploča vlaknatica porijeklom je iz uvoza.


Proizvodnja celuloze i papira svedena je na mehaničku i kemijsku celulozu,
i one uglavnom podmiruju najveći dio potreba. Potrošnja papira i kartona
raste s industrijskim razvojem vrlo brzo. Isto tako rastu i ostale potrebe za drvom
i drvnim proizvodima od 1980. povećana je potrošnja negdje iza više od
50 %. Uvoz i izvoz su u tom razdoblju učetverostručeni, s tim daje uvoz oko
2,23 puta veći od izvoza. Nepovoljni trend će se nastaviti i u budućnosti, unatoč
silnim naporima oko pošumljivanja, suzbijanja erozije, poplava i bujica,
zaštite od požara itd.


Broj zaposlenih u šumarstvu je oko 32 200 (0,23 % od ukupno zaposlenih),
u industriji drva oko 144 000 (1,04 % od ukupnog).
Bruto domaći proizvod (DBP) u šumarstvu je oko 0,17 %, a u industriji
drva i papira 0,72 % od nacionalnog DBP.


* Red. sveuč. prof, u m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl. oec, Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb