DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 39 <-- 39 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2, CXXVI (2002), 35-57 GEOGRAFIJA Španjolska se sastoji od starih nabranih masiva koji u središtu imaju ogroman plato - la Meseta, koja se sastoji iz dva područja, Stare Kastilije na sjeveru i Nove Kastilije na jugu, rastavljene međusobno kristalinskim nakupinama, djelomično erodiranim i pokriven mladim sedimentima Sierras de Gredos i de Guadarrama. Nabrano gorje okružuje periferiju platoa: Kantabrijsko gorje, Ibersko gorje, Prineji na sjeveru, a na jugu gorski lanci Sierra Nevada i Sierra Morena (Betijsko gorje). Plato i gorje ograničavaju slivove: sliv rijeke Ebro na sjeveru, i sliv Guadalquivira na jugu. Manje ravni stvorene su uz obalu, prije svega uz Sredozemno more (Murcia i Valencia). S geografskom širinom izgled reljefa objašnjava različite klimatske tipove. Na mjestima kontinentalna (poradi termičkih amplituda) i mediteranska klima (poradi ritma precipitacija) u središtu postaje sve izraženije mediteranska na južnoj obali i oceanska na sjeverozapadu. Stepskoj vegetaciji Mesete suprotstavljaju se šume hrasta i bukve u Galiciji. Ost. šum. zemlj- Other forest land Ost. zemljište - Other land 35% 8% Šume - Forest Poljopr. zemlj. -Agricultural area 17% 41% Slika 1. Španjolska -Uporaba zemljišta Fig. 1 Spain - Land use Proizvodnja D Uvoz Production Imports 25000 T 20000 15000 o o 10000 5000 80 81 82 83 84 85 86 87 - Geography Pučanstvo, je sastavljeno od različitih grupa čija je značajka izražen partikularizam (Kastiljci, Katalani, Andaluzijci, Basci, itd.) u pola stoljeća poraslo za preko 60 %, zahvaljujući niskoj stopi smrtnosti kao posljedici poboljšanja životnih prilika, većih zarada i zdravstvenoj zaštiti. Gustoća naseljenosti je oko 78.4 stanovnika/km2, ali je općenito daleko viša na periferiji zemlje, na sjeveru, posebice u Kataloniji, i u regiji Valencije posebno. Tridesetak gradova prelazi sto tisuća stanovnika, a medu njima najveći su gradovi Madrid, Barcelona, Valencija i Sevilla. Unatoč snažnom industrijskom razvoju posljednjih tridesetak godina, od kada se Španjolska pridružila EZ-u, i od kada Španjolska bilježi izuzetno visok rast DBP, još uvijek je gotovo četvrtina populacije zaposlena u poljodjelstvu, dok je oko 40 % pučanstva zaposleno u industriji, maloj i velikoj, a posebice se ističe turizam kao izrazito aktivan sa snažnom i stabilnom stopom rasta iz godine u godinu. Razvijeno je i pomorsko ribarstvo na Mediteranu, kao i oceanske Najveća koncentracija industrije nalazi se u i oko grada Barcelone, gdje su zastupljene gotovo sve industrijske grane. Španjolska je, s obzirom na sastav svojih šuma i njihovu rasprostranjenost, sve zavisnija o uvozu drveta i drvnih proizvoda, što će ju tijekom ovako brzog razvoja kakav će se vjerojatno održati dugi niz godina, sve više opterećivati, bez obzira na napore koji se čine u povećavanju šumskih površina i intenzifikaciji strukture postojećih šuma. Na slici 2. prikazano je kretanje potrošnje, proizvodnje, uvoza i izvoza ukupnog oblog drveta, gdje je očigledno kako je tijekom razdoblja 1980-1997. došlo do povećanja od gotovo 30 %. Izvoz H Domaća potrošnja Exports Apparent consumption 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 Slika 2. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje oblog drveta u 1 000 m´ Fig. 2 Spain: The development of production, imports, exports, and apparent con-sumption of roundwood in 1000 tn3 |