DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 51     <-- 51 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2. CXXV1 (2002), 35-57


problemi u vezi sa sadašnjom, relativno novom,
decentralizacijom šumske uprave i upravljanja šumama.
U nacionalnim razvojnim programima šumarstvo je
prisutno u:


zaštiti i unapređenju okoliša i prirodnih resursa, za
koje je odgovorna ICONA


unapređenju proizvodnje u poljoprivredi i ribarstvu,
gdje šumarstvo sudjeluje s oko 33 % pomoći ili zajmova.
Šumarstvo sudjeluje u državnom proračunu u visini
ispod 1 % sredstava.


MONETARNA I POREZNA POLITIKA. Monetarni
i fiskalni podsticaji privatnom šumarstvu uglavnom
su sadržani u Zakonu o razvoju šumarstva iz 1977.


Pomoć za šumarske pothvate na raspolaganju je privatnim
šumoposjednicima kao i ostalima kojima šumoposjednici
prenesu pravo uporabe vlastitog zemljišta.
Pomoć varira u visini od 25 % do 50 % ukupnih
troškova projekta. Radovi kvalificirani za dobijanje
pomoći su: novo- i ponovno pošumljivanje, prorjeđivanje,
čišćenje, izgradnja i održavanje šumskih putova
i protupožarnih pruga itd. Krediti do 90 % od ukupnih
troškova projekta ili radova dodatno su na raspolaganju,
pored pomoći.


Kao alternativa pomoći spomenutoj naprijed, šumoposjednik
može sklopiti ugovor s Upravom da obavi
poslove za njega. U tom slučaju polovica troškova
se otpisuje kao pomoć, dok druga polovica mora biti
vraćena od strane šumoposjednika u vremenu kada na


UPORABA SUMA


Razina sječa utemeljena je na načelu potrajnosti
prihoda, i određuje se gospodarskim osnovama ili, ondje
gdje ih nema, jednogodišnjim planovima. Najveći
dio drva prodaje se u stojećem stanju i mehanički ga iznosi
kupac. Animalna se vuča pri izvlačenju ne rabi.
Transport se odvija putovima. Malo je šumskih područja
koji bi još bili nedostupni, mreža putova u i oko šuma
unapređuje i proširuje Šumarska uprava u suradnji
sa šumoposjednicima.
Veze između šumarstva i pilanarstva, proizvodnje
drvnih ploča i industrije papira vrlo je tijesna. Većina


Tablica 9. Španjolska: Godišnje sječe (1 000 m5 s korom)
Table 9 Spain: Annual fellings (in 1 000 m3 over bark)


Ukupna sječa - Total fellings


stanu prihodi ili kada se šuma posiječe. Kamate na sve


naprijed spomenute kredite stimulativno su vrlo niske.


Porezni podsticaji obuhvaćaju potpuno oslobođenje


plaćanja poreza iz ruralnog zemljišta predviđenog za


pošumljivanje i pošumljenog, kao i smanjenje sve do


95 % izvjesnih ostalih poreza, uključivši porez kod ku


poprodaja inter vivos, uz uvjet da su ispunjeni propisa


ni upravni i tehnički uvjeti.


Podstiče se uspostava šumarskih kooperativa i


udruga šumoposjednika kreditima i putem pomoći.


Porezi. Za zemljište djelomično pokriveno šumom
koje nije isključeno od plaćanja ruralnog zemljišnog
poreza, stope koje se pimjenjuju variraju u širokim granicama,
ovisno o položaju i vrstama drveća. Doprinos
socijalnom osiguranju zaračunava se u obliku poreza
na "teoretski" utrošak rada, čak i onda ako se poslovi
obavljaju tijekom godine. Dodatno tome postoje parafiskalne
mjere, kao što su plaćanja za licence i tehničke
usluge koje daje Uprava. Konačno, tu je porez na vrijednost
proizvoda dobijenih iz privatne šume. Ta se
vrijednost dodaje prihodu domaćinstva iz ostalih izvora,
radi oporezovanja. Tamo gdje se dohodak pojavljuje
samo nakon nekoliko godina, porez se obračunava
samo na dio pripadajući poreznoj godini.


Nije moguće tvrditi da je šumarska politika inkompatibilna
s poreznom politikom, ali točno je da bi se problemi
šumarstva morali rješavati s više senzibiliteta,
imajući u vidu negospodarske dobrobiti od šuma. To bi
bio slučaj za umanjenje nekih poreza i ukidanje drugih.


- Forest utilisation
poduzeća izravno kupuje od uzgajivača šuma (šumopo


sjednika), dok neke tvrtke posjeduju svoje šume. Godi


šnja ili duža razdoblja ugovora za opskrbu drvetom nisu


neuobičajeni, katkada je u ugovorima sadržana obveza


kupca drveta na panju da pošumi i gospodari šumom.


Ostaci drva pri sječi i izradi te pilanski ostaci upo


trebljavaju se gdje god je to moguće kao sirovina u in


dustriji celuloze ili drvnih ploča, odnosno kao gorivo.


Ostaci drva pri sječi i izradi ondje gdje za njih ne pos


toji tržište spaljuju se na mjestu nastajanja.


15 863


Gospodarske šume - Forest available for wood supply, Ukupno - Total
Negospodarske šume - Forest not available for wood supply
Ostalo zenmljište pod drvećem - Other wooded land
Stabla izvan šuma - Trees outside forest
12 639
1 611
3 224
Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO,
New York & Geneva, 2000
49