DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 52     <-- 52 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA Sl´MARSIVO
I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. CXXV1 (2(102). 35-57
Tablica 10. Španjolska: Godišnje izvlačenje iz šume (u 1 000 nr bez kore)
Table 10 Spain: An-nual remopvals on forest (1 000 m3 under bark)
Ukupno izvlačenje - Total removals
Ukupno izvlačenje iz šume - Removals on forest
Izvlačenje iz gospodarskih šuma - Removals on forest available for wood supply
Izvlačenje iz negospodarskih šuma - Removals on forest not available for wood supply
Izvlačenje sa zemljišta pod drvećem - Removals from other wooded land
14 185
12631
11 022
1 609
1 554
Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO,


New York & Geneva, 2000


Eksploatacija šuma predstavlja najvažniju aktivnost
španjolskog šumarstva. U dodanoj, novostvorenoj vrijednosti
to godišnje iznosi oko 693 milijuna Euro8, što
predstavlja 0,16 % nacionalnog bruto domaćeg proizvoda
(BDP). Dodajmo tom, industrija prerade drva generira
godišnje 3.083 milijuna Euro. Sporedni šumski
proizvodi kao smola, sparto trava, med, dekorativne
biljke, gljive, tartufi, pitomi kesten, žir, pinjoli, ostalo
voće, stelja, vosak, pijesak, šljunak, kamen i lov te ribolov
imaju godišnju vrijednost po prodajnim cijenama
oko 270 milijuna Euro1´. Ovim vrijednostima nisu dodane
koristi od šuma u sprječavanju erozije, utjecaja na
klimu i krajobraz te bezbroj drugih općekorisnih funkcija
šume, posebno rekreativne funkcije.


Današnja španjolska potrošnja pilanskih i furnirskih
trupaca kreće se negdje oko 6 milijuna m3 godišnje,
stoje oko 46 % više nego 1980. godine.


Postoje različiti financijski podsticaji za osnutak,
proširenje ili modernizaciju u industriji za preradu drveta,
ali su oni podvojeni pod zakon 50/1985 koji rješava
pitanja podsticanja radi ispravaka gospodarskih
neuravnoteženosti između pojedinih regija. Zajmovi s
malim kamatama odobravaju se na temelju odluke Savjeta
ministara iz travnja 1983. Konačno, šumarski
sektor ima koristi i od Kraljevskog dekreta 1492/1986.
koji se tiče prerađivačke industrije za poljodjelske i ribarske
proizvode. Sve ove odredbe su u novije vrijeme
doživjele značajne korekcije, da bi se uskladile s pravilima
Europske gospodarske zajednice, kojoj je Španjolska
postala članom nedavno.


Industrija prerade drveta oporezuje se prema istim
stopama i sustavu oporezovanja kao i sve ostale industrijske
grane.


Industrija drvnih ploča uglavnom radi ispod kapacitetnih
mogućnosti, a prije desetak godina mnoge su
tvornice prestale s radom, uglavnom radi zastarjelosti i
rezultirajućih visokih troškova. Ulazak u EEZ sučelio
je Španjolsku industriju drva s visoko produktivnom i


U tom iznosu tehničko drvo predstavlja 602 mil E, ogrjevno
drvo 55 mil E i pluto 31 mil. E.
Sanjurjo, E., Caparrös, A., Martinez, P., Campos, P., Mediterranea
Forest Public Goods and Externalities in Spain,
Quuestionnaire for the working group on Mediterranean
Forestry. University of Padua


krajnje racionaliziranom industrijom nekih zemalja
članica EEZ (Švedska, Njemačka, Francuska, Belgija,
Austrija, Italija, Nizozemska i Velika Britanija). U novije
vrijeme, zahvaljujući dobro oblikovanom gospodarskom
politikom investiranja, strani kapital ulazi u
Španjolsku u sve sek-tore, pa tako i u drvnu industriju,
koja se izgleda uspješno nosi s konkurencijom unutar
EEZ i Sjev. Amerike. Proizvodnja, potrošnja, uvoz i izvoz
piljene grade prikazani su u tablici 5.


S izuzetkom nekolicine malih lokalnih pilana i
tvornica namještaja, nema participacije ruralnih organizacija
u industriji prerade drveta.


Glavni problem onečišćenja izazvan je industrijom
celuloze. To objašnjava prigovore novim tvornicama i
održavanju postojećih u područjima koje posjećuju
turisti.


Interes za drvom kao energentom započet kasnih
sedamdesetih, sada pak, zbog smanjenja cijena tekućim
fosilnim gorivima, se smanjuje. U tim naporima
razmatrana su dva pristupa pri promicanju drvnih ostataka
iz uporabe šuma i pilanarstva: prvi subsidiranje
postrojenja za spaljivanje drvne sječke, koji se pokazao
vrlo uspješnim u većini drvoprerađivačkih industrija.
Drugi pristup bio je usmjeren prema razvijanju
poboljšanih metoda i strojeva, koji bi drvnu sječku donosili
na tržište. ICONA i različite druge organizacije
uključene su u ostvarivanje ove politike.


DRVNO TRŽIŠTE I TRGOVINA DRVETOM.


Cijene drvetu bile su u Španjolskoj oduvijek slobodne,
uz izuzetak nekoliko godina iza rata. Tendencije su cijena
niske, uglavnom stoga što su mali šumoposjednici
premalo organizirani, zbog čega im je pregovarački
položaj prema kupcima slabiji. U tablici 5. i 6. vidi se i
u najnovijim kretanjima da je tržište oblovine uglavnom
ograničeno na prodaju domaćoj industriji. Vidljivo
je također daje Španjolska u potrošnji piljene grade
četinjača usmjerena na uvoz, a kod listača mora uvoziti
čak više od polovice svoje proizvodnje. Potrošnja piljene
grade četinjača povećala seje tijekom 15 godina
za jednu trećinu. U isto vrijeme bilo je moguće povećati
domaću proizvodnju piljene građe četinjača za
svega oko 1/5 - 1/4. Kod proizvodnje piljene građe listača
povećanje potrošnje uglavnom se odnosi na domaće
izvore, uvoz se kreće od 0,5 do 0,7 milijuna nr.