DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 52 <-- 52 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA Sl´MARSIVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. CXXV1 (2(102). 35-57 Tablica 10. Španjolska: Godišnje izvlačenje iz šume (u 1 000 nr bez kore) Table 10 Spain: An-nual remopvals on forest (1 000 m3 under bark) Ukupno izvlačenje - Total removals Ukupno izvlačenje iz šume - Removals on forest Izvlačenje iz gospodarskih šuma - Removals on forest available for wood supply Izvlačenje iz negospodarskih šuma - Removals on forest not available for wood supply Izvlačenje sa zemljišta pod drvećem - Removals from other wooded land 14 185 12631 11 022 1 609 1 554 Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000 Eksploatacija šuma predstavlja najvažniju aktivnost španjolskog šumarstva. U dodanoj, novostvorenoj vrijednosti to godišnje iznosi oko 693 milijuna Euro8, što predstavlja 0,16 % nacionalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dodajmo tom, industrija prerade drva generira godišnje 3.083 milijuna Euro. Sporedni šumski proizvodi kao smola, sparto trava, med, dekorativne biljke, gljive, tartufi, pitomi kesten, žir, pinjoli, ostalo voće, stelja, vosak, pijesak, šljunak, kamen i lov te ribolov imaju godišnju vrijednost po prodajnim cijenama oko 270 milijuna Euro1´. Ovim vrijednostima nisu dodane koristi od šuma u sprječavanju erozije, utjecaja na klimu i krajobraz te bezbroj drugih općekorisnih funkcija šume, posebno rekreativne funkcije. Današnja španjolska potrošnja pilanskih i furnirskih trupaca kreće se negdje oko 6 milijuna m3 godišnje, stoje oko 46 % više nego 1980. godine. Postoje različiti financijski podsticaji za osnutak, proširenje ili modernizaciju u industriji za preradu drveta, ali su oni podvojeni pod zakon 50/1985 koji rješava pitanja podsticanja radi ispravaka gospodarskih neuravnoteženosti između pojedinih regija. Zajmovi s malim kamatama odobravaju se na temelju odluke Savjeta ministara iz travnja 1983. Konačno, šumarski sektor ima koristi i od Kraljevskog dekreta 1492/1986. koji se tiče prerađivačke industrije za poljodjelske i ribarske proizvode. Sve ove odredbe su u novije vrijeme doživjele značajne korekcije, da bi se uskladile s pravilima Europske gospodarske zajednice, kojoj je Španjolska postala članom nedavno. Industrija prerade drveta oporezuje se prema istim stopama i sustavu oporezovanja kao i sve ostale industrijske grane. Industrija drvnih ploča uglavnom radi ispod kapacitetnih mogućnosti, a prije desetak godina mnoge su tvornice prestale s radom, uglavnom radi zastarjelosti i rezultirajućih visokih troškova. Ulazak u EEZ sučelio je Španjolsku industriju drva s visoko produktivnom i U tom iznosu tehničko drvo predstavlja 602 mil E, ogrjevno drvo 55 mil E i pluto 31 mil. E. Sanjurjo, E., Caparrös, A., Martinez, P., Campos, P., Mediterranea Forest Public Goods and Externalities in Spain, Quuestionnaire for the working group on Mediterranean Forestry. University of Padua krajnje racionaliziranom industrijom nekih zemalja članica EEZ (Švedska, Njemačka, Francuska, Belgija, Austrija, Italija, Nizozemska i Velika Britanija). U novije vrijeme, zahvaljujući dobro oblikovanom gospodarskom politikom investiranja, strani kapital ulazi u Španjolsku u sve sek-tore, pa tako i u drvnu industriju, koja se izgleda uspješno nosi s konkurencijom unutar EEZ i Sjev. Amerike. Proizvodnja, potrošnja, uvoz i izvoz piljene grade prikazani su u tablici 5. S izuzetkom nekolicine malih lokalnih pilana i tvornica namještaja, nema participacije ruralnih organizacija u industriji prerade drveta. Glavni problem onečišćenja izazvan je industrijom celuloze. To objašnjava prigovore novim tvornicama i održavanju postojećih u područjima koje posjećuju turisti. Interes za drvom kao energentom započet kasnih sedamdesetih, sada pak, zbog smanjenja cijena tekućim fosilnim gorivima, se smanjuje. U tim naporima razmatrana su dva pristupa pri promicanju drvnih ostataka iz uporabe šuma i pilanarstva: prvi subsidiranje postrojenja za spaljivanje drvne sječke, koji se pokazao vrlo uspješnim u većini drvoprerađivačkih industrija. Drugi pristup bio je usmjeren prema razvijanju poboljšanih metoda i strojeva, koji bi drvnu sječku donosili na tržište. ICONA i različite druge organizacije uključene su u ostvarivanje ove politike. DRVNO TRŽIŠTE I TRGOVINA DRVETOM. Cijene drvetu bile su u Španjolskoj oduvijek slobodne, uz izuzetak nekoliko godina iza rata. Tendencije su cijena niske, uglavnom stoga što su mali šumoposjednici premalo organizirani, zbog čega im je pregovarački položaj prema kupcima slabiji. U tablici 5. i 6. vidi se i u najnovijim kretanjima da je tržište oblovine uglavnom ograničeno na prodaju domaćoj industriji. Vidljivo je također daje Španjolska u potrošnji piljene grade četinjača usmjerena na uvoz, a kod listača mora uvoziti čak više od polovice svoje proizvodnje. Potrošnja piljene grade četinjača povećala seje tijekom 15 godina za jednu trećinu. U isto vrijeme bilo je moguće povećati domaću proizvodnju piljene građe četinjača za svega oko 1/5 - 1/4. Kod proizvodnje piljene građe listača povećanje potrošnje uglavnom se odnosi na domaće izvore, uvoz se kreće od 0,5 do 0,7 milijuna nr. |