DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 6     <-- 6 -->        PDF

A. Žihlavnik: REGULIRANJE ISKORIŠTAVANJA U GOSPODARENJU PRIRODI SLIČNIM ŠUMAMA Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 3-9
mo uočiti nepravilnost njihovih dobnih razreda, što za
posljedicu ima utjecaj na uravnoteženost pomladnih
sječa kroz duže razdobje.


Da pri obnavljanju vlasničkih prava i prava na uživanje
ne dođe do poremećaja potrajnosti šuma uslijed nestručnog
gospodarenja, stavlja Zakon br. 100/1977
Zbornik, usklađen novim propisima, na prvo mjesto u
gospodarskim šumama prirodno pomlađivanje oplodnom
sječom. Ovisno o prirodnim uvjetima, upotrebljava
se još i preborno gospodarenje, a vodeći računa o prirodnim
uvjetima, u ekstremnim se slučajevima može
upotrijebiti i čista sječa.


Prirodnim pomlađivanjem oplodnom sječom kao
načinom gospodarenja i problematikom prirodnog pomlađivanja
šume bavilo se tek nekoliko autora: Korf
(1963), Greguš (1976), Žihlavnik, A. (2000) i
drugi. Isto vrijedi i za preborno gospodarenje S aniga
(1996,1998,2000).


Gospodarenje oplodnom i prebornom sječom treba
u sadašnjosti više upotrebljavati s obzirom na male površine
šumskih gospodarskih jedinica i njihove nepravilne
dobne strukture. U takvim jedinicama treba provoditi
prirodi blisko gospodarenje (San i ga 2000).
Također je potrebno veću pažnju usmjeriti prognoziranju
razvoja šuma i kalkuliranju drvnih zaliha (Marušak
1996, 1998, 1999). To je u vezi s utvrđivanjem
uravnoteženog kretanja pokazatelja iskorištavanja tijekom
dužeg razdoblja.


Pitanjima metoda iskorištavanja i u vezi s tom problematikom
uređivanja šuma bavili su se Herich
(1994), Kouba (1983, 2001). Kod pomaka dobnih
razreda i uz kontinuirano prognoziranje razvoja stanja
šuma potrebno je imati točne površine šumskih gospodarskih
jedinica. To pretpostavlja da je potrebno odmah
pri predaji šumskog dobra točno označiti granice i
ustanoviti površinu nastajućih šumskih gospodarskih
jedinica. Navedenu problematiku potanko obrađuje
Žihlavnik,Š.(1991, 1994, 1995).


Kod toga korištenje različitih metoda (Žihlavnik,
A. 1993, 1997, 1998, 1999, 2000) poradi rješenja
upravljanja šumama pretpostavlja njihovo preispitivanje
i nadopunjavanje, s obzirom na to da su bile isprva


većinom izrađene za osnovne, temeljne gospodarske
jedinice, gdje je gospodareno čistim sječama. To vrijedi
i za metodu matematičkih modela (Ž i h 1 a v n i k, A.
1982, 1993).


Za objektivno utvrđivanje intenziteta oplodne sječe
važan je korišteni iskorištavački pokazatelj za odgovarajuće
desetljeće kao granica iskorištavanja koja proizlazi
iz zakona.


Općenito, pokazatelje iskorištavanja možemo okarakterizirati
kao podatke izvedene iz pregleda taksativnih
veličina osnovnih jedinica za iskorištavačko uređivanje
šuma, a koje nas informiraju o njihovim mogućnostima
iskorištavanja. Izvedeni pokazatelji za odgovarajuću
jedinicu još uvijek ne znače odobrenu visinu iskorištavanja.
Za ispravno određivanje sječe potrebna je
detaljna analiza dobne strukture te jedinice kao i svi podaci
i kriteriji koji karakteriziraju njeno stanje. Uobičajeno
korištene metode kod čiste sječe, za koje je bio
utvrđeni pokazatelj, iskorištavanje nije moguće upotrijebiti
i kod osjetljivijih načina gospodarenja. Radi se naprimjer
o prosječnom sječivom prirastu, 1/20 drvne zalihe
zrelih stabala zadnjeg dobnog razreda i starijih. Prema
trenutno važećim propisima jednaki su pokazatelji
iskorištavanja za čistu i oplodnu sječu. U prebornim šumama
koristi se ukupni tekući prirast. Iz tih je razloga
dosadašnje metode potrebno prilagoditi kako bi bile
uporabljive i kod osjetljivijih načina gospodarenja.


Cilj ovoga rada je procijena rješenja regulacije iskorištavanja
korištenjem matematičkih modela regulacije
kod osjetljivijih načina gospodarenja, iz razloga
što o čistim sječama i njenim oblicima ima već puno
teoretskih i praktičnih spoznaja. Ovaj je način svojim
formama davao više mogućnosti korištenja regulacije
iskorištavanja, nego ostali manje korišteni načini. Nastankom
novih gospodarskih jedinica na temelju vlasničkih
odnosa povećao se njihov broj, a smanjila jedinična
površina. Stoga ih je trebalo razvrstati po površini
i za svaku od njih samostalno riješiti sa stajališta iskorištavanja
i upravljanja šumom. Navedena problematika
bila je riješena u okviru dotiranog znanstvenog
projekta VEGA 1/7052/20.


2. OSNOVNI MATERIJAL I METODIKA - Material and methods
Za rješenje ove problematike iskorištene su šumske
gospodarske jedinice (ŠGJ) iz različitih dijelova Slovačke,
s važećim osnovama gospodarenja za razdoblja
od 1996-2005. i 1999-2008. U njima je prevladavalo
gospodarenje oplodnim sječama. Upotrijebljeno je 12
skupina s različitim brojem ŠGJ. Od njih je izabrana
skupina raspona površine od 101 do 250 ha, u kojoj je
bilo ocijenjeno 6 ŠGJ.


Stvarna dobna struktura ovih SGJ je nepravilna s
neuravnoteženom zastupljenošću pojedinih dobnih


razreda. Nepravilnoj dobnoj strukturi odgovara i nepravilno
raspoređena drvna zaliha u pojedinim dobnim
razredima. S tim je u vezi i vrijednost pokazatelja iskorištavanja,
koja bi se bez određenog sređivanja znatno
razlikovala za svako desetljeće. Nadovezujući se na
neujednačeno kretanje pokazatelja ne bi bilo osigurano
ni ujednačeno iskorištavanje (sječa).


Ophodnja je u pojedinim ŠGJ u rasponu od 100 do
120 godina, a pomladno razdoblje je od 30 do 40 godina.
Slična nepravilna dobna struktura je i u ostalim