DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 6 <-- 6 --> PDF |
A. Žihlavnik: REGULIRANJE ISKORIŠTAVANJA U GOSPODARENJU PRIRODI SLIČNIM ŠUMAMA Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 3-9 mo uočiti nepravilnost njihovih dobnih razreda, što za posljedicu ima utjecaj na uravnoteženost pomladnih sječa kroz duže razdobje. Da pri obnavljanju vlasničkih prava i prava na uživanje ne dođe do poremećaja potrajnosti šuma uslijed nestručnog gospodarenja, stavlja Zakon br. 100/1977 Zbornik, usklađen novim propisima, na prvo mjesto u gospodarskim šumama prirodno pomlađivanje oplodnom sječom. Ovisno o prirodnim uvjetima, upotrebljava se još i preborno gospodarenje, a vodeći računa o prirodnim uvjetima, u ekstremnim se slučajevima može upotrijebiti i čista sječa. Prirodnim pomlađivanjem oplodnom sječom kao načinom gospodarenja i problematikom prirodnog pomlađivanja šume bavilo se tek nekoliko autora: Korf (1963), Greguš (1976), Žihlavnik, A. (2000) i drugi. Isto vrijedi i za preborno gospodarenje S aniga (1996,1998,2000). Gospodarenje oplodnom i prebornom sječom treba u sadašnjosti više upotrebljavati s obzirom na male površine šumskih gospodarskih jedinica i njihove nepravilne dobne strukture. U takvim jedinicama treba provoditi prirodi blisko gospodarenje (San i ga 2000). Također je potrebno veću pažnju usmjeriti prognoziranju razvoja šuma i kalkuliranju drvnih zaliha (Marušak 1996, 1998, 1999). To je u vezi s utvrđivanjem uravnoteženog kretanja pokazatelja iskorištavanja tijekom dužeg razdoblja. Pitanjima metoda iskorištavanja i u vezi s tom problematikom uređivanja šuma bavili su se Herich (1994), Kouba (1983, 2001). Kod pomaka dobnih razreda i uz kontinuirano prognoziranje razvoja stanja šuma potrebno je imati točne površine šumskih gospodarskih jedinica. To pretpostavlja da je potrebno odmah pri predaji šumskog dobra točno označiti granice i ustanoviti površinu nastajućih šumskih gospodarskih jedinica. Navedenu problematiku potanko obrađuje Žihlavnik,Š.(1991, 1994, 1995). Kod toga korištenje različitih metoda (Žihlavnik, A. 1993, 1997, 1998, 1999, 2000) poradi rješenja upravljanja šumama pretpostavlja njihovo preispitivanje i nadopunjavanje, s obzirom na to da su bile isprva većinom izrađene za osnovne, temeljne gospodarske jedinice, gdje je gospodareno čistim sječama. To vrijedi i za metodu matematičkih modela (Ž i h 1 a v n i k, A. 1982, 1993). Za objektivno utvrđivanje intenziteta oplodne sječe važan je korišteni iskorištavački pokazatelj za odgovarajuće desetljeće kao granica iskorištavanja koja proizlazi iz zakona. Općenito, pokazatelje iskorištavanja možemo okarakterizirati kao podatke izvedene iz pregleda taksativnih veličina osnovnih jedinica za iskorištavačko uređivanje šuma, a koje nas informiraju o njihovim mogućnostima iskorištavanja. Izvedeni pokazatelji za odgovarajuću jedinicu još uvijek ne znače odobrenu visinu iskorištavanja. Za ispravno određivanje sječe potrebna je detaljna analiza dobne strukture te jedinice kao i svi podaci i kriteriji koji karakteriziraju njeno stanje. Uobičajeno korištene metode kod čiste sječe, za koje je bio utvrđeni pokazatelj, iskorištavanje nije moguće upotrijebiti i kod osjetljivijih načina gospodarenja. Radi se naprimjer o prosječnom sječivom prirastu, 1/20 drvne zalihe zrelih stabala zadnjeg dobnog razreda i starijih. Prema trenutno važećim propisima jednaki su pokazatelji iskorištavanja za čistu i oplodnu sječu. U prebornim šumama koristi se ukupni tekući prirast. Iz tih je razloga dosadašnje metode potrebno prilagoditi kako bi bile uporabljive i kod osjetljivijih načina gospodarenja. Cilj ovoga rada je procijena rješenja regulacije iskorištavanja korištenjem matematičkih modela regulacije kod osjetljivijih načina gospodarenja, iz razloga što o čistim sječama i njenim oblicima ima već puno teoretskih i praktičnih spoznaja. Ovaj je način svojim formama davao više mogućnosti korištenja regulacije iskorištavanja, nego ostali manje korišteni načini. Nastankom novih gospodarskih jedinica na temelju vlasničkih odnosa povećao se njihov broj, a smanjila jedinična površina. Stoga ih je trebalo razvrstati po površini i za svaku od njih samostalno riješiti sa stajališta iskorištavanja i upravljanja šumom. Navedena problematika bila je riješena u okviru dotiranog znanstvenog projekta VEGA 1/7052/20. 2. OSNOVNI MATERIJAL I METODIKA - Material and methods Za rješenje ove problematike iskorištene su šumske gospodarske jedinice (ŠGJ) iz različitih dijelova Slovačke, s važećim osnovama gospodarenja za razdoblja od 1996-2005. i 1999-2008. U njima je prevladavalo gospodarenje oplodnim sječama. Upotrijebljeno je 12 skupina s različitim brojem ŠGJ. Od njih je izabrana skupina raspona površine od 101 do 250 ha, u kojoj je bilo ocijenjeno 6 ŠGJ. Stvarna dobna struktura ovih SGJ je nepravilna s neuravnoteženom zastupljenošću pojedinih dobnih razreda. Nepravilnoj dobnoj strukturi odgovara i nepravilno raspoređena drvna zaliha u pojedinim dobnim razredima. S tim je u vezi i vrijednost pokazatelja iskorištavanja, koja bi se bez određenog sređivanja znatno razlikovala za svako desetljeće. Nadovezujući se na neujednačeno kretanje pokazatelja ne bi bilo osigurano ni ujednačeno iskorištavanje (sječa). Ophodnja je u pojedinim ŠGJ u rasponu od 100 do 120 godina, a pomladno razdoblje je od 30 do 40 godina. Slična nepravilna dobna struktura je i u ostalim |