DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 65 <-- 65 --> PDF |
A. Frković: ŠUMARN1C1 RUDOLF 1 ARTHUR BERGAN I FARMA SREBRODLAKIH LISICA Šumarski lis! br. 1-2, CXXVI (2002), 59-67 r r o-o Slika 7. Američka crvena lisica (Vulpes fulva) s arealom rasprostranjenosti u Sjevernoj Americi Bild 7 Amerikanischer Rotfuchs (Vulpes fulva) aus nordamerikanischem Areal Valja spomenuti daje srebrodlaka ili srebrnasta lisica srodnik američke crvene lisice (Red Fox, Vulpes fulva), široko rasprostranjene vrste koja je raširena po čitavom sjevernoameričkom kontinentu, sve do Meksika. Kako joj boja krzna varira od svjetlocrvene do narančaste, žute i svih tonova mrke boje, neki je smatraju Slika 8. Jedan od prva dva para rasplodnih srebrodlakih lisica na farmi u Zalesini zimi 1930/31. Bild 8 Eines unter den ersten Silberfuchszuchtpaaren auf der Zalesina Farm in 1930/31 samo mutacijom dotične vrste (Sanderson 1967), dok´ drugi (Čadež 1962) posebnom podvrstom američke crvene lisice (Vulpes fulva argentata). Da bi spriječio parenje u srodstvu s francuskom tvrtkom "Renardiere Alsacienne u Aubure", uz nadoplatu od 6.900 fr. franaka, zamjenjuje jednog svog prekobrojnog mužjaka za par rasplodnjaka, od kojih je ženka bila oštenjena u čuvenoj farmi "Black Fox Syndicate" u Winnipegu, Kanada. Sljedeće 1932.godine pet rasplodnih ženki dalo je ukupno 19 mladih, što će reći prirast od gotovo četiri mlada po paru, ili za jedan više od normativa za tu vrstu uzgoja u zatočeništvu. I kad je već bio načisto "da je najteži dio razvoja farme pregorio ... našao se jedan nečovjek, koji mi je uskoro svu mladunčad te nekliko komada starih lisica, iz zlobe i pakosti otrovao" (Bergan 1934). Nepokolebljiv u naumu, uz velike materijalne žrtve već sljedeće godine uspijeva donekle izravnati pretrpjelu štetu, da bi od 1934. godine, nakon provedene selekcije, imao u farmi 14 rasplodnih parova koji će mu te i sljedećih godina dati sve brojniji i kvalitetniji podmladak. Pravi procvat umjetnog uzgoja srebrodlakih lisica uslijedit će 1938. godine, kada iste godine izgradnjom obiteljske kuće u Delnicama, tik uz Lujzijsku cestu u četvrti Vučnik podiže novo moderno uzgajalište. Slika 9. Izgled prvotne farme u Zalesini; u prvom planu žičani kavezi za rasplodne parove Bild 9 Die ursprüngliche Farm in Zalesina mit Drahtkäfigen für die Zuchtpaare im Vordergrund 2. Nacrt plana lisičnjaka na Vučniku i prva iskustva Die Entwurfskizze für die Fuchsfarm in Vučnik und die ersten Erfahrungen Kako je to vidljivo iz nacrta plana lisičnjaka (Lageplan), na izduženom zemljištu veličine 9.880 m2, lociranom između Lujzijane i šumskog puta za Petehovac, uz stambenu jednokatnicu s vrtom i cvjetnjakom na blagoj kosini spram jugoistoka locirani su: gospodarska zgrada s konjušnicom i stajom za stoku te priručna radionica s ledenicom, četiri niza sa po 10 žicanih kaveza za rasplodne parove kao središnji dio lisičnjaka, zatvorena skupna nastamba za uzgoj odbijenog podmlatka s ovećim završnim prostorom tzv. "trkalištem", u kojem se nastojalo žbunjem i drugim sadržajima imitirati život u slobodnoj prirodi. U svakom od 40 žicanih kaveza veličine 12 x 4 x 2 m, bila je postavljena drvena kućica za leženje. Zahvaljujući blagom nagibu terena te kamenoj ili drvenoj podlozi, lisice su uvijek bile na suhom, stoje jedan od preduvjeta za uspješan uzgoj. Poučen lošim iskustvom iz Zalesine, cijeli je lisičnjak (farmu) dao ograditi dvostrukom vanjskom žičanom ogradom, a čuvali su ga, uz pse čuvare i noćni stražari smješteni u stražarskom tornju. Njihov je zada |