DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 66 <-- 66 --> PDF |
A. Frković: ŠUMARN1CI RUDOLF I ARTHUR BFRGAN I FARMA SRF.BRODLAKIH LISICA ... Šumarski list br. I 2. CXXV1 (2002). 59-67 tak bio da uz čuvanje i osmatraju životinje, stoje bilo od važnosti za pravilan uzgoj i potrebnu selekciju. Kako se to radi pri umjetnom uzgoju nerčeva i u srebrodlakih lisica, u vrijeme parenja (siječanj-veljača) spolno zreli mužjaci drže se samo kraće vrijeme sa ženkama, da bi ih se odmah po spolnom aktu odijelilo. To je bila prilika da se u uzgajalištu, ako neke od ženki nisu ostale oplođene, već sljedeće godine ti mužjaci odvoje kao neupotrebljivi i zamijene drugima. Neposredno pred leženje lisice su glavninu vremena provele u kućicama za leženje, gdje su krajem ožujka, početkom travnja donijele na svijet potomstvo. U prvo se vrijeme mladi isključivo hrane majčinim mlijekom. To je najdelikatnija faza uzgoja, posebice u vrijeme kada ih majka stane odbijati od sise i kada su prisiljeni uzimati ponuđenu im hranu sa strane. U fazi osamostaljenja odbijeni podmladak smješta se u zatvorenu skupnu nastambu, koja je povezana s "trkalištem", pokušavajući živjeti životom nalik onom u prirodi. Koliko će podmladak boraviti na otvorenom u "trkalištu", ovisilo je o vremenskim prilikama. Za finoću krzna , iskustvo je Berganovih, preduvjet je da životinja nije odveć dugo izložena utjecaju kiše i/ili sunca, koji nepovoljno utječu na boju i strukturu dlake. Svi kržljavi i bolesni primjerci redovno su bili otklanjani, a uzgajivač je nastojao sustavnim parenjem najvrednijih primjeraka provoditi neprekidnu selekciju, s ciljem proizvodnje što boljeg i kvalitetnijeg krzna. Srebrodlake lisice se poput drugih krznaša dva puta godišnje linjaju. Zimsko krzno počinje se stvarati u vremenu od listopada do studenog, pa su mlade lisice za goranske prilike već u devetom mjesecu života bile posve zrele i za krzno i za rasplod. U svom uzgajalištu i Arthur B erg an držao se načela da se za daljnji rasplod prednost daje onim jedinkama koje ljetnu u zimsku dlaku zamijene u što kraćem vremenu. Kako je sjaj krzna u pravilu ogledalo zdravlja (Stanetti 1970), od važnosti je da se lisica ne utovi. "Utovljena lisica lijena je i nepravilno se pari. Isto, tako i lisica određena za krzno ne smije biti pretusta, jer to ima za posljedicu lošu kvalitetu dlake" (Bergan 1934). Slika 10. Plan i sadržaj farme-lisičnjaka u naselju Vučnik u Dclnicama. 1. obiteljska kuća, 2. radionica, 3. cisterna za vodu I, 4. sjenik sa spremištem i ledenicom, 5. staja za konje i rogatu stoku, 6. žičani kavezi za rasplodne parove, 7. zajednička natkrivena nastamba za uzgoj izdvojenog podmlatka, 8. cisterna za vodu II, 9. "trkalište" za odrasle lisice, 10. radna staza, 11. vrt s ružičnjakom. Bild 10 Plan und Inhalt der Fuchsfarm in Vučnik bei Delnice: 1. Familienhaus, 2. Werkstätte, 3. Wasserzisterne, 4. Scheune mit Vorratsraum und Eiskasten, 5. Pferde- und Kuhstall, 6. Drahtkäfige für Zuchtpaare, 7. Gemeinsame bedeckte Unterkunft für die abgesonderte Nachkommenschaft, 8. Wasserzisterne II, 9. "Rennbahn" für erwachsene Füchse, 10. Werkbahn, 11. Garten mit Rosengarten. 3. Uzgoj lisica u kombinaciji s uzgojem kunića i peradi Die Fuchszucht kombiniert mit Geflügel- und Kaninchenzucht Osnovnu hranu srebrodlakih lisica u farmi na Vuč-omiljena hrana lisicama. Znao im je davati i žive kuniniku činilo je goveđe i konjsko meso, koje se u tu svrhu će "da se u lisica probude iskonski instinkti". Povremljelo i miješalo s krvlju i iznutricom. Kako im odlimeno dohranjivanje mlijekom i kokošjim jajima, prije čnu hranu predstavlja i meso kunića, Bergan se skidanja krzna, davalo je krznu posebno lijepu boju. "uzgredice" bavio i kunićarstvom "ne polažući na čisIskustvenu hranidbenu normu od prosječno 350 g toću rase kunića nikakvu važnost". Bio je poznat i po hrane dnevno po lisici pružao je kroz dva obroka. Sauzgoju peradi (tov brojlera), što mu je vidno pojednomo ženkama u vrijeme dojenja te mladunčadi u prvim stavilo i pojeftinilo uzgoj lisica. Prilikom umjetnog va-mjesecima hrana je davana u tri obroka. Uz hranu žiljenja u inkubatoru, u jajetu zaostali te kljasti i kržljavi votinjskog porijekla, izlagao je i stanoviti postotak biljpilići, crijeva i ostali otpaci kod klanja peradi, bili su ne hrane koja se sastojala od pšeničnog i kukuruznog |