DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 68 <-- 68 --> PDF |
A. Frković: SUMARN1C1 RUDOLF I ARTHUR BERGAN I FARMA SREBRODLAKIH LISICA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 59-67 nom za preradu i dr. nisu mogli obavljati sami, u farmi Delnica. Obilje posla bilo je i za Krznarsku radionicu je stalno bilo zaposleno više radnika, mahom žitelja Muvrin u Delnicama. 4. Tužan kraj farme, imanja i obitelji Das traurige Ende von der Farm, des Besitzes unf der Familie Polazeći od proizvodnog kapaciteta farme te činjenice daje srebrodlaka lisica, uz nerc, bila jedna od najtraženijih krzna toga vremena, čija se vrijednost uspoređivala s vrijednošću dobrog briljanta (Cadež 1963), moguće je na kraju i bez pomne financijske analize ustvrditi da je ova obiteljska uzgredna djelatnost bila vrlo unosna. Nažalost zbog ratnih događanja proizvodnja je bila kratkog vijeka. Zimi 1942/43. sve su lisice zajedno s matičnim fondom morale biti uklonjene, a farma zatvorena. Prisiljeni da odu, Arthur Bergan s obitelji napustio je Delnice i Hrvatsku 10. veljače RASPRAVA Diskussion und Prateći stručni rad inozemnih šumarskih stručnjaka u vrijeme Kneževskog vlastelinstva Thurn Taxis, u vrijeme smjene dvaju minulih stoljeća, u Gorskom kotaru za život i rad oca i sina šumarnika Rudolfa i Arthura Bergana, moguće je ustvrditi daje bio prožet uspješnim stručnim djelovanjem i u odnosu na razvoj šumarstva i lovstva i gospodarstva u opće. Striktno provodeći u djelo nova načela šumskog gospodarenja "na podlozi primjerenog ukamaćivanja kapitala sastojine i zemljišta", favoriziranja jele i što dulje ophodnje, njihova je zasluga, kao i to da su šume ovog kneževskog veleposjeda bile ne samo uzorom za gospodarenje susjednih šumoposjednika, nego daje ovo područje kraj Drugog svjetskog rata dočekalo s uščuvanim visoko vrijednim šumama. Uz aktivno članstvo u redovima delničke po- ZAHVALA Prva potrebna saznanja o šumarnicima obitelji Bergan i Gorskoj farmi srebrodlakih lisica pružili su mi Delničani Matija Petranović Mlađi, čiji je pok. otac Matija Petranović Čeban neko vrijeme radio na farmi, i mr. se. Blaženka Moguš-Žagarova, kao prva susjeda obitelji Bergan. Zahvaljujući Blaženki Moguš stupio sam u vezu s kćerkama šumarnika Arthura Bergana, Erikom, Relli i Elfi, koje žive u Njemačkoj. Dobrotom 1944, ostavivši farmu i cjelokupno imanje na milost i nemilost svojim sugrađanima. Na Vučniku, uz slijepi krak stare Lujzijske ceste, stoji još samo njihova obiteljska kuća kao nijemi svjedok jednog prohujalog vremena, u kojemu su ugledni šumarnici Rudolf i Arthur Bergan sa svojim obiteljima znali i umijeli "na primjeru uzgoja plemenitih krznaša pokazati da se u ovoj našoj "Sibiriji" ipak nešto korisno može učiniti ako se hoće" (Bergan 1934). S farmom i imanjem ponovila se pak Zalesina 1932. I ZAKLJUČAK Schlussfolgerungen družnice Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva, Arthur se Bergan uz šumarski poziv sa svojom obitelji prihvaća dopunske djelatnosti, farmerskog uzgoja visoko cijenjenih srebrodlakih lisica. I pored svih nedaća koje su ga pratile tijekom svog poduhvata, on u cijelosti uspijeva, pokazujući tako svojim primjerom "našem Goraninu... da čovjek čvrste volje sve ove teškoće može svladati, a Gorskom kotaru donijeti blagodat". Bez svake sumnje Rudolf i Arthur Bergan pripadali su generaciji istaknutih šumarskih stručnjaka školovanih u inozemstvu, koji su djelujući krajem 19. i početkom 20. stoljeća utjecali na valjano gospodarenje i čuvanje šuma u Gorskom kotaru, ali i na sveukupnu šumarsku i lovnu djelatnost ovoga dijela Gorske Hrvatske. Danksagung najmlađe Erike Schäfer-Bergan iz Stuttgarta, ustupljen mi je na korišćenje životopis pok. oca i djeda, obiteljska izvjesnica, plan farme i drugi pisani dokumenti, kao i gotovo sav slikovni materijal iz obiteljske arhive s kojim je ilustriran ovaj prilog. Svima njima, kao i dr. se. Maksu Karloviću iz Zagreba koji me je poticao u radu, izražavam zahvalnost. LITERATURA Bergan, R.(1903): Tužne posljedice nužne obrane i čl. 48. Zakona o lovu. Lovačko-ribarski vjesnik 12, str. 134-137. Bergan, A. (1934): Gorska farma srebrodlakih lisica u Zalesini kod Delnica. Živinarev glasnik 4 (str. 74-75) i 5/6 (str. 106-107). - References Č a d e ž, Z. (1963): Umjetni uzgoj plemenitih krznaša. Lovački vjesnik 7, str. 159-161. Frančišković, S. (1981): Iz prošlosti šuma, šumarenja i šumarstva Gorskog kotara i Riječkog primorja. U: Šumsko gospodarstvo Delnice 1960-1980. (Urednik: A. Frković). str. 15-44. |