DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 76     <-- 76 -->        PDF

D. Kajba & S. Bogdan: SEDMI SASTANAK EUFORGEN Populus nigra RADNE MRHŽF
Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002). 69-76
smjeru, a takva institucija imala bi i pozitivan učinakna javnost općenito, kao i pozitivan motivacijski poticaj
uključenim zemljama za suradnju. Zajednički konzervacijski
plan odnosio bi se na sve šumske vrste od
interesa.


Predloženo je da InterNetwork skupina pripremi
koncept plana koji bi se izložio Upravnom komitetu


EUFORGEN-a. Upravni komitet bi dorađeni koncept
iznio Ministarskoj konferenciji za zaštitu šuma
(MCPFE).


Predloženo je da se održi sastanak InterNetwork
skupine vezan za ovu temu u veljači ili ožujku sljedeće
godine, vjerojatno u Beču.


ISTRAŽIVAČKI RAD


Sven de Vri es spomenuo je problematiku introgresije
gena Populus tremuloides u Populus tremula
genom u Estoniji i Finskoj, što je bila tema diskusije
nekih članova mreže zadnjih mjeseci, a povod joj je
bila zamolba za pomoć iz navedenih zemalja.


Postavljeno je pitanje problematike genetski modificiranih
organizama (GMOs). U Francuskoj je, na primjer,
znanstvena rasprava usmjerena na procese introgresije
i toka gena, a odnosi se i na genetski modificirane
organizme. Pregled dosadašnje literature o GMOs u
šumarstvu je bio pripremljen za jedan od nedavnih sastanaka
i bit će podijeljen članovima mreže.


An Vanden B ro e ck je pronašla određen broj referenci
o introgresiji i toku gena za cijeli rod Populus.


Izložena je ideja za postavljanje pokusne plohe provenijencija
europske crne topole radi istraživanja adaptacijskih
svojstava. Mađarska je ponudila lokaciju za
jednu od budućih pokusnih ploha. To bi bilo prvi puta
da se postavlja pokus provenijencija europske crne topole.
Uzimajući u obzir diecičnost vrste i rezultate istraživanja
pod okriljem EUROPOP projekta, (oplodnje
u kojoj samo manji broj oprašivača učinkovito oprašuje
pojedino žensko stablo), preporučeno je da se uzorci
baziraju na klonovima, a ne na polusrodnicima kako je
to uobičajeno kod drugih vrsta.


EUROPOP materijal koji se nalazi u rasadnicima u
raznim zemljama pruža priliku za početak ovog posla.
Materijal uključuje oko deset populacija, od kojih svaku
predstavlja 60 klonova. Tih deset populacija uspoređivano
je s EUFORGEN referentnim klonovima i matičnom
kolekcijom klonova u manjim pokusima u rasadnicima.
Predloženo je nekoliko koraka:


1.
U cilju očuvanja EUROPOP materijala, Mađarska
je ponudila održavanje i umnažanje kolekcije. Francuska
će kontaktirati EUROPOP sudionike i zatražiti
ih da pošalju tri reznice po klonu u Mađarsku
prije 1. ožujka 2002. godine (deset populacija x 60
klonova + 15 referentnih klonova + 35 klonova matične
klonske kolekcije = 640 klonova).
2.
Nekoliko je zemalja (Rusija, Turska itd.) ponudilo
sakupiti nove provenijencije prema EUROPOP strategiji
uzorkovanja (u svakoj populaciji prikupiti materijal
s 30 odraslih i 30 mladih stabala). Populacije
trebaju biti međusobno udaljene barem 50 km. Detaljniji
protokol biti će dostavljen naknadno. Reznice
će biti poslane radi potreba inicijalnog umnažanja u
Mađarsku najkasnije do 1. ožujka 2002. godine.
3.
Mađarska će održavati EUROPOP materijal i razmnožiti
novi materijal u cilju ostvarivanja sekundarne
propagacije u 2003. godini.
Biološka raznolikost


Peter Rotach, predstavnik Švicarske, izložio je
prezentaciju na temu: topole i biološka raznolikost.
Cjelokupan rad o toj temi biti će objavljen u konačnom
izvješću sa sastanka. U raduje izložen značaj topola za
ukupan biodiverzitet šumskog ekosustava. Preko 700
vrsta kukaca obitava na topolama, iako većina od njih
nije specijalizirana isključivo za topole (ipak oko 80 100
vrsta kukaca specijalizirano je samo za prehranu
na vrstama roda Populus).


Uopćeno gledajući, kukci ne prave razliku između
vrsta unutar roda Populus, pa stoga nema dokaza da su
hibridi manje vrijedni ili da imaju negativan utjecaj od


čiste vrste sa stajališta biološke raznolikosti. Usprkos
tome postoje dokazi da svojstvo otpornosti, odnosno
favoriziranje otpornih genotipova imaju negativan
efekt na biološku raznolikost.


Uzevši u obzir strukturu, prirodne populacije su mnogo
bogatije živim bićima od plantaža. Plantaže predstavljaju
opasnost za prirodnu fitocenološku strukturu
topolovih staništa i manje su bogate ptičjim vrstama.


Zaključeno je daje znanje o biološkoj raznolikosti
u topolovim populacijama nedostatno i daje potrebno
nastaviti istraživanja u tom smjeru.


DOKUMENTACIJA


Nadopuna baze podataka o klonovima P. nigra


Lorenzo Vietto (Italija) izvijestio je o trenutnom klonova, s nekoliko duplikata. U bazi podataka sudjestanju
baze podataka, koja sadrži podatke o oko 3000 luje 13 zemalja, ali 28 zemalja je prisutno kao stvarni iz