DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 76 <-- 76 --> PDF |
D. Kajba & S. Bogdan: SEDMI SASTANAK EUFORGEN Populus nigra RADNE MRHŽF Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002). 69-76 smjeru, a takva institucija imala bi i pozitivan učinakna javnost općenito, kao i pozitivan motivacijski poticaj uključenim zemljama za suradnju. Zajednički konzervacijski plan odnosio bi se na sve šumske vrste od interesa. Predloženo je da InterNetwork skupina pripremi koncept plana koji bi se izložio Upravnom komitetu EUFORGEN-a. Upravni komitet bi dorađeni koncept iznio Ministarskoj konferenciji za zaštitu šuma (MCPFE). Predloženo je da se održi sastanak InterNetwork skupine vezan za ovu temu u veljači ili ožujku sljedeće godine, vjerojatno u Beču. ISTRAŽIVAČKI RAD Sven de Vri es spomenuo je problematiku introgresije gena Populus tremuloides u Populus tremula genom u Estoniji i Finskoj, što je bila tema diskusije nekih članova mreže zadnjih mjeseci, a povod joj je bila zamolba za pomoć iz navedenih zemalja. Postavljeno je pitanje problematike genetski modificiranih organizama (GMOs). U Francuskoj je, na primjer, znanstvena rasprava usmjerena na procese introgresije i toka gena, a odnosi se i na genetski modificirane organizme. Pregled dosadašnje literature o GMOs u šumarstvu je bio pripremljen za jedan od nedavnih sastanaka i bit će podijeljen članovima mreže. An Vanden B ro e ck je pronašla određen broj referenci o introgresiji i toku gena za cijeli rod Populus. Izložena je ideja za postavljanje pokusne plohe provenijencija europske crne topole radi istraživanja adaptacijskih svojstava. Mađarska je ponudila lokaciju za jednu od budućih pokusnih ploha. To bi bilo prvi puta da se postavlja pokus provenijencija europske crne topole. Uzimajući u obzir diecičnost vrste i rezultate istraživanja pod okriljem EUROPOP projekta, (oplodnje u kojoj samo manji broj oprašivača učinkovito oprašuje pojedino žensko stablo), preporučeno je da se uzorci baziraju na klonovima, a ne na polusrodnicima kako je to uobičajeno kod drugih vrsta. EUROPOP materijal koji se nalazi u rasadnicima u raznim zemljama pruža priliku za početak ovog posla. Materijal uključuje oko deset populacija, od kojih svaku predstavlja 60 klonova. Tih deset populacija uspoređivano je s EUFORGEN referentnim klonovima i matičnom kolekcijom klonova u manjim pokusima u rasadnicima. Predloženo je nekoliko koraka: 1. U cilju očuvanja EUROPOP materijala, Mađarska je ponudila održavanje i umnažanje kolekcije. Francuska će kontaktirati EUROPOP sudionike i zatražiti ih da pošalju tri reznice po klonu u Mađarsku prije 1. ožujka 2002. godine (deset populacija x 60 klonova + 15 referentnih klonova + 35 klonova matične klonske kolekcije = 640 klonova). 2. Nekoliko je zemalja (Rusija, Turska itd.) ponudilo sakupiti nove provenijencije prema EUROPOP strategiji uzorkovanja (u svakoj populaciji prikupiti materijal s 30 odraslih i 30 mladih stabala). Populacije trebaju biti međusobno udaljene barem 50 km. Detaljniji protokol biti će dostavljen naknadno. Reznice će biti poslane radi potreba inicijalnog umnažanja u Mađarsku najkasnije do 1. ožujka 2002. godine. 3. Mađarska će održavati EUROPOP materijal i razmnožiti novi materijal u cilju ostvarivanja sekundarne propagacije u 2003. godini. Biološka raznolikost Peter Rotach, predstavnik Švicarske, izložio je prezentaciju na temu: topole i biološka raznolikost. Cjelokupan rad o toj temi biti će objavljen u konačnom izvješću sa sastanka. U raduje izložen značaj topola za ukupan biodiverzitet šumskog ekosustava. Preko 700 vrsta kukaca obitava na topolama, iako većina od njih nije specijalizirana isključivo za topole (ipak oko 80 100 vrsta kukaca specijalizirano je samo za prehranu na vrstama roda Populus). Uopćeno gledajući, kukci ne prave razliku između vrsta unutar roda Populus, pa stoga nema dokaza da su hibridi manje vrijedni ili da imaju negativan utjecaj od čiste vrste sa stajališta biološke raznolikosti. Usprkos tome postoje dokazi da svojstvo otpornosti, odnosno favoriziranje otpornih genotipova imaju negativan efekt na biološku raznolikost. Uzevši u obzir strukturu, prirodne populacije su mnogo bogatije živim bićima od plantaža. Plantaže predstavljaju opasnost za prirodnu fitocenološku strukturu topolovih staništa i manje su bogate ptičjim vrstama. Zaključeno je daje znanje o biološkoj raznolikosti u topolovim populacijama nedostatno i daje potrebno nastaviti istraživanja u tom smjeru. DOKUMENTACIJA Nadopuna baze podataka o klonovima P. nigra Lorenzo Vietto (Italija) izvijestio je o trenutnom klonova, s nekoliko duplikata. U bazi podataka sudjestanju baze podataka, koja sadrži podatke o oko 3000 luje 13 zemalja, ali 28 zemalja je prisutno kao stvarni iz |