DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 79     <-- 79 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 77-84
DDK 630* 861 + 654 - 426


ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVA


FORESTRY AND WOOD INDUSTRY - CROATIAN PERSPECTIVE


Ante TUSTONJIĆ, Tono KRUŽIĆ*


SAŽETAK: Autori ukazuju na stratešku važnost razvoja prerade drveta.
Osobito se ukazuje na mogućnost rješenja problema prodaje i prerade tzv.
prostornoga drveta, nas talog zbog nacionalnog procesa plinifikacije. Na
temelju podataka izmjere šuma u perspektivi predviđaju oko 3.000.000 m´
godišnje, stoje čak dvostruko veća količina od današnjega etata. U situaciji
pri kojoj svjetska politika pokreće trgovinu, tj. neki oblik naplate uporabe
kisika i produkcije stakleničkih plinova kao novčanoga mehanizma kojim bi
se reguliralo svekolikoga sagorijevanje organske tvari, bit će nedopustivo
neodogovorno prepuštanje razgradnji tj. truljenju (oksidaciji!) ovako značajne
količine mrtve organske tvari u našim šumama. Za odgovornu uporabu
ove mase, autori predlaži izgradnju novih tvornica za proizvodnju celuloze i
drvnih ploča.


Kako bi se znatno smanjili transportni troškovi, logično se pretpostavlja da
bi lokacija za proizvodnju celuloze bila negdje na Savi. Za punu svrsishodnost
takve investicije, tvornice moraju biti izgrađene prema najvišim ekološkim
standardima. Tehnološke kemikalije moraju biti krajnje odgovorno upravljane.
Voda koja se uzima iz rijeke mora biti vraćena rijeci pročišćena. Plinovi
koji istječu također pročišćeni. Lignin i drugi nusprodukti isto tako moraju biti
ili odgovorno iskorišteni za proizvodnju energije, ili pravilno kompostirani.


Na kraju autori skreću pozornost da započinje novi ekološki svjetski trend,
u kojemu će se upravo odgovorna (potrajna!) sječa s ciljem što trajnije ugradnje
drveta sa što trajnijom odgodom njegova spaljivanja smatrati najekološkijim
načinom gospodarenja šumama i razvoja drvoprerađivačke industrije.


Ključne riječi: drvoprerađivačka industrija, trgovina kisikom, novi
ekološki trend


UVOD Introduction


Hrvatska je država bogata šumama prirodne strukljene
građe. Industrija namještaja koja se razvila tijeture,
zemlja medu najšumovitijim u Europi. Šumovi-kom 60-ih godina u velikim drvnoindustrijskim komtošću
od 43 % u znatnoj je prednosti pred europskim binatima, danas se u samostalnoj hrvatskoj državi naprosjekom
od 28 % ili svjetskim od 29,5 %. Površinom lazi pred totalnom propašću. Tako npr. Hrvatska proizšuma
od 0,52 ha po stanovniku Hrvatska je također u vodi prosječno godišnje (prosjek u zadnjih pet godina)
prednosti pred Europom, čiji je prosjek 0,34 ha. oko 100.000 m3 piljene građe crnogorice, 160.000 m3


piljene građe hrasta, 250.000 m3 piljene građe bukve i


Hrvatska je zemlja bogate tradicije u preradi drva,


oko 60.000 m3 piljene građe ostalih vrsta. Međutim, u


međutim samo u primarnoj preradi tj. proizvodnji pi-


Hrvatskoj se godišnje proizvodi samo 20.000 m3 furnira,
dok se najveći dio izveze u najprimitivnijem obliku,
u obliku trupca. Proizvodi se samo oko 7.000 m3 šperploče,
43.000 m3 ploča iverice. Proizvodnja drvene


* Ante Tustonjić, dipl. ing. šum. & dr. se. Tono Kružić:
J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Razvojna služba ambalaže i građevinske stolarije gotovo je uništena.