DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 80 <-- 80 --> PDF |
A. Tustonjić, ´I´. Kružić: ŠUMARSTVO 1 PRERADA DRVETA HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002), 77-84 Još 1996. godine proizvodilo se preko 480.000 kom grad. stolarije (vrata, prozori i si.), da bi 2000. godine ta brojka spala na svega 155.000. Pod velikom parolom RESTRUKTURIRANJA i nadom da će vlasnička transformacija sama po sebi potražiti industrijsku preradu drveta i namještaja, jer vlasnik najbolje zna usmjeriti tvrtku na tržištu, desilo se upravo suprotno. U samo posljednjih pet godina broj zaposlenih smanjio se za 30 %. Osnovane su mnogobrojne manje tvrtke koje su prepoznale i iskoristile velike sirovinske prednosti Hrvatske, ali samo u proizvodnji i izvozu piljene građe. Teoretski, ako bi se nastavio trend poticaja osnivanja pogona pilana i izvoza piljene grade, za kompeltnu preradu trupaca "Hrvatskih šuma" u piljenu gradu, dovoljno je svega 100 organiziranih pilana u kojima bi radilo samo 700 radnika. Od danas uposlenih 24 000 radnika, najveći dio ipak radi u tvrtkama proizvodnje namještaja kao TVIN Virovitica (1 145 zaposlenih), GAJ Slatina (1 086), ORIOLIK Oriovac (1 005) itd. I ovakva drvna industrija, zahvaljujući ponajprije sirovinskoj bazi, izvozno je orijentirana. Tako je u 2000. godini ostvaren izvoz 323.269.000 USD, a uvoz je iznosio 278.470.000 USD. Dok se prerada tehničkog drveta ipak nekako odvija, prerada i potrošnja prostornog drveta na razini Hrvatske u velikoj je krizi i niža je nego što je bila prije 40 godina, iako je u svijetu trend potrošnje celuloznog i ostalog industrijskog drva zbog potrošnje papira prosječno godišnje raste i do 4 %. Još davnih 60-ih i 70-ih godina u Hrvatskoj se proizvodilo 800.000 m3 celuloznog drveta, oko 500.000 m3 ostalog industrijskog drveta te oko 1.000.000 m3 ogrjevnog drveta. Danas se u "Hrvatskim šumama" posječe i iskorištava samo 1.500.000 m3 ukupno prostornog drveta. Zastoje tako? Kako treba planirati preradu celuloznog i prostornog drveta, čija proizvodnja samo u državnim šumama može iznositi i do 4 mil. kubika, u idućih 40 i više godina? Nekada glavni šumski produkt, ogrjevno drvo, već je davno zamjenjen drugim izvorima energije (ugljen, nafta, el. energija, plin). Dok je svijet već odavno riješio dileme o preusmjerenoj strukturi potrošnje drva i ogrjevno drvo pretvorio u sirovinu za industrijsku preradu u tvornicama celuloze, papira i drvnih ploča, "Hrvatske šume" muku muče s plasmanom prostornog drveta izvozom u Italiju i Sloveniju, pri čemu su transportni troškovi nesrazmjerno veliki u cijeni vrijednosti samog proizvoda. Iako smo uvjereni da šumarstvo zajedno s industrijom prerade drveta može i hoće odigrati vrlo bitnu ulogu u privrednom razvoju Hrvatske, nužno je već danas ispuniti nekoliko bitnih preduvjeta. - osloboditi se birokratskog i centralističkog načina razmišljanja i izvršiti kompletnu reorganizaciju šumarstva - stvoriti preduvjete da se istaknu šumarske i drvoprerađivačke prednosti prirodnih šumarskih regija Slavonije, Središnje Hrvatske te Like i Gorskog kotara uz poticaje države prema već postojećim finalnim drvoprerađivačima, nužno je omogućiti veća ulaganja u proizvodnju celuloze, papira i drvnih ploča - uz devizu "šumarskim resursima gospodarimo optimalno, izvozimo namještaj i papir a ne trupce, daske, celulozno i ogrjevno drvo", u Hrvatskoj se može osigurati preko 50 tisuća novih radnih mjesta. HRVATSKA PERSPEKTIVA - Croatian perspective Evo najprije nekoliko statističkih podataka. Površine - Area DRŽAVNE ŠUME GOSPODARSKE ZAŠTITNE POSEBNE NAMJENE UKUPNO DRŽAVNE OSTALE PRIVATNE UKUPNO RH OBRASLO 1 525 833 46 150 20 887 1 592 869 NEODRASLO Proizvodno 290 163 31 325 1 642 323 130 32 937 461 137 2485611 Neproizvodno NEPLODNO UKUPNO ha 13 629 49 165 1 898 790 603 10 760 88 839 257 1 123 23 909 14 490 61 048 1 991 537 |