DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 83 <-- 83 --> PDF |
A. Tustonjic , T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVE Šumarski list br. 1-2. CXXV1 (2002), 77-84 Etat u idućem razdoblju od 40 godina - 40 years forecast the total yearly allowable cut H. LUŽNJAK H. KITNJAK BUKVA JASEN O. GRAB OTL ML JELA - SMREKA OSTALE ČETINJAČE UKUPNO GODIŠNJE 1996-2005. 2006-2015. 608 390 1 892 245 389 398 450 474 89 4 935 Vidljivo je da je godišnji etat uravnotežen u svim vrstama osim u hrastu lužnjaku, kod kojega su vidljiva velika povećanja u idućih 20 godina. To je svakako rezultat nepravednog povećanja ophodnje za 20 godina, o čemu kompletna šumarska politika mora zauzeti stav i revizijom šumskogospodarske osnove uravnotežiti sječe u lužnjaku, koje u idućih 40 godina mogu iznositi 750 000 m3 godišnje. Strukturu etata po sortimentima koja sada iznosi 50 % : 50 %, trebalo bi nastojati poboljšati u korist tehničkog drva. Međutim ukoliko bi se riješio problem plasmana ogrjevnog drva kao sirovinske baze za proiz 575 452 2 115 207 465 432 385 535 116 5 285 u 000 m3 2016-2035. 957 489 2 154 291 607 459 412 527 128 6 024 vodnju celuloze i drvnih ploča, samo u državnim šumama u idućim godinama etat bi mogao iznositi preko 3 000 000 m3. Ne treba zaboraviti daje ovaj etat rezultat intenzivnog gospodarenja na površini od samo 1 mil. ha sjemenjača. Rješenje problema plasmana prostornog drveta zasigurno bi bio poticaj za postepeno izvršenje konverzija degradiranih šuma, kao i osnivanje intenzivnih kultura brzorastućih vrsta na mogućih 300 000 ha neobraslih šumskih površina. Na taj način zasigurno bi se ostvarila glavna polazišta hrvatske šumarske politike. CELULOZNO PAPIRNA INDUSTRIJA U HRVATSKOJ Croatian pulp and paper industry Proizvodnja celuloze i papira u Hrvatskoj relativno je mala i u 1999. godini iznosila je samo 177 tis. tona, dok se još prije petnaestak godina ta proizvodnja kretala oko zadovoljavajućih 300 tis. tona. Glavnina proizvodnje odnosi se na ambalažni papir (164 tis. tona) te nešto na pisaći i tiskarski papir (12 tis. tona), dok se ostale vrste papira kao higijenski, cigaretni, specijalni više uopće ne proizvode. Najveća i najznačajnija tvornica za proizvodnju celuloznih vlakana nalazi se u Belišću, zatim drvanjače u Fužinama, dok je jedina tvornica koja je proizvodila vlakna za bolje vrste papira u Plaškom zatvorena. Sadašnji instalirani kapaciteti proizvodnje papira u Hrvatskoj Todays Croatian installed paper pruoduction capacity BELIŠĆE d.d. 200 000 t PAN 80 000 1 UKUPNO 280 000 t Potrošnja papira po stanovniku u Hrvatskoj u 1998. godini kretala se oko 50 kg, dok je u europskoj uniji iznosila 160 kg, skandinavskim zemljama 214 kg, Sjevernoj Americi 294 kg. Najveću potrošnju po stanovniku ima SAD 308,7 kg, Finska 265,2 kg te Japan 234 kg. Istovremeno po trošnja papira po stanovniku najniža je u Istočnoeuropskim zemljama sa svega 20 kg. Ovi podaci upućuju na veliku svjetsku neujednačenost. Privredno zaostale zemlje kao što je i Hrvatska, morat će u što skorijem razdoblju pokušati "uhvatiti korak" s razvijenima, jer ima velike potencijalne mogućnosti razvoja celulozno - papirne industrije. Lokacija, temeljni ekonomski i ekološki smisao pokretanja tvornice za proizvodnju celuloze - Location, basic economical and ecological reason for building a new pulp and paper factory Prema podacima dostupnim u brojnim izvorima, unatoč strahovitom razvoju elektronskih medija, potražnja za papirom raste iz dana u dan. Recikliranje isto tako nije zaustavilo trend potražnje svježe pulpe (virginpulp). Procjenjuje se da će se godišnje u Svijetu proizvodni kapaciteti povećavati za 2,5 %. Upravo u tome i vidimo našu priliku, iz razolga što će biti srazmjerno lako naći strateškoga investitora za Hrvatsku tvornicu. Kako smo bogati drvom skromne kakvoće koje ne podnosi velike transportne troškove, a prodaja takovog drveta je jedan od gorućih problema J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, ova investicija je u pravom smislu riječi strateška za poduzeće, a s obzirom na isto |