DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 87 <-- 87 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA GDJE SMO MI U PROCESU RESTRUKTURIRANJA? Aktualna događanja u šumarstvu Hrvatske; izrada šumarske politike i strategije, i posebno projekta restrukturiranja "Hrvatskih šuma" te novog Zakona o šumama, nedvojbeno su, i s puno raloga postala nezaobilaznom temom u šumarskim krugovima. U aktivnostima i događanjima na tom našem putu razvoja šumarstva, ukupnog razvoja misli i demokracije u Hrvatskoj, puno toga svjedoči našu neorganiziranost, nedozrelost, skepticizam prema svemu, no sigurno je da tu i takvu fazu u tom sazrijevanju moramo proći. Nije tajna daje sudbina čovjeka rezultat stanja njegova uma, no ovako, temeljito razbijeni i nesložni unutar struke, nenaviknuti da svoju budućnost sami gradimo, lako ćemo izabrati put u takvu budućnost koja neće biti precizno znanstveno-stručno utemeljena prognoza, već više slučajna sudbina. Nevjerica u same sebe, nepoštovanje svega što smo stvarali kroz povijest, strahopoštovanje prema velikom svijetu, lako nas navodi na puteve onih koji nam "pomažu" pri izboru našega puta. O tome da smo posebice u šumarstvu Hrvatske svi zajedno kroz edukaciju i praksu više njegovali samo takozvani religiozni odnos prema šumi, a da smo poslovnost i profitabimost zapostavljali, ne treba govoriti. Nije tajna da nam nedostaju mnoga znanja o tržištu, kao ni istina da smo dugo bili izvan profitnog sustava koji omogućava i izaziva na ozbiljno sudjelovanje u dobiti. Pa ipak, ne mogu prihvatiti da nam toliko znanja ne dostaje da ne možemo sami učiniti bitno više i odrediti barem jasne ciljeve i puteve prema njima. Irska konsultantska tvrtka COILLTE, koja tek nekoliko mjeseci povremeno boravi u Hrvatskoj, radeći na projektu restrukturiranja "Hrvatskih šuma" izvršila je pregled poslovanja, razgovarala s ljudima i vrlo brzo prepoznala glavne kritične točke poduzeća. One se grubo mogu podijeliti na vanjske i unutarnje. Ono, na što želim ukazati je pitanje, jesmo li te kritične točke do sada uočavali i nešto poduzimali, gdje smo mi u tim procesima, ili smo skloni priznati da smo za svu tu problematiku uistinu bili slijepi i utopljeni u našu ukupnu jalovost. Evo što su Irci utvrdili: A) Vanjske kritične točke (okruženje): 1. Aktualno zakonodavstvo "Hrvatskim šumama" ne daje komercijalni mandat, što rezultira slabim poticajima ili motivacijom za promjene. 2. Veliki je stupanj propisanosti u zakonodavstvu koje detaljno opisuje praksu gospodarenja, te ograničava "Hrvatske šume" da fleksibilno djeluju u komercijalnom smislu. 3. Sustav šumarskog planiranja (uređivanje šuma) je nefleksibilan, isuviše propisan, te ne odražava zahtjeve današnjeg tržišta i financijskih realnosti. 4. Nemogućnost da se djelotvorno planira ili gospodari zbog nedostatka sveobuhvatnih i pouzdanih poslovnih i geografskih informacijskih sustava. 5. Visoka razina transfera državnog novca, u i iz "Hrvatskih šuma" kao što su; slivna vodna naknada, šumski doprinos (2,5 %), OKFŠ i drugo, što rezultira povećanim administrativnim troškovima te nalaže revidiranje. 6. "Hrvatske šume" ustvari rade kao Vladina šumarska agencija, a ne kao nezavisno poduzeće, što pridonosi nejasnoći oko odgovornosti s obzirom na regulatorne funkcije države. 7. Mehanizam cijena drveta kontrolira Ministarstvo gospodarstva, što nije određeno tržištem i ne omogućuje fleksibilnost u razvoju novih tržišnih mogućnosti. 8. Prerada drveta, naš glavni poslovni partner je usitnjena, nekonkurentna i bez razvojnog usmjerenja. 9. "Hrvatske šume" ne razvijaju aktivno tržišne odnose i slabo su orjentirane prema kupcima. 10. Upravni odbor "Hrvatskih šuma" je bez profesionalnih te poslovnih ili financijskih stručnjaka. KOMENTAR: * (ad 1. i 2) Zakonska i podzakonska regulativa uistinu je totalno neusuglašena s novim tržišnim vremenima, dapače, ona koči i sprječava iskorake, trudeći se već dugo šumu štititi od šumara. Na to smo bezbroj puta upozoravali, tražili i predlagali izmjene, no bez rezultata. O tome postoji brojna pismena dokumentacija. * (ad 3. i 4) Za izmjene šumarskog planiranja, točnije Pravilnika o uređivanju šuma, unatrag četri godine (od 1998) organizirali smo mnoge terenske kolokvije uz prisutnost znanosti, Državnog inspektorata, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, dobili verbalno razumijevanje i suglasnost, no bez krajnjeg, a za operativu bitnog učinka u pogledu izmjena i dopuna Pravilnika o uređivanju šuma. Jesu li nam sada Irci "otkrili" kako su šume priobalja ekološke i kako u njihove degradacijske |