DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 88     <-- 88 -->        PDF

oblike (šikare) nije gospodarski opravdano ulagati velike
novce? Kada bi u tim procesima i isključili tržišne
zakonitosti kao motiv za promjene, ostaje nezaobilazna
istina o biološkoj dinamici u šumskim ekosustavima
koja nalaže primjenu GlS-a, ali i takozvani kibernetski
pristup ukupnom poslu na uređivanju šuma.


* (ad 5) Što se slivne vodne nakanade tiče, struka je
odavno jasno izrekla svu nelogičnost i ekološku besmisao
tog parafiskusa i zahtijevala pokretanje izmjena i
dopuna Zakona o financiranju vodnog gospodarstva.
Isto tako, plaćanje šumskog doprinosa lokalnoj samoupravi,
teoretski je nelogičan porez ili renta, jer se radi
o korištenju obnovljivog dobra, pa se u praksi taj značajan
novac koristi za plaće velikom broju općina i njihovih
službi a ne za tako nužni razvoj mnogih novih
djelatnosti vezanih uz šumu i osiguranje zapošljavanja
u najšumovitijim krajevima Hrvatske.
* (ad 6) To što "Hrvatske šume" rade kao Vladina
šumarska agencija, a ne kao nezavisno poduzeće,
rezultat je nejasnih odnosa oko funkcija i odgovornosti
unutar državnih institucija.
* (ad 7, 8. i 9) Na žalost, država se u proteklih deset
godina nije odrekla administrativnog utjecaja na cijene
drveta, neovisno od javno izrečenog tržišnog opredjeljenja,
stoje zakočilo glavninu poticaja i iskoraka prema
promjenama u šumarstvu, ali isto tako i u usitnjenom,
nekonkurentnom i bez razvojnog usmjerenja čitavom
drvoprerađivačkom sektom.
* (ad 10) O funkcioniranju Upravnog odbora, njihovoj
profesionalnosti, preopterećenosti brojnim funkcijama,
pisali smo i govorili još na Brijunima 1992. Sada
više nemamo što reći.
B) Unutarnje kritične točke:


1. Poslovni menadžement je preslabo fokusiran na
kontrolu troškova.
2. Tradicionalno i jako oslanjanje na kontrolne mehanizme
i rezultate nadzora što rezultira rasipnim trošenjem
stručnog osoblja i prekomjerne troškove.
3. Donošenje odluka odvija se na neodgovarajućim
razinama u poduzeću, što rezultira donošenjem slabih
odluka i dupliciranju poslova.
4. Visoka razina dupliciranja aktivnosti na svakoj
upravi šuma.
5. Kompleksan i zbunjujući računovodstveni sustav
kojemu nedostaje transparentnost.
6. Brojnost
administrativnog i tehničkog osoblja i
troškovi, značajno variraju između uprava šuma, a
u odnosu na Mađarsku su dvostruko veći, dok su
šume slične Slavoniji.
7. Kultura rukovođenja s ekstenzivnim internim aktima
i pravilima, rezultira nedostatkom osobne odgovornosti
unutar poduzeća.
8. Izravni troškovi su skoro dvostruko veći u odnosu
na usporedne međunarodne norme i stalno su viši
nego u lokalnih privatnika.
9. "Hrvatske šume" administriraju sredstva OKFS-a,
što će biti neprikladno u njihovoj novoj poziciji
d.o.o.-a.
10. Osoblje slabo razumijeva zahtjeve komercijalnog
poslovanja, a i sustav postavljanja i napredovanja
nije transparentan te se ne bazira na zaslugama.
KOMENTAR;


* (ad 1. i 2) Ocjena o izostanku kontrole troškova je
ispravna. No isto je tako činjenica kako smo od početka
rada "Hrvatskih šuma" jasno, javno i pismeno inzistirali
na ustrojavanju i dosljednoj provedbi knjigovodstva
proizvodnje, svjesni kako se samo tako može
učinkovito utjecati na kretanje troškova u proizvodnji.
Vrlo dobar primjer za to je obračun uzgojnih radova po
jedinstvenom cjeniku, koji se je bez knjigovodstvene
analitike troškova izrodio u trošenje s minimalnom
mogućnosti kontrole. Isto tako, istina je da smo se
umjesto kontrole kvalitete uzgojnih radova više bavili
dogradnjom administrativnih prepreka neracionalnoj
potrošnji, rasipno trošeći stručno osoblje kroz kontrolnu
funkciju.
* (ad 3. i 4) Donošenje odluka na neodgovarajućim
razinama i dupliciranje poslova i aktivnosti, ocjena je
koja nažalost stoji. Iluzija o operativnosti iz jednog
centra, provedba centralizma najčešće na krivim područjima
djelatnosti, bila je stalnim motivom za nužne
izmjene. Nema rasprave niti pisanog dokumenta u kojemu
se nismo jasno određivali protiv toga stanja. Na
tom području djelovanja jasna je i prepoznatljiva odgovornost
onih koji su to morali prepoznati, pokrenuti i
izvršiti.
* (ad 5) Na pitanje kompleksnog i zbunjujućeg računovodstvenog
sustava jasno smo ukazali u komentaru
na ad 1. i 2. U dosljednoj provedbi analitike knjigovodstva
proizvodnje, svakako nije bilo nikakvih zakonskih
niti drugih zapreka, pa se stječe dojam kako je
sve činjeno za kratkoročne unutarnje ciljeve.
* (ad 6) Brojnost administrativnog i tehničkog osoblja,
rezultat je i visokog stupnja propisanosti u zakonodavstvu,
i taj problem bi morala riješiti struka u procesu
restrukturiranja, ali ne možemo prihvatiti da su
naše slavonske šume slične šumama u Mađarskoj.
* (ad 7) Ekstenzivni interni akti i pravila u kulturi
rukovođenja, nažalost su posljedica ekstenzivnih propisa,
što svakako rezultira izostankom osobne odgovornosti.
Kristalno je jasno da se novo rukovođenje mora
dovesti u najjasniju vezu s osobnom odgovornošću.
* (ad 8) Visina izravnih troškova rezultat je našeg
internog neadekvatnog sustava. Umjesto da se stimulira
smanjenje izravnih troškova, sustav je kroz veće