DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 93     <-- 93 -->        PDF

sredstvom tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu Uz njih za ovo izvješće izdvajamo i ime Ervina
prirode donijeto više podzakonskih akata iz domene Rösslera, drugog po redu urednika "Lovačkog vjezaštite
ptičjeg svijeta. U prvom poslijeratnom razdosnika"
(1910-1925), honorarnog predavača predmeta
blju, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, Lovstvo (i ribarstvo) na Gospodarskom fakultetu u ZaDragutin
i Renata Rucner redovito surađuju u časogrebu,
kao prvog upravitelja Hrvatske ornitološke cenpisu
"Priroda", "Lovačkom vjesniku"i drugima, a iz trale, čiju 100. obljetnicu i slavimo. Od 1910. kad u nas
njihovih pera potječu i mnoge vrijedne knjige poput počinje sustavno praćenje seoba ptica metodom prste"
Moja knjiga o pticama", "Ptica i čovjek" (izdana u nanovanja,
Rössler je objavio velik broj stručnih i popukladi
Lovačkog saveza Hrvatske), "O životu ptica u larnih članaka o seobi ptica, popularizirajući tako ornidolini
Neretve" i dr. tologiju i zaštitu ptica u redovima šireg kruga ljudi.


Hrvatska je zemlja bogata pticama


Daje Hrvatska i u europskim razmjerima bogata ornitofaunom,
svjedoči podatak da od 371 vrste registrirane
u nas njih 226 (61 %) se smatra gnjezdaricama.
Gotovo sve male i srednje velike zemlje strarog kontinenta
imaju manji broj gnjezdarica. Po broju gnjezdarica
europski ugroženih vrsta Hrvatska zauzima 14. mjesto
u Europi. Te i mnoge druge interesantnosti vezane
uz stogodišnju aktivnost Zavoda za ornitologiju i ptica
uopće, prikazano je na prigodnoj izložbi, koja je u organizaciji
šadanjeg Zavoda za ornitologiju HAZU bila
postavljena u predvorju Akademije.


Od gospodarski važnih vrsta njih 26 Zakonom o
lovu iz 1994. godine imaju status divljači i slobodno se
love izvan termina lovostaje. Za ptičji svijet općenito
određenu prijetnju čine inozemni lovci turisti, pretežito
Talijani, koji nepoštivajući propise, a uz prešutnu blagonaklonost
ovlaštenika prava lova, ugrožavaju i ostalu
zaštićenu ornitofaunu u lovištima. Za hrvatsku ornitofaunu,
rečeno je na predavanjima, može se reći daje
vrlo ugrožena. Ne malom broju ptica, poput trčki, kamenjarki,
šumskih koka, kao i nekim vrstama divljih
pataka, brojnost u Hrvatskoj se višestruko smanjila,
mahom kao posljedica ugroženosti staništa.


Analizirajući razloge ugroženosti ptica po broju
vrsta na koje djeluju, uočljivo je da na najveći broj vrsta
ptica u Hrvatskoj djeluje krivolov. Usprkos strogim


KNJIGE I ČASOPISI


propisima, stanje i poštivanje zakona te njegovo provođenje
u praksi je vrlo loše. Osobito je nepogodna situacija
u priobalju, posebice Dalmaciji, a najgore je u Neretvanskoj
regiji na jugu Dalmacije.


Prstenovan]em ptica kao jednom od najpouzdanijih
metoda istraživanja biologije ptica Zavod se bavio od
samih svojih početaka, a provodili su ih pretežito dragovoljci.
Uz šumarnike i lugare najveći ih se broj regrutirao
iz redova lovaca, o čemu svjedoče godišnja izvješća
o provedenim prstenovanjima i nalazima prstenovanih
ptica objavljivana u godišnjaku "Larus" i "Lovačkom
vjesniku" od 1947. pa do 1975. godine. Od
1986. godine svaki prstenovač dobrovoljac Zavoda
mora posjedovati iskaznicu, koja se produžava svake
druge godine, i to nakon što se utvrdi da je na vrijeme
poslao izvješće o prstenovanim pticama. Iskaznica se
dobiva nakon sudjelovanja na nekoj od akcija i položenog
tečaja iz poznavanja i prstenovanja ptica.


Kao vrsnog biologa i ornitologa pok. Dragutina
Rucnera (1910-1996) krasila je još jedna osobitost.
Bio je nadareni glazbenik profinjenog sluha, što mu je
omogućavalo da u prirodi samo na osnovi pjeva i glasanja
ptica nepogrešivo determinira vrstu. Ne čudi stoga
daje u glazbenom programu svečane sjednice nastupio
Gudački kvartet Rucner.


Alojzije Frković


MONTI E BOSCHI


(talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš)


Iz broja 5, rujan-listopad 2001. izdvajamo osvrte na
sljedeće priloge:


Antonio Gabbrielli : Talijanske državne šume
u prvih 30 g. od svog postanka (1871-1899)


U ovom članku iz rubrike "povijest ", autor asocira
na daleko sjećanje nastanka državnih šuma u Italiji pod
nazivom "Državni ured za javne šume".




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Poslije razornog rata i Bečkog mira (1886) te ujedinjenja
Italije, akt o osnivanju državnih šuma bio je vrlo
napredan čin tadašnje administracije. Osnivanju državnih
šuma prethodile su prodaje mnogih državnih i crkvenih
dobara, u kojima su šume zauzimale značajno
mjesto. No ipak 20. srpnja 1871. g. aktom broj 283 izišao
je zakon kojim su osnovane državne šume sastavljene
od 20-ak kompleksa, s izuzećem državnih šuma,
namijenjenih za potrebe solana koje su izravno pod
upravom financa koji su držali monopol soli.


Površina tog prvog kompleksa državnih šuma iznosila
je oko 50 000 ha, od čega 45 % u Toskani, 28 % u
Venetu, 26 % u južnoj Italiji i 1 % u Lombardiji i Liguriji.
Prodajom i kupnjom površina državnih šuma se smanjivala
i povećavala, ali je uglavnom u zadnjim godinama
ovog razdoblja imala nešto više od 50 000 ha, od
čega je na površinu pod šumom otpadalo oko 42 000 ha,
dok je 10 000 ha bilo nepošumljeno. Visokih šuma bilo
je oko 31 000 ha, a panjača 11 000 ha. Od visokih šuma
18 % otpadalo je na četinjače, 29 % na hrastove šume,
18 % na bukove, 2 % na kestenove i 33 % na mješovite
šume. Panjače su bile 78 % mješane, 13 % bukove, 7 %
hrastove i 1 % kestenove.


Prihodi državnih šuma bili su prodaja drveta, te najam
terena za pašarenje i poljoprivredu, a troškovi su se
sastojali od regionalnih, komunalnih i drugih poreza
(39 %) te plaća čuvarskog osoblja (36 %), dok se za
održavanje cesta i podizanje kultura izdvajalo znatno
manje (8 i 7 %).


Ne bi se moglo reći da je šumska administracija iz
tog vremena imala izravan cilj zaštitu vodnog režima i
općenito zaštitnu funkciju šuma, ali samom činjenicom
da su uspjeli zadržati te šume u državnom vlasništvu,
predstavljaju zaštitne i preventivne mjere.


Tek naknadni zakoni iz 1910 g. i poslije, regulirali su
zaštitne funkcije šuma.


Na kraju autor naglašava da Toskana koja je u tom
razdoblju sudjelovala s najvećim površinama u državnim
šumama (49 %), sada, nakom više od stoljeća predvodi
s apsolutno najvećom pošumljenom površinom
u Italiji.


Fabio Clauser: Šumske prorede - dječija igra
ili konfuzno stanje


U članku autor izražava sumnju u povoljan učinak
proreda šuma kao nastavak svog izlaganja iz 1985. g.
(Monti e bosehi, broj 5) potkrepljenu novijom američkom
i europskom šumarskom literaturom. Posebice
upućuje na tri članka o kojima daje obrazloženje:


1.
Boris Z e i d e, 2001. g. Thininng and Growth. Journal
of Forestry, 1: 20-25
2.
R. O. Curtis, D. D. Marschall, J. F. Bell,
1987. g. LOGS. A Pionering Example of Silvicultural
Research in Coast Douglas-Fir. Journal of Forestry
7: 19-25
3.
Peter Amman, 1999. Analyse umbehandleter Jungebestande
als Grundlage fur neue Pflegekonzepte,
Schweiz. Z. Forstwes. 150, 12: 460-470.
Posebna pozornost posvećena je prvom članku
"Proreda i prirast" jer :


objašnjava jasno i učinkovito povijesni razvoj po


kusnih istraživanja utjecaja proreda na prirast u po


sljednjih 200-300g.


izdvaja kritično stajalište relevantne važnosti jed


nog čimbenika, kojim je generacija šumara ispunila


tisuće stranica, a nije dala posljednju riječ.


Zeide podupire staro stajalište po kojemu su neprorijedene
šume više produktivne, što potkrepljuje
novim istraživanjima Curtisa i drugih na sastojinama
duglazije. Zeide i dalje tvrdi daje studijom Curtisa
zaključena "filozofija" oko proreda, ostaje sada samo
potreba za razlikovanjem između totalnog prirasta i
prirasta komercijalnog volumena.


Radi potpore svojim tvrdnjama Zeide navodi važna
istraživanja sljedećih autora:


Hart ig -jedan od utemeljitelja modernog šumarstva,
danski veleposjednik Reventlow, Broillard iz Francuske,
Borggreve i dr. iz Njemačke, koji u prilog svojih
tvrdnja navode ekofiziološke razloge koji uključuju moguću
redukciju fotosintetičke proizvodnje, povećanu
proporciju između respiracije i fotosinteze te smanjenje
mogućnosti uzimanja hranjiva i vode radi slabijeg razvoja
žiljnog sustava.


Smith, Hartig i dr. (1997) daju mišljenje o proredama,
tvrdeći da se s maksimalno održivom gustoćom u
prirodi postiže i maksimalna proizvodnja drvne mase.


Curtis i suradnici u svom članku opisuju rezultate
objavljenih pokusa na kulturama duglazije starim
45-58 g. gdje su obavljene prorede u različitim intervalima
i uspoređene s kontrolnim plohama. U početku je
prevladavalo mišljenje da "ista proizvodnja drvne
mase može biti postignuta unutar širokog spektra gustoće
u kojem prorede samo distribuiraju prirast unutar
različitog broja stabala", no postoji sumnja u ovu pretpostavku,
što pokazuju usporedbe na bazi pokusnih rezultata:


-
ukupna proizvodnja drvne mase veća je na kontrolnim
(netaknutim) površinama, posebice u prvim
godinama.
proizvodnja komercijalne mase (15 cm promjera na
tanjem kraju) veća je kod prorjedivanih ploha nego
kod kontrolnih, što se s vremenom povećava.


-
prorede u pravilu idu u korist povećanja biološke
raznolikosti.
Peter Amman u svom članku upozorava na negativne
posljedice u slučaju neprimjenjivanja proreda na
stabilnost šume i predviđenu proizvodnju kvalitetnog
drveta. Pokus se obavljao u sastojinama smreke i obič




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 97     <-- 97 -->        PDF

(Quercus spp.), jasen (Fraxinus Oxycarpa Bieb. i F.
ornus L.) i klen (Acer campestre L.), te sljedećih četinjača:
alepski bor (Pinus halepensis Mill.) i čempres
(Cupressus sempervirens L.).


Ovaj novi oblik uzgoja šuma obilježen je kraćim
vremenskim ciklusom, koristeći maksimalne produktivne
sposobnosti vrsta. No, kako se često radi o neadekvatnim
tlima, uporabi jedne ili malog broja vrsta, neselekcioniranom
sjemenu za lokalne uvjete, dobar uspjeh
pošumljavanja često izostaje zbog neotpornosti mladih
biljaka izloženih stresu i osjetljivošću prema raznim
patogenima, koji inače u normalnim šumskim uvjetima
ne predstavljaju značajniju opasnost.


U ovom članku autori su obradili glavne bolesti i
štete biotskog i abiotskog porijekla, koje su ustanovili
u mnogobrojnim kulturama u Apulji, Basilikati i Kalabriji.


Metoda israživanja sastojala se u uzimanju uzoraka
(5 % u svakoj kulturi) za fitološko istraživanje tijekom
vegetacijskog razdoblja 2 000. g. i laboratorijskog determiniranja
patogena. Korištene su vlažne komore radi
daljnjeg razvoja patoloških gljiva i sigurnije determinacije.


Rezultati tih istraživanja su sistematizirani i tabelirani,
s potrebnim parametrima (lokacija, nadmorska
visina, površina, vrste drveća, razmaci sadnje i uzgojni
zahvati poslije sadnje). Proizlazi daje većina oštećenja
biotske prirode, a najviše napadnute vrste su orah i
trešnja.


Na orahu od oštećenja lišća posebno se ističe antraknoza
uzrokovana gljivom Marssonina juglandis (Lib.)
Magn., deformacije uzrokovane od gljive Gnomonia
leptostyla (Fr.) Ces. i De Not, te maljavost i sušenje lišća


uzrokovane gljivom Micros troma juglandis i sušenje
lišća i grana zbog napada gljiva Botrvosphaeria ribis.
Osim ovih gljiva orah je često napadnut leptirom


Zeuzera pyrina.


Slika 2. Sušenje lišća (Microstroma juglandis)


Slika 1. Antracenosa sušenje lišća (gore) i oštećenja (dolje) (Mar


ssonina juglandis) na običnom orahu (Botiyosphaera


ribis) Slika 3. Štete na orahu (Cvlindrosporium padi) Zeuzera pyrina




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Na trešnji su uočeni napadi: Corynum beijerinckii,
Cylindrosporium padi, Armillaria mellea i Cylindro
carpon destructans.


Na svim kulturama događaju se i štete uzrokovane
primjenom mehanizacije u obliku raznih oštećenja u
radnoj visini.


Na crnom jasenu primijećene su nekroze listova
prouzrokovane od Gnomonia sp., a na poljskom brije


Slika 4. Nekroza na listu trešnje prirodna veličina (gore), povećanje
12 X (lijevo dolje), povećanje 50 X (desno dolje)


stu (Ulmus minior Mili.) djelomična defolijacija od uzročnika
Galerucella luteola.


Od četinjača čempres je napadnut Seiridium (Coryneurri)
cardinale (Wag) koji uzrokuje rak kore, a alepski
bor uz mehanička oštećenja ima tipično sušenje


Slika 5. Mehaničko oštećenje na deblu crnog jasena (a), Acori
eriofidi na listu oraha (b). Kovrčanje listova trešnje, Misus
cerasi (c)


Slika 6. Napadi oidija na listovima klena (lijevo) i Gnomonia sp.
na listovima crnog jasena (desno) Slika 7. Galerucella luteola defolijacija na poljskom brijestu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 95     <-- 95 -->        PDF

nog jasena. Po njemu je povoljno vršiti prorede u
smrekovim sastojinama kad dominantna stabla imaju
visinu od 20-30 m, a to odgovara dobi od 30-50 g. Kod
jasena (i javora) najpovoljnije rezultate daju prorede
kod visine stabala od 15-25 m, što odgovara dobi od
20-40 g.


Na kraju autor Clauser postavlja pitanje: da li uvjeravanja
u potrebe proreda u mladim šumama imaju
opravdanje? Troškovi se penju na milijarde lira (uz
obrazloženje otvaranja novih radnih mjesta), a proredni
materijal zbog male vrijednosti i velikih troškova
izvlačenja ostaje u šumi, dok priroda to nudi besplatno.
Posebice u ostarjelim, napuštenim i "neometanim"
panjačama, pažljivi promatrač može uočiti rezultate
učinka prirode.


Kako tvrdi autor, svi ovi argumenti potvrđuju ispravnost
njegovih izlaganja iz 1985. g.


Franco Zavagno, Roberto F err ant i, Sabrina
Grazioli, Simone Formentini: Demografska i
strukturalna obilježja bukovih zajednica u provinciji
Varese


Posljednjih godina u Italiji su obavljana mnogobrojna
istraživanja kako bi se obilježile šumske zajednice
s florističkog i vegetacijskog gledišta. To se odnosilo
na bukove šume, što je obuhvaćalo velik dio
Alpa i Apenina.


Manja pozornost posvećena je demografskim i
strukturalnim karakteristikama, i to u svrhu utjecaja na
prirast u sastojinama.


1996. g. u provinciji Varese (Lombardija) vršena su
istraživanja u sastojinama s dominantnom bukvom, u
cilju utvrđivanja - demografskih i strukturalnih obilježja
bukovih sastojina.


Šume bukve u provinciji Varese zauzimaju 6 800 ha,
a nalaze se na nadmorskoj visini od 400-1000 m, i to
uglavnom na silikatnom supstratu. Pokus je obuhvatio
3 600 stabala, od čega 82 % bukve, 8 % kitnjaka i 5 %
kestena. S manjim učešćem pojavljuje se breza, obični
jasen, divlja trešnja i božikovina. Srednja starost stabala
je 51 g., dok pojedini primjerci bukve imaju dvostruko
više, što se povezuje s načinom gospodarenja jer su ostavljeni
kao sjemenjaci radi konverzije panjače u visoku
šumu.


Istraživanja su obuhvatila sve bitne veličine:


distribucija po dobnim razredima za sve vrste,


distribucija po debljinskim razredima za sve vrste,


-
distribucija po visinskim razredima,
distribucija po površini krošnje,
- distribucija po volumenu krošnje,
- odnos prosječne površine krošnje i uzoraka,
-
krivulja debljinskog prirasta bukve,
-
krivulja debljinskog prirasta hrasta kitnjaka.
Sve ove veličine obrađene su numerički i grafički.
Posebna pozornost posvećena je debljinskom prirastu
pojedinih stabala po godinama, radi ustanovljenja
utjecaja temperaturnih promjena na prirast. Od 1987. g.
na dalje uočava se osjetljiv pad prirasta bukve, što se
povezuje s povećanjem prosječnih temperatura u proljeće
i ljeto, koje su evidentirane u posljednjem razdoblju.
Tome u prilog ide i činjenica što pad prirasta nije evidentiran
kod hrasta kitnjaka, kao više termofilne vrste
na koju povećanje temperature nema negativan utjecaj.


LeliaCroitoru, PaolaGatto : Procjena ukupne
ekonomske vrijednosti šuma u mediteranskom području
- prvi rezultati


U ovom članku autori prezentiraju početne rezultate
procjene vrijednosti šumskih dobara u mediteranskom
okružju koje je financirao Europski šumarski
institut u siječnju 2000-te godine, u sklopu programa
MEDFOREX (MEDiteranean FORest Externalities).
Težište je usmjereno na ukupnu ekonomsku vrijednost
šuma, koja uključuje ukupnu uporabnu vrijednost
(direktnu i indirektnu), vrijednosti opcije i neupotrebne
vrijednosti šuma.


Izravne vrijednosti šuma su tržišne vrijednosti ili
potencijalne tržišne vrijednosti. Neizravne vrijednosti
su razne ekološke funkcije šuma: vodozaštitne, reguliranje
klime, čišćenje vode i uskladištenje ugljičnog
dioksida. Vrijednosti opcije i neuporabne vrijednosti
su izvan tržišne vrijednosti, koje imaju potencijalnu
uporabnu vrijednost za sadašnje i buduće generacije, a
to su: korištenje rekreacije, uživanje ambijenta i krajolika,
korištenje energije i sirovina te biološke i
genetske raznolikosti.


Procjena vrijednosti na bazi tržišnih cijena i procjena
te u obliku transformiranih vrijednosti vrlo je interesantna,
pa navodimo:


1.
Izravne uporabne vrijednosti procjena na bazi
tržišnih cijena
vrijednost u


proizvod količina


000 Eura
drvo za obradu 3 276 069 me 209 475
ogrijevno drvo 5 076 013 me 227 183
suplutnjak 595,8 t 131
plutnjak 9 203,5 t 4050
smola
ukrasne biljke i plodovi
gljive (komercijalna berba) 2 613 947 kg 25 471
tartufi 73 868 kg 8 628
kesten (plodovi) 69 852,4 t 55 648
pinjoli s ljuskom 2 071,5 t 3 040
lješnjaci 15471,9 t 16 266
borovnice 381 423 kg 1 200
jagode 72 338 kg 389
maline 68 234 kg 288
žir 50 403 kg 1811


ukupno po tržišnim vrijednostima 553 580


93




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 96     <-- 96 -->        PDF

2. Izravne uporabne vrijednosti procjena na bazi 6. Postoje također i negativni vanjski utjecaji koji umatransformiranih
vrijednosti njuju ukupnu ekonomsku vrijednnost šuma a to su:
proizvod
vrijednost u


količinski cijena


indikatori 000 Eura
šume za


sijeno


pašnjaci (sijeno) pašarenje
60 000


75 eura/t


(2 000 000 ha)
nektar med


površina
22 500


šuma 6 Eura/kg
za proizvodnju


(transformiran


meda (1,25 kg/ha)


u med)


3 000 000 ha


ukupno
82 500


3.
Izravne uporabne vrijednosti procjena na bazi
prodatih dozvola
proizvoč količinski
indikatori cijena vrijednost u
000 Eura
lov
285 000 lovaca
u planinskim
zonama
250 eura
po lovcu 71 250
gljive
3 kg gljiva/ha
4 000 000 ha šuma 5 eura/kg 60 000
ukupnoproduktivnih za gljive
13 1250


4. Izravna uporabna vrijednost procjena
nekomercijalnih šumskih proizvoda
proizvod
vrijednost u


količinski cijena


indikatori 000 Eura
rekreacija 48 000 000 dana


2,5 Eura/ 120 000


posjeta posjet


Na bazi ovih procjena ukupna izravna uporabna
vrijednost talijanskih šuma iznosi 887 330 000 Eura.


5.
Neizravna uporabna vrijednost obuhvaća ekološke
funkcije - -procjena njene vrijednosti je sljedeća:
dobra i
usluge
količinski
indikatori
vrijednost u
000 Ecura
3 019 900 ha
vodozaštita
(erozija, poplave i
lavine)
rizičnih površina
od erozije i
61 200 ha
1 321 500
od lavina
3 100 000 t
uskladištenje
ugljika
uskladištenog
ugljika u šumskim
ekosustavima
60 000
kvaliteta krajolika
kvaliteta i
čišćenje vodepro
procjene u tijeku
procjene u tijeku
cjene u tijeku
regulacija
mikroklime procjena u tijeku
ukupno 1 381 500


Ovakvavrijednostod 1 381 500 000 eura proizlazi iz
činjenice stoje vodozaštitna funkcija šuma bez sumnje
najvažnija za talijanske šume, a u tijesnoj je vezi s pojavama
erozije, odrona i lavina koje su u Italiji vrlo česte.


vanjski
utjecaj
količinski
indikatori
vrijednost u
000 Eura
erozija zbog sječa i
lošeg gospodarenja
2 184 300 ha
poplave, nanosi i
lavine zbog sječa i
lošeg gospodarenja
gubitak tla
2,18mc/ha
degradirane zone
4 568 talijanskih
općina ugroženih
od odrona i poplava te
3 488 mrtvih u
-119 044
-365 000
45 godina
štete od požara
4 750 požara
49 000 ha -60 655
pelud i
ostali alergenti
gubitak prirodne
vrijednosti šuma
zbog zloupotreba
opožarenih površina
663 581 slučaj
15 068 slučajeva -1 680
gubitak vrijednosti
krajolika zbog
zloupotreba
ukupno
3 594 slučaja -128
-546 507


7. Na kraju se može napraviti rekapitulacija
koja izgleda ovako:
kompletne ukupne
ekonomske vrijednosti
vrijednost u
000 Eura
izravna upotrebna vrijednost 887 330
neizravna upotrebna vrijednost
neupotrebne vrijednosti negativni
vanjski utjecaji
ukupno
1 381 500
-546 507
1 723 323


Vrijednost od 1 723 323 000 eura je orijentacijska,
ali je očito da bi trebalo pronaći instrumente za povećanje
uporabne vrijednosti talijanskih šuma. Prvi rezultati
upućuju na veliku vrijednost tržišnih dobara u okviru
uporabnih vrijednosti, ali je naglašena neizravna uporabna
vrijednost i to ponajprije vodozaštitna.


Istaknuta je važnost procesa komercializacije transformiranih
dobara i usluga rekreativnog obilježja u prodajne
tržišne proizvode.


Na kraju je naglašena potreba za detaljnijim informacijama,
osobito što se tiče neuporabnih vrijednosti šuma.


Giuliana D e f 1 o r i o, Giovanni S i c i 1 i, Pierdomenico
L e r a r i o, Nicola L u i s i: Procjena fitosanitarnog
stanja mladih šumskih kultura u južnoj Italiji


Donošenjem Uredbe CEE br. 2 080 iz 1992. g. posljednjih
godina u mnogim regijama južne Italije pristupilo
se realizaciji podizanja šumskih kultura. Regionalnim
programima obuhvaćene su i napuštene
zapostavljene poljoprivredne površine. Tim programima
predviđena je uporaba sljedećih listača: obični orah
(Juglans regia L.), trešnja (Prunus avium L.), hrastovi