DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 95 <-- 95 --> PDF |
nog jasena. Po njemu je povoljno vršiti prorede u smrekovim sastojinama kad dominantna stabla imaju visinu od 20-30 m, a to odgovara dobi od 30-50 g. Kod jasena (i javora) najpovoljnije rezultate daju prorede kod visine stabala od 15-25 m, što odgovara dobi od 20-40 g. Na kraju autor Clauser postavlja pitanje: da li uvjeravanja u potrebe proreda u mladim šumama imaju opravdanje? Troškovi se penju na milijarde lira (uz obrazloženje otvaranja novih radnih mjesta), a proredni materijal zbog male vrijednosti i velikih troškova izvlačenja ostaje u šumi, dok priroda to nudi besplatno. Posebice u ostarjelim, napuštenim i "neometanim" panjačama, pažljivi promatrač može uočiti rezultate učinka prirode. Kako tvrdi autor, svi ovi argumenti potvrđuju ispravnost njegovih izlaganja iz 1985. g. Franco Zavagno, Roberto F err ant i, Sabrina Grazioli, Simone Formentini: Demografska i strukturalna obilježja bukovih zajednica u provinciji Varese Posljednjih godina u Italiji su obavljana mnogobrojna istraživanja kako bi se obilježile šumske zajednice s florističkog i vegetacijskog gledišta. To se odnosilo na bukove šume, što je obuhvaćalo velik dio Alpa i Apenina. Manja pozornost posvećena je demografskim i strukturalnim karakteristikama, i to u svrhu utjecaja na prirast u sastojinama. 1996. g. u provinciji Varese (Lombardija) vršena su istraživanja u sastojinama s dominantnom bukvom, u cilju utvrđivanja - demografskih i strukturalnih obilježja bukovih sastojina. Šume bukve u provinciji Varese zauzimaju 6 800 ha, a nalaze se na nadmorskoj visini od 400-1000 m, i to uglavnom na silikatnom supstratu. Pokus je obuhvatio 3 600 stabala, od čega 82 % bukve, 8 % kitnjaka i 5 % kestena. S manjim učešćem pojavljuje se breza, obični jasen, divlja trešnja i božikovina. Srednja starost stabala je 51 g., dok pojedini primjerci bukve imaju dvostruko više, što se povezuje s načinom gospodarenja jer su ostavljeni kao sjemenjaci radi konverzije panjače u visoku šumu. Istraživanja su obuhvatila sve bitne veličine: distribucija po dobnim razredima za sve vrste, distribucija po debljinskim razredima za sve vrste, - distribucija po visinskim razredima, distribucija po površini krošnje, - distribucija po volumenu krošnje, - odnos prosječne površine krošnje i uzoraka, - krivulja debljinskog prirasta bukve, - krivulja debljinskog prirasta hrasta kitnjaka. Sve ove veličine obrađene su numerički i grafički. Posebna pozornost posvećena je debljinskom prirastu pojedinih stabala po godinama, radi ustanovljenja utjecaja temperaturnih promjena na prirast. Od 1987. g. na dalje uočava se osjetljiv pad prirasta bukve, što se povezuje s povećanjem prosječnih temperatura u proljeće i ljeto, koje su evidentirane u posljednjem razdoblju. Tome u prilog ide i činjenica što pad prirasta nije evidentiran kod hrasta kitnjaka, kao više termofilne vrste na koju povećanje temperature nema negativan utjecaj. LeliaCroitoru, PaolaGatto : Procjena ukupne ekonomske vrijednosti šuma u mediteranskom području - prvi rezultati U ovom članku autori prezentiraju početne rezultate procjene vrijednosti šumskih dobara u mediteranskom okružju koje je financirao Europski šumarski institut u siječnju 2000-te godine, u sklopu programa MEDFOREX (MEDiteranean FORest Externalities). Težište je usmjereno na ukupnu ekonomsku vrijednost šuma, koja uključuje ukupnu uporabnu vrijednost (direktnu i indirektnu), vrijednosti opcije i neupotrebne vrijednosti šuma. Izravne vrijednosti šuma su tržišne vrijednosti ili potencijalne tržišne vrijednosti. Neizravne vrijednosti su razne ekološke funkcije šuma: vodozaštitne, reguliranje klime, čišćenje vode i uskladištenje ugljičnog dioksida. Vrijednosti opcije i neuporabne vrijednosti su izvan tržišne vrijednosti, koje imaju potencijalnu uporabnu vrijednost za sadašnje i buduće generacije, a to su: korištenje rekreacije, uživanje ambijenta i krajolika, korištenje energije i sirovina te biološke i genetske raznolikosti. Procjena vrijednosti na bazi tržišnih cijena i procjena te u obliku transformiranih vrijednosti vrlo je interesantna, pa navodimo: 1. Izravne uporabne vrijednosti procjena na bazi tržišnih cijena vrijednost u proizvod količina 000 Eura drvo za obradu 3 276 069 me 209 475 ogrijevno drvo 5 076 013 me 227 183 suplutnjak 595,8 t 131 plutnjak 9 203,5 t 4050 smola ukrasne biljke i plodovi gljive (komercijalna berba) 2 613 947 kg 25 471 tartufi 73 868 kg 8 628 kesten (plodovi) 69 852,4 t 55 648 pinjoli s ljuskom 2 071,5 t 3 040 lješnjaci 15471,9 t 16 266 borovnice 381 423 kg 1 200 jagode 72 338 kg 389 maline 68 234 kg 288 žir 50 403 kg 1811 ukupno po tržišnim vrijednostima 553 580 93 |