DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 100 <-- 100 --> PDF |
MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja 6. studeni-prosinac 2001. g. izdvajamo: Amerigo A. Hofmann: Put prema jedinstvenom šumarskom tekstu Autor u ovom članku obraduje reflekse nedavne "reforme Bassanini" na centraliziranu šumarsku administraciju i stvaranje pretpostavke za pojednostavljenje administrativnih tokova. Mnoge funkcije i zadaci preneseni su na regije i lokalne ustanove. Ovaj proces započeo je još sa zakonom br. 59 iz 1997. g. kojim su posebnim zakonskim dekretima prenesene prve funkcije na regije, provincije, općine i mjesne zajednice. Dekretom br. 143 to se odnosilo na poljoprivredu i šumarski sektor. Istim zakonom preporuča se Regijama da prenesu na provincije i općine funkcije koje ne traže jedinstveno djelovanje na razini regija. U okviru važećeg ustava "reforma Bassanini" obuhvaća prenošenje poslova šumarstva i šumarske struke na regije. U globalnom smislu dio tog prenošenja obavljen je i prije, dekretom predsjednika Republike (1972. i 1977. g). Dekretom 112 iz 1998. g. ustanovljene su kompetencije koje ostaju u okvirima središnje administracije, a to su: - koordiniranja nacionalne politike s politikom zajednica, povezivanje nacionalnih interesa i njihovo pred stavljanje na međunarodnoj razini, opći red i koordiniranje pojedinih specifičnih materija (sjemenske baze, zaštita biološke raznolikosti i dr.), ostale funkcije kao npr. gašenje požara specijalnim zrakoplovima, te gospodarenjem prirodnim rezervatima. Sa tim kompetencijama regije su danas u povoljnoj poziciji da ureduju šumsko zakonodavstvo na osnovi tridesetgodišnjeg iskustva i priliku za organizaciju upravljanja na temeljima solidarnosti, odgovornosti, jedinstvenosti administracije, učinkovitosti i ekonomičnosti. Sve to usmjeruje regije da reorganiziraju šumarsko zakonodavstvo, što se može postići pomoću jedinstvenog šumarskog teksta. Najdalje je u tome otišla Toskana, koja još 1983. g. (znači monogo prije "reforme Bassanini") preporuča primjenu jedinstvenog teksta u šumarstvu. Zakon o šumama regije Toskana donesen je 21.3. 2000. g. sa više od stotinjak članaka svrstanih u sedam uredba. Posebno je naglašeno da se u reformi Zakona o šumama daje puna autonomija regijama, što omogućava pojednostavljenje administrativnih poslova. Novi zakonski akti bit će moderniji, ažurniji i jasniji, utemeljeni na osnovi državnog zakona, za koji postoje dva novija prijedloga: prijedlog "okvirnog Zakona o šumama" talijanske Akademije šumarskih nauka i zakonskog dekreta br. 227/2001. s naslovom "Smjernice i modernizacija šumskog sektora". Potreba za jedinstvenim zakonom na nacionalnoj razini je sve naglašenija, a ovi prijedlozi predstavljaju važan doprinos njegovu donošenju. Roberto Del Favero: Šumska tipologija - analiza desetogodišnjih studija na regionalnoj razini U proljeće 1990. g. u Cison di Valmarino prezentiran je tekst znanstvenog rada pod naslovom "Šumska vegetacija Veneta", autora Del Favera i dr. To je bio prvi prijedlog svrstavanja šumskih tipova jedne regije. Autori nisu pretendirali na veliki značaj svoga rada (što proizlazi iz podnaslova "Prodrom šumske tipologije"), ali danas nakon razdoblja od deset godina jasno je daje to osnova jednog ukupnog procesa šumskog planiranja, koje je kasnije obuhvatilo sve regije i šume bez obzira na vlasničku strukturu. Tipologija šuma, do tada malo poznata, dala je okvirno uporište za novi profesionalni pristup uređivanju i gospodarenju šumama. Tijekom 1991. g. regija Veneto promovirala je dvije nove inicijative koje su od bitnog značaja za primjenu tipologije u svijetu operative, a to su: "Priručnik za određivanje šumskih tipova Veneta" i organizacija tečaja za primjenu šumske tipologije u kojem je tehničko osoblje na terenu upoznato s osnovnim načelima. 1997. g. Regija Piemonte je pod pokroviteljstvom Instituta za drvo i okoliš iz Torina (Mondino i dr.) objavila rad o regionalnim tipovima šuma. Godinu dana poslije Regia Friuli-Venezia-Giulia objavila je dva izdanja posvećena šumskoj vegetaciji i šumarstvu te regije (Del Favero i dr.). 2000. g. objavljena je prva hipoteza "Klasifikacija šumskih tipova Sicilije" (La Mantia i dr. 2000. g) te prezentirani prvi rezultati studije šumske tipologije regije Marche. Tijekom 2002. g. predviđeni su radovi na tipološkim istraživanjima u regijama Lombardije i Puglie. Pregled tipoloških studija na regionalnim razinam vidljiv je na sljedećem prikazu: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Prikaz stanja napredovanja proučavanja tipologije na regionalnoj razini u Italiji Autor u daljnjem dijelu članka daje definicije tipoloških jedinica (podtipovi, tipovi, podkategorije, kategorije itd.). Posebno je naglašeno da su radovi na tipološkim istraživanjima nazamislivi bez fitosocioloških studija, te da su za određivanje tipa šuma od bitnog značenja struktura drveća, stanišna obilježja i razvojne tendencije. Članak autor završava riječima John D. Barow-a: "svaki sustav klasifikacije, ako je dobro formuliranje zasigurno napredak u našem shvaćanju svijeta. Ali svijet je mnogo složeniji nego što ikakva formula može reći. Ne postoje formule koje mogu objasniti istinu, harmoničnost i jednostavnost svijeta. Niti jedan nepjesnički opis ne može nikad biti kompletan". Athos Vianelli: Geommineraloške zanimljivosti šuma i brda Priroda nas neprekidno oduševljava svojim iznenađenjima koje čuva za nas. U takozvanom "carstvu prirode" (životinjskom, biljnom i mineralnom) ostaje uvijek dovoljno čudesnih pojava koje pored razvoja kulture i napredne tehnologije ljubomorno čuvaju izvjesne posebnosti koje često u sebi skrivaju neobjašnjive zagonetke. U ovom članku autor je iznio neke rijetkosti iz svijeta minerala koji se mogu bez dvoumljenja nazvati čuda prirode. Uzroke tih čudnih pojava treba tražiti u promjenama koje su uzrokovali razni kozmički događaji, zatim slijeganje zemljanih slojeva, utjecaj vodenih tokova, djelo vanje vjetra i ostalo. Ovome treba dodati i velike kataklizme koje mijenjaju izglede cijele površine brda i planina. Autor podsjeća na ljudske i životinjske kreacije koje je priroda isklesala u stjenama Monument Parka (Colorado), kuglaste tvorevine kod Tyrone-a (Pennsylvania) zatim mnoge prirodne mostove i ostalo. Ovdje autor navodi manje poznate, ali ne i manje interesantne prirodne tvorevine kao što su zemljane piramide visoke do 15 m, s vrhovima pokrivenim kamenom u obliku šešira. Te su piramide česte u Francuskoj, Škotskoj, Sjeverozapadnoj Americi, a u Italiji u pokrajni Alto Adige, u Trentinu (Segonzano) i Castellamontu kod Ivrea. One nastaju djelovanjem vodene erozije i vjetra. Pored ovih pojava gigantskog izgleda interesantni su i mali oblici koji se odnose na litologiju i mineralogiju, čudnih oblika kao na primjer "kamena gradina" ili "nepravilni mramor", koji na povoljnom presjeku poprima nevjerojatne oblike poput starih kula i gradina. Posebno su interesantne vapnene i mramorne tvorevine "septatije", kuglasti ili drukčiji oblici sivkaste boje, čija je unutrašnjost raspucana, s praznim prostorima koji su često obloženi kristalima aragonita, kalcita, gipsa, barita ili drugih minerala. Dimenzije "septarija" kreću se od 2 cm do preko jedog metra. Zemljane piramide u Segonzanu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Velika raspucana "septarija´ Slonova stijena u Castelsardu (Sardinija) Fosomi bolonješki kamen interesantna je tvorevina barijevog sulfata u obliku zrakastih kvržica, koje je otkrio 1620. g. Vincenzo Casciarolo postolar iz Bolonje, a koje je sakupljao i Wolfang Goethe te opisao u svom "Putu u Italiju" 1786. g. Osobina tog kamena je da nakon izlaganja svjetlosti naknadno svijetli u mraku. Pored ovih primjera autor je opisao još mnoge prirodne fenomene iz područja geomineraloških zanimljivosti kao na primjer rijetke "fulgurite" koji nastaju nakon pražnjenja elektriciteta munje u kvarcnim pješčanim slojevima, gdje se zbog velike temperature stvaraju staklaste razgranate, nekoliko desetaka centimetara velike tvorevine najrazličitijih oblika. Piermaria Corona, Giovanni Tab ace hi: Inventarizacija šumskih zaliha na širokom području cilj, metode i perspektive U svjetskim razmjerima značajno je povećano zanimanje za bolje poznavanje kvalitete i kvantitete šumskih zaliha, pa se na inventarizaviju šuma gleda kao na neophodan preduvijet za usklađenje šumarske politike u odnosu na očuvanje biološke raznolikosti, mogućnosti reguliranja količina ugljičnog dioksida i optimalno gospodarenje šumama. Kamena gradina Fosforni bolonješki kamen Nakon kratkog uvoda o značenju i ciljevima inventarizacije šuma, autor je u ovom članku predočio glavne karakteristike koje obilježavaju postupke oko inventarizacije šumskih zaliha na širokom području, kao i znanja koja se odnose na metodologiju i instrumente koji su u upotrebi za realizaciju programa inventarizacije. Posebno je naglašeno aktualno stanje inventarizacije u Italiju u usporedbi s općim uvjetima koji obilježavaju ovo područje na svjetskoj razini. Površine šuma u Italiji po različitim izvorima informacija kreću se od 6 140 000-9 860 000 ha. stoje dokaz da su podaci opterećeni nesigurnim i subjektivnim procjenama, što ukazuje na potrebu dovršenja poslova oko inventarizacije i ažuriranja podataka. U sadašnjoj fazi gotovo sve regije, (osim Lombardije i Lazia) završile su poslove inventarizacije u koje su uključena sveučilišta, instituti i Talijanska Akademija šumarskih znanosti. Gianfranco Minotta , Giustino Ton on : Šumske kulture vrijednih listača Već 1992. g. Ciancio i dr. dali su značaj upotrebi vrijednih listača u podizanju šumskih kultura u cilju proizvodnje kvalitetnog drveta za proizvodnju furnira, namještaja i opremanje interijera. |