DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Vrste koje su najviše u upotrebi su obični orah, divlja trešnja, pojedini hrastovi, javor i jasen. Radi se uglavnom o vrstama koje su dosta zahtjevne s ekološkog gledišta, jer za zadovoljavajuću produkciju traže pogodne terene i potrebnu njegu posebno u prvoj fazi uzgojnog ciklusa. Postoje mnoge evidencije da se siguran uspjeh može očekivati samo na srednje i dobro plodnim zemljištima uz osiguranje potrebnih uzgojnih intervencija. Mogućnost ovog tipa uzgoja šumskih kultura dao je još 1877. g. Di Berenger uzgojem oraha, upotrijebivši varijetet Juglans sclerocarpa Spad, koji ima vrlo kompaktno i dekorativno drvo. On je preporučio turnus od 80 g, upozorivši na brzi prirast u prvih 50 g. rasta. 1923. g. Piccioli daje prednost izravnoj sadnji plodova oraha (za proizvodnju drveta) nad cijepljenjem sadnica. 1967. g. Gambi ističe povećanu potražnju za drvetom oraha, koja razvojem industrije namještaja u Italiji dovodi do sve veće razlike između ponude i potražnje. Malo po malo interes za vrijednim drvetom se proširio i na druge vrste listača (trešnja, hrast i jasen). Taj je interes kulminirao u drugoj polovici 80-ih godina, kada je paralelno s porastom potražnje za drvetom porastao i interes za podizanjem šumskih kultura na napuštenim poljoprivrednim zemljištima. Nakon početnog nepovjerenja u tržište i investicije na dugi rok, te različitih operativnih pogrešaka zbog pomanjkanja tehničke učinkovitosti, podizanje šumskih kultura s vrijednim listačama ubrzo je poprimilo široke razmjere. U razdoblju 1994/97. podignuto je više od 80 000 ha kultura listača (ne brzog rasta) što iznosi 60 % ukupnog pošumljavanja u istom razdoblju. Ovo je važan doprinos općoj politici agroambijentalnih mjera u sup stituciji za tradicionalne poljoprivredne kulture. Posljednjih dvadesetak godina u programe podizanja kultura listača uključeni su mnogi instituti i sveučilišta, a održani su mnogi kongresi i savjetovanja pod vodstvom eminentnih stručnjaka s područja šumarskih znanosti. Istraživanja su išla u smjeru genetskog poboljšanja sadnog materijala. U Francuskoj su vršeni pokusi sa hibridom Junglans nigra x Juglans regia, gdje je postignut značajan porast prirasta kod hibrida ali lošija kvaliteta drva u odnosu na J. regia. Problem je u velikom vremenskom razmaku između klijanja sjemena i početka fruktifikacije, što otežava promatranje. U Italiji momentalno nema praktičnog genetskog poboljšanja. Uočene su biljke trešnje dobrih fenotipskih karakteristika i umnožene u staklenicima. Ti klonovi su u fazi procjene i selekcije u raznim predjelima zemlje. Osobito se daje važnost morfološkom obilježju stabla i krošnje te zdravstvenom stanju sadnog materijala. Dvadesetgodišnja istraživanja Instituta za pokuse u šumarstvu u Arezzu na sadnom materijalu oraha dali su osnovu za buduće radove na poboljšanju osobina važnih za proizvodnju kvalitetnog drva. Calvo i D ´Ambrosi (1995. g.) predložili su standard za sadnice vrijednih listača za upotrebu u podizanju kultura. U odnosu na ovu problematiku naglašava se potreba za povećanim istraživanjima na području ekofiziologije i odnosa u podzemnom ambientu koji utječu na razvoj žiljnog sustava, stoje od velikog zanačenja za prirast stabala. Sva ova istraživanja važna za proizvodnju kvalitetnog drveta imaju bez sumnje i pozitivne aspekte sa stajališta poboljšanja ambientalne vrijednosti okružja. L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje Talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze) Iz broja 5 ruj an-listopad 2001. g. izdvajamo: Orazio C i a n c i o : Multiregionalni operativni program i projekt B 28 "Nove metodologije za potrajno gospodarenje šumskim sustavima u južnoj Italiji" Ovaj članak Orazia Cianicia glavnog tajnika Talijanske Akademije šumarskih znanosti i direktora ovoga časopisa, predstavlja uvodno izlaganje u problematiku vezanu za razne mjere koje su obuhvaćene programom Ministarstva poljoprivrede i šumarstava, a koji obuhvaća 80 različitih projekata iz raznih grana poljoprivrede i šumarstva. Tu se posebno po važnosti za šumarsku struku izdvajaju projekat A 29 - "model racio nalnog podizanja šumskih kultura u južnoj Italiji" (koordiniran Nacionalnom Akademijom poljoprivrede iz Bolonje) i projekat B 28. Ovi projekti obilježeni su plodnom suradnjom obiju Akademija, jer obrađuju vrlo aktualne teme: podizanje novih kultura i gospodarenje šumama. Projekat B 28 je započet 1998. g. sa zadatkom racionalizacije oblika gospodarenja šumskim sustavima. U tim istraživanjima sudjelovale su mnoge institucije, a iskustva i rezultati prenošeni su na druge regije. U projektu je sudjelovalo 14 operativnih jedinica sastavljenih od predstavnika Akademija i Sveučilišta, |