DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Stadij ležanja prema Schmidtu (iHellu, 1979) traje 3 do 5 dana. Od desetog dana lanad se već kreće intenzivnije, kontakt s majkom se približno do tri tjedna ograničava samo na kratka razdoblja dojenja i čišćenja. Inače, većinu vremena mladunci prespavaju. Upravo u to vrijeme lanad nalaze gljivari, kosci livada, turisti i si. i donose ih. Za ljude koji dolaze u lovišta, trebalo bi biti samo po sebi razumljivo da nađenu lanad ili jelenčad ne smiju hvatati i odnositi kući, dok se lovočuvari i lovci ne uvjere da su stvarno siročići i da im je majka stradala, što se može dogoditi. Problematični povratak u prirodu Daljnja sudbina odnesenih mladunaca obično je žalosna, jer ima malo nade u povratak uzgojenih mladunaca u prirodu. Osobito srnjačić traži u svojim igrama partnera, a ako ga nema, svakog prolaznika smatra suigračem i hoće se s njim igrati. To može biti opasno, posebno u vrijeme kada ima rogovlje (ponajprije u proljeće i u vrijeme parenja). Takav srnjak je izgubio strah pred čovjekom i ne možemo ga vratiti u prirodu. Kod kuće uzgojena srna nije agresivna, ali ako je pustimo u prirodu pitanje je trenutka, kada će usprkos primjerenoj vidnoj oznaci, postati lovina manje pažljivog lovca ili krivolovca. Iz navedenog proističe da velika većina kod kuće uzgojenih lanadi ili jelenčadi na kraju završi svoj životni put prije vremena i nedostojno. Ako kod kuće uzgojenim mladuncima ipak uspije u slobodnoj prirodi preživjeti do zime, zimu neće preživjeti. Ne zato što neće uspijeti naći hranu i hraniti se, nego zato što im zbog izmjene ponašanja ostale životinje neće dozvoliti "učlanjenje" u grupu ili krdo. Obično to zapažamo kod osirotjelih mladunaca, kojima su lovci odstrijelili majku. Takvog mladunca isključuju iz krda, s teritorije paše i odmora i na kraju strada od iscrpljenosti. Kako ih dojiti? Ako smo prinuđeni skrbiti o mladuncu donesenom iz lovišta, moramo biti svjesni nekoliko činjenica. Mladunac, koji do tada nije posisao kolostrum, poslije kratkog vremena ugine od obične infekcije i posljedica proljeva. Vrijeme uzimanja kolostruma je s gledišta odnosa prehrane prema otpornosti i zdravstvenom stanju najkritičnije razdoblje i bitno utječe na uspješnost uzgoja mladunaca. Posredstvom kolostruma mladunče prima dovoljnu količinu imunoglobulina, vitamina, mineralnih tvari, ali i energije, jer se mladunci rađaju s niskom razinom tih tvari. Primanje imunoglobulina znači stvaranje pasivnog imuniteta mladunaca i time privremenu otpornost na obične infekcije. Od mladih, koji su već primili kolostrum, polovica ugiba do starosti od jednog tjedna. Veću mogućnost preživljavanja imaju tek poslije uzi manja prve čvrste hrane. Za lanad je to poslije 7 dana, a za jelenčad poslije 4 do 5 tjedana (Hintnaus, 1985). Wolfel (1979) upozorava na neka načela i pogreške, kojih bi se uzgajivači pri umjetnoj prehrani takvih mladunaca trebali kloniti. S prvim hranjenjem (dojenjem) treba pričekati do trenutka, kada mladunče samo počne tražiti izvor hrane, tako da uzgajivača njušenjem i oblizivanjem traži mlijeko. Preporučuje se strpljivo čekati, jer mladunče ima energetske pričuve za još dva dana. Lanad koju namjeravamo vratiti u prirodu, Hell (1979) ne treba vezivati uz osobu koja ih hrani. Treba im postaviti "umjetnu srnu" u obliku atrape, slično nogarima ili jarcu za rezanje drva. Medu "zadnje noge" takve atrape učvrste se plastične bočice s dudama koje su okrenute prema dolje. Hintnaus (1985) preporučuje dojenje mladunaca iz običnih bočica za dojenčad. Dude na njima su dovoljno velike, pri sisanju ne padnu. Ako se na dudama zasiječe otvor u obliku obratnog slov "V", omogućit će mladuncima da se brzo nasišu. Sisanje lanadi i jelenčadi razlikuje se od sisanja štenadi. Kako navodi Hintnaus , lanad i jelenčad su "dojenčad u bijegu" - za sisanje imaju vrlo kratko vrijeme. Vrijeme sisanja u srne je oko 30 sekundi, a lane za to vrijeme posiše oko 50 ml mlijeka i to 9 do 11 puta dnevno. Košuta doji prvih tjedana 2 do 3 puta na dan, pri čemu svako dojenje traje približno 45 sekundi. Problem: zamjena za majčino mlijeko U umjetnoj prehrani lanadi i jelenčadi najvažniju ulogu igra sastav zamjene za majčino mlijeko. Mlijeko srne i košute je drukčijeg sastava od kravljeg. Ima veći sadržaj masnoće i bitno manje šećera. Košuta, primjerice, daje dnevno 1,4 do 2 1 mlijeka, koje sadrži oko 8 % masnoće (u višem stupnju dojenja čak 13 %), 7 do 9 % bjelančevina, 4 do 5 % laktoze. Za umjetnu prehranu lanadi u prvom tjednu (Hell, 1979) preporučuje kravlje ili kozje mlijeko. Pogodno je i ovčje mlijeko. U zoološkim vrtovima kao zamjena za mlijeko srne i košute koristi se mlijeko tuljana. Hintnau s (1985) preporučuje za umjetnu prehranu kondenzirano mlijeko sa sadržajem 7,5 do 10 % masnoće, koje se pri prvim dojenjima razrjeđuje odvarom lanenog sjemena pri omjeru 1:3, a kasnije 1:2, pri temperaturi od 39 do 40 °C. Udio lanenog od vara postepeno se smanjuje, a tek se pri dovoljnoj količini uzete čvrste hrane (paše) sasvim prestaje dodavati. Priprema lanenog odvara je jednostavna: u 1 1 kipuće vode dodaju se 2 do 3 žlice lanene prekrupe ili sjemena, a kada zavrije odvar se skine s vatre i stavi hladiti. Dobijena sluzava tekućina može se, ali i ne mora, procijediti, jer pljevica lanenog sjemena stimulira peristaltiku crijeva. |