DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Tokyja dolazak proljeća znači šmrcanje, suhoću grla,
škakljanje očiju i neprestalno kihanje. Ona je jedna od
13 milijuna Japanaca koji se bore protiv KAFUNSHA alergije
koju uzrokuje pelud cedra - od sredine veljače
pa sve do početka svibnja. "Očekujem od japanskog
premijera Junichiro da odmah nešto poduzme", kaže
sva u plaču Onishi. "Ovo je hitnije - apciha! - od ekonomske
reforme."


To bi moglo biti pretjerivanje. Ali Ohishijev šmrcajući
nos još je jedan podsjetnik na bolesti koje prijete
brižnoj japanskoj ekonomiji. Najezda KAFUNSHA
(alergije) izravan je rezultat desetljećima lošega gospodarenja
šumama: kako se država izgrađivala u velesilu
poslije II. svjetkog rata, goleme površine prirodnih šuma
zamijenjene su sa cedrom zbog njegove primjenjivosti
u građevnim konstrukcijama. Danas je cijena cedra
niska te ga šumoposjednici ne mogu prodati zbog
slabe potražnje, nažalost Japanaca koji pate od KAFUNSHA.
Dozreli cedrovi upravo sada dostižu stanje u
kojem ispuštaju najviše peluda. Prije dvije godine u Tokyju
je izračunato daje kafunsho stajao nacionalnu ekonomiju
više od dva bilijuna dolara, i to kroz sniženu
produktivnost i cijenu lijekova, a taj iznos ekonomija ne
može izdržati bez posljedica.


Japanci su dugo imali i koristi od cedra. Brzorastući,
izdržljivi i ravni ubotrebljavani su za građenje svetišta,
hramova i kuća u tijeku više od tisuću godina.
Međutim, vladina politika pošumljavanja cedrom osobito
je bila prisutna tijekom 1960-ih i 1970-ih godina
kada je i ekonomija brzo napredovala.


Dok su šume cedra rasle diljem Japana (zrelost
drvo doseže u starosti od 30 godina) ekonomija Japana
je slabila. A potražnja za cedrom je pala: u 2000. godini
je japanski cedar stajao 59 $ po kubiku, a 1981. godine
152$.


U isto vrijeme industrija je opterećena visokim radničkim
troškovima i starenjem radne snage (trećina od
70 000 japanskih šumskih radnika starija je od 65 godina).
Zbog te činjenice Japanu je jeftinije da uvozi gotovo
80 % drveta nego da siječe svoj vlastiti cedar, koji
je u takvim uvjetima 20 % skuplji od uvozne jele iz
Amerike. "Japanci su zapostavili brigu za pridobivanjem
kvalitetnijega građevnog drva", kaže Kenzo
Ti j ama, savjetnik za šumarstvo u Saitami. Država je,
nažalost, jako pogriješila sa sedam milijuna hektara
šuma cedra, čija je sječa preskupa.


Ekologisti - ljubitelji prirode počinju raditi kalkulacije
na račun uništavanja prirodnih šuma. Agresivna


Članak, koji smo preveli i prilagodili (obradili), iz
jednog od posljednjih brojeva američkog tjednika, u
više elemenata svog sadržaja, zanimljiv je našem šumarstvu:


zamjena prirodnih listopadnih šuma cedrom, kao jednimo
vrstom - monokulture, zbunila je nacionalni ekosustav,
kaže Mashito Yoshida, izvšni direktor Društva
za čuvanje prirode. Na primjer, japanski medvjedi
koji su se hranili žirom i prezimljavali u listopadnim
šumama sada se smatraju ugroženom vrstom u zapadnom
Japanu, a izumrli su na južnijem otoku Kyushuu.
Ostalim biljojedima, kao npr. japanskoj antilopi, bolje
je odgovaralo stanište cedrovih monokultura, pa je i
zbog toga došlo do njihove prekobrojnosti.


Ali problem koji zabrinjava Japance je grčevito
kihanje. Vlada je potrošila milijune dolara tražeći dugoročna
rješenja, a japanski znanstvenici su razvili
vrstu cedra koja ispušta manje peludi. Međutim, nitko
nije voljan čekati da ta vrsta donese osvježenje alergičarima,
pa tako grad Tokyo planira posjeći sva zrela
stabla cedra već ovoga ljeta.


Stručnjaci istražuju i druge faktore koji pojačavaju
alergiju, poput zagađenja zraka iz ispušnih cijevi dizel
motora, arhitektura kuća zapadnjačkog tipa koja zadržava
pelud u kući, pa japanska dijeta (prehrana mesom ili
mlječnim proizvodima smatra se još jednim dodatnim
uzrokom alergije). Yoshida ističe da gradsko stanovništvo
više boluje od toga tipa alergije nego ruralno, a to
je možda zato što asfaltirane ceste ne upijaju pelud kao
što to prirodna zemlja upija. Pravi krivac, naime, može
biti krivo planiranje japanske vlade koja je dovela do
toga da većina Japana bude asfaltirana, umjesto ozelenjavana.
A tu pogrešku bit će još teže izliječiti.


Preveo
Zrinko Presečan Arvay
Obradili
Zvonimir i Milan Presečan Arvay


-
Prikazuje posljedice za zdravlje stanovnika Japana,
ali i šire, posljedice koje mogu narušiti prirodu,
ekonomiju. Prikazuje sazrelu svijest o pogreškama
iz nedavne povijesti, koje će teško biti izliječiti