DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Tokyja dolazak proljeća znači šmrcanje, suhoću grla, škakljanje očiju i neprestalno kihanje. Ona je jedna od 13 milijuna Japanaca koji se bore protiv KAFUNSHA alergije koju uzrokuje pelud cedra - od sredine veljače pa sve do početka svibnja. "Očekujem od japanskog premijera Junichiro da odmah nešto poduzme", kaže sva u plaču Onishi. "Ovo je hitnije - apciha! - od ekonomske reforme." To bi moglo biti pretjerivanje. Ali Ohishijev šmrcajući nos još je jedan podsjetnik na bolesti koje prijete brižnoj japanskoj ekonomiji. Najezda KAFUNSHA (alergije) izravan je rezultat desetljećima lošega gospodarenja šumama: kako se država izgrađivala u velesilu poslije II. svjetkog rata, goleme površine prirodnih šuma zamijenjene su sa cedrom zbog njegove primjenjivosti u građevnim konstrukcijama. Danas je cijena cedra niska te ga šumoposjednici ne mogu prodati zbog slabe potražnje, nažalost Japanaca koji pate od KAFUNSHA. Dozreli cedrovi upravo sada dostižu stanje u kojem ispuštaju najviše peluda. Prije dvije godine u Tokyju je izračunato daje kafunsho stajao nacionalnu ekonomiju više od dva bilijuna dolara, i to kroz sniženu produktivnost i cijenu lijekova, a taj iznos ekonomija ne može izdržati bez posljedica. Japanci su dugo imali i koristi od cedra. Brzorastući, izdržljivi i ravni ubotrebljavani su za građenje svetišta, hramova i kuća u tijeku više od tisuću godina. Međutim, vladina politika pošumljavanja cedrom osobito je bila prisutna tijekom 1960-ih i 1970-ih godina kada je i ekonomija brzo napredovala. Dok su šume cedra rasle diljem Japana (zrelost drvo doseže u starosti od 30 godina) ekonomija Japana je slabila. A potražnja za cedrom je pala: u 2000. godini je japanski cedar stajao 59 $ po kubiku, a 1981. godine 152$. U isto vrijeme industrija je opterećena visokim radničkim troškovima i starenjem radne snage (trećina od 70 000 japanskih šumskih radnika starija je od 65 godina). Zbog te činjenice Japanu je jeftinije da uvozi gotovo 80 % drveta nego da siječe svoj vlastiti cedar, koji je u takvim uvjetima 20 % skuplji od uvozne jele iz Amerike. "Japanci su zapostavili brigu za pridobivanjem kvalitetnijega građevnog drva", kaže Kenzo Ti j ama, savjetnik za šumarstvo u Saitami. Država je, nažalost, jako pogriješila sa sedam milijuna hektara šuma cedra, čija je sječa preskupa. Ekologisti - ljubitelji prirode počinju raditi kalkulacije na račun uništavanja prirodnih šuma. Agresivna Članak, koji smo preveli i prilagodili (obradili), iz jednog od posljednjih brojeva američkog tjednika, u više elemenata svog sadržaja, zanimljiv je našem šumarstvu: zamjena prirodnih listopadnih šuma cedrom, kao jednimo vrstom - monokulture, zbunila je nacionalni ekosustav, kaže Mashito Yoshida, izvšni direktor Društva za čuvanje prirode. Na primjer, japanski medvjedi koji su se hranili žirom i prezimljavali u listopadnim šumama sada se smatraju ugroženom vrstom u zapadnom Japanu, a izumrli su na južnijem otoku Kyushuu. Ostalim biljojedima, kao npr. japanskoj antilopi, bolje je odgovaralo stanište cedrovih monokultura, pa je i zbog toga došlo do njihove prekobrojnosti. Ali problem koji zabrinjava Japance je grčevito kihanje. Vlada je potrošila milijune dolara tražeći dugoročna rješenja, a japanski znanstvenici su razvili vrstu cedra koja ispušta manje peludi. Međutim, nitko nije voljan čekati da ta vrsta donese osvježenje alergičarima, pa tako grad Tokyo planira posjeći sva zrela stabla cedra već ovoga ljeta. Stručnjaci istražuju i druge faktore koji pojačavaju alergiju, poput zagađenja zraka iz ispušnih cijevi dizel motora, arhitektura kuća zapadnjačkog tipa koja zadržava pelud u kući, pa japanska dijeta (prehrana mesom ili mlječnim proizvodima smatra se još jednim dodatnim uzrokom alergije). Yoshida ističe da gradsko stanovništvo više boluje od toga tipa alergije nego ruralno, a to je možda zato što asfaltirane ceste ne upijaju pelud kao što to prirodna zemlja upija. Pravi krivac, naime, može biti krivo planiranje japanske vlade koja je dovela do toga da većina Japana bude asfaltirana, umjesto ozelenjavana. A tu pogrešku bit će još teže izliječiti. Preveo Zrinko Presečan Arvay Obradili Zvonimir i Milan Presečan Arvay - Prikazuje posljedice za zdravlje stanovnika Japana, ali i šire, posljedice koje mogu narušiti prirodu, ekonomiju. Prikazuje sazrelu svijest o pogreškama iz nedavne povijesti, koje će teško biti izliječiti |