DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 110 <-- 110 --> PDF |
zbog uništavanja prirodnih šuma i stvaranja mono kultura na njihovom mjestu. Prikazuje posljedice ekonomske logike, kojom su očito bili vodeni njihovi tadašnji arbitri, kojima je netko izradio strategiju, odnosno organiziranost u domeni šumarstva, a koji je bio vođen samo profitom - dobiti, kao glavnim laitmotivom. Nije li i zapadnoeuropsko šumarstvo izgubilo takvim planiranjem svoje prirodne šume? Naravno da je. Ali još ranije u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Prikazuje posljedice nebrige o šumskim radnicima, kao kadrovima o kojima se itekako treba voditi briga. Mi znamo koliko vremena treba da se obuči jedan šumski radnik sjekač za samostalni rad. Dakle, samo licencirani - obučeni radnici mogu obavljati poslove u šumarstvu. ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI Prikazuje stanje u kojem šumar očito nije konzulti ran niti respektiran. I na kraju, ne čini li Vam se da Japanci tek sada otkrivaju šumarstvo i općekorisne funkcije šuma?! Sigurno je da smo bar u šumarstvu daleko ispred Ja panaca, a našim irskim konzultantima toplo preporučujemo čitanje ovoga članka u Newsweeku od 11. March 2002. godine. Još samo da uvjerimo i naše poštovane kolege, domaće šumare, koji će odlučivati o "našim cedrovima", da smo mi hrvatski šumari savladali tehniku uzgajanja prirodnih šuma i da nas treba konzultirati i uvažiti naše mišljenje u ovim odlučujućim trenucima hrvatskog šumarstva. M. P. Arvay 46. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE (Opatija 12 - Uvod U organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite i Agronomskog fakulteta, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, održanje 46. seminar biljne zaštite u Opatiji od 12-15. veljače 2002. g. U ime organizatora Seminar je otvorio predsjednik društva biljne zaštite prof. dr. se. Bogdan Cvjetković- Monti. Skup su pozdravili u ime organizatora Agronomskog fakulteta prof. dr. se. Tito Žimbrek, a u ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva zamjenik ministra dipl. ing. Tomislav L e d i ć . Seminaru je bilo nazočno oko 550 sudionika. Seminar je imao sljedeći program rada: - Prijem i akreditacija sudionika - Otvaranje Seminara Pozdravna riječ organizatora i uzvanika Podjela nagrada Promoviranje novih magistara i doktora znanosti Izlaganje i rasprava po sekcijama - Zatvaranje Seminara Skupština Hrvatskog društva biljne zaštite Zajednička večera za sve sudionike i Stručna ekskurzija - Posjet maslinicima i vinskom podrumu u Poreču. Dodjela nagrada Nakon otvaranja i pozdrava, a prije stručnog dijela, prvi puta u 46 godina održavanja Seminara podijeljene 15. 2. 2002.) su nagrade zaslužnim stručnjacima za zaštitu bilja. Nagrađeni su platinastom medaljom akademik Milan Maceljski, a zlatnom medaljom prof kjubica Valenčić, dipl. ing. Stjepan Keglević, dipl. ing. Velimir Sewerth, dr. se. Miroslav Harapin i dipl. ing. Branko Britvec. Nagrađeni su primili plakete s poveljama. Promoviranje doktora i magistara znanosti Predstavljeni su novo promovirani doktori znanosti iz zaštite bilja: Dr. se. Jasenka Ć o s i ć, dr. se. Miroslav Katalinić i dr. se. Josip Margaletić (šumar). U razdoblju između dva Seminara magistrirali su: mr. se. Marijan Šubić, mr. se. Dinka Grubi šić, mr. se. Zvjezdana Augustinović, mr. se. Tomislav Duv- Slika 1. Nagrađeni stručnjaci |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 111 <-- 111 --> PDF |
njak, mr. se. Tihomir Miličević i mr. se. Dražen Droi ć . Magistrantima su uz čestitke uručene knjige. Radni dio Seminara Nastavak Seminara odvijao se je prema predviđenom programu. Rad se odvijao u sljedećim sekcijama: Aktualne teme, Voćarstvo i vinogradarstvo, Ratarstvo, Industrija sredstava za zaštitu bilja, Poster sekcija - Stručnjaci Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH na kojoj su prikazani službeni rezultati djelotvornosti novoregistriranih pripravaka za zaštitu bilja, Povrtlarstvo i Šumarska sekcija. Bilo je ukupno 87 izlaganja, a od toga je u Šumarskoj sekciji bilo 19 referata. Nakon dopodnevnog i poslijepodnevnog izlaganja bilo je predviđeno vrijeme za raspravu. Na početku u sekciji Aktualne teme u zaštiti bilja ističemo samo jedan referat kojeg je podnio Maceljski, M.: Štetnici koji prijete Hrvatskoj. Svake godine u Europu se unosi nekoliko vrsta štetnika, najčešće kukaca, a unose se iz drugih kontinenata. Ta opasnost Hrvatskoj prijeti i iz europskih zemalja. Novi štetnici su zbog odsutnosti prirodnih neprijatelja opasniji nego u područjima odakle su doneseni. To je na pr. filoksera na vinovoj lozi, krumpirova zlatica, dudovac i dr. U Poster sekciji prikazani su službeni rezultati djelotvornosti novoregistriranih sredstava za zaštitu bilja. Zainteresirani su voditeljima pokusa postavljali pitanja u svezi s postignutim rezultatima. Ističemo izlaganje Mešić, A. MaceIj ski, M.: Već treći štetnik bagrema importiran iz Amerike u Hrvatsku. U Sekciji je bilo interesantno izlaganje Horn, A.: Preporuke za pravilan odabir sredstava za zaštitu bilja. Šumarska sekcija Šumari su kroz dugi niz godina, već od osnutka Društva zaštite bilja 1957.g. sudjelovali na Seminarima, ali je ovo druga godina u kojoj šumari imaju svoju i veoma uspješnu Sekciju. Ove godine na Šumarskoj sekciji bilo je oko 80 sudionika. Obrađeno je 19 tema kako slijedi: Harapin. M. Jurjević, P.: Utjecaj klimatskih promjena na sušenje šuma Postoji mnogo hipoteza o uzrcima sušenja šuma. Najvažniji uzroci su: klimatske promjene (suša), infektivni agensi (patogene gljive, bakterije), defolijatori (kukci), način gospodarenja (jake prorjede, čiste sječe na velikim površinama), ambijentalne promjene (prosjeke, prometnice, kanali) i niz drugih koji mogu djelovati u slijedu, a najvažniji je promjena klime. Klimatski čimbenici imaju veliko značenje za gradaciju štetne entomofaune i za epidemijsku pojavu biljnih bolesti zbog fiziološkog slabljenja stabala i šumskih sastojina. Velika sušenja šuma registrirana su na početku i na kraju dvadesetog stoljeća zbog dugotrajnih suša i spuštanja razine podzemnih voda. Slika 2. Radno predsjedništvo Šumarske sekcije Hrašovec, B.: Ima li mjesta primjeni seksualnih atraktanata, feromona nekih šumskih štetnika u hrvatskom šumarstvu Pojam seksualnih atraktanata obuhvaća u entomološkoj znanosti grupu feromona kojima se kukci koriste u svrhu pronalaska spolnog partnera u prostoru. Ženka luči feromon, a mužjak je sustavom detekcije registrira i po načelu pozitivne kemotaksije dolazi do njegova izvora tj. do ženke. U integriranoj zaštiti šuma ova je biološka pojava iskorištena na način da se sintetski proizvedeni feromoni koriste u svrhu primamljivanja i ulova mužjaka pojedinih vrsta u dijagnostičke, a u manjoj mjeri represivne svrhe. Najviše ima feromona za leptire i opnokrilce. U nas se feromoni koriste za gubara, mrazovce, hrastova savijača, borova četnjaka i dr. Jure, M: Neke vrste kukaca koje se istražuju i prate u slovenskim šumama Dugogodišnje evidentiranje šteta i sušenja sastojina kao i istraživanje štetne entomofaune, ukazuje na prisutnost velikog broja štetnih kukaca na Krasu, Pohorju, Pokljuki i u Kočevskoj reki. Istražuje se areal i bioekologija najvažnijih vrsta kao što su potkornjaci na smreci, jeli i borovima, zatim savijači, pa gubar i mrazovci na listačama. Jendrijev,D., Hrašovec, B.: "Hrastova mušica" - razmjeri šteta, aktualne metode suzbijanja i očekivani razvoj integriranog pristupa u skoroj budućnosti Hrastovi potkornjaci i ljestvičari ili drvaši obuhvaćeni u praksi udomaćenim nazivom "hrastova mušica", pripadaju skupini ksilomicetofagnih kukaca, koji svojom aktivnošću izazivaju goleme štete tehničke naravi i to najčešće na najvrednijim drvnim sortimentima. Pripadaju skupini sekundarnih štetnika, jer uspješno naseljavaju fiziološki oslabljena stabla. Napadaju svježe posječenu drvnu masu u šumi i na pomoćnim stovarištima. Štete se očituju u padu komercijalne vrijednosti trupaca i velikim financijskim gubicima. Napadaju i dubeća stabla oslabljelog vitaliteta. Za njiho |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 112 <-- 112 --> PDF |
vo suzbijanje koriste se dodirni insekticidi. Uvode se populacioni atraktanti kao segment integrirane zaštite. U tom smislu provode se istraživanja u nas. Pernek, M.: Iskustvo primjene klopki tipa Theysohn za ulov potkornjaka u šumarstvu Feromonska klopka je sustav koji objedinjuje specifičnu tvar koja privlači ciljne jedinke štetnika i kučište u koju se love bez mogućnosti bijega. U Europi se najviše upotrebljavaju Theysohn-ove klopke. Trogodišnja ispitivanja te klopke pokazala su njene velike prednosti. Njena učinkovitost ispitivana je na smrekinim potkornjacima. Jošt, J.: Pravilniko zaštiti šuma u praksi Objavom Pravilnika o zaštiti šuma (u Sloveniji) pred Zavod za gozdove i Javnu Gospodarsku službu, uz sudjelovanje Šumarskog instituta Slovenije, postavljeni su novi zadaci i zaduženja. Pravilnik ima poglavlja: biološka ravnoteža, izvođenje poslova u šumama, uporaba fitofarmaceutskih sredstava u šumi, zahvati u šumi i šumskom prostoru, program zaštite šuma i zaštite od požara. Pravilnik je usklađen s europskim zakonodavstvom. Liović, B.: Ekološke prednosti obnove šuma uporabom polipropilenskih štitnika U odnosu na poljoprivredu, šumarstvo u znatno manjoj mjeri koristi pesticide. Šumski ekosustav je znatno osjetljiviji i bogatiji biljnim i životinjskim vrstama u odnosu na agroekosustav. Vlastita istraživanja pokazala su da se kod pripreme staništa za sadnju uz uporabu štitnika koristi 50 %, a za njegu sadnica 75 % manje herbicida u odnosu na klasičan način. U štitnicima su sadnice manje napadane od biljnih bolesti i štetne entomofaune. Margaletić,J., Glavaš, M.: Metode utvrđivanja brojnosti populacija sitnih glodavaca u šumskim ekosustavima Za pravovremenu zaštitu šuma od sitnih glodavaca važno je redovito praćenje dinamike njihovih populacija u tri kategorije: primarne, sekundarne i tercijarne. Njihova apsolutna brojnost definirana je brojem jedinki na jedinicu površine, dok se relativna brojnost iskazuje postotkom klopki lovnog transekta u kojima su ulovljene jedinke u odnosu na ukupan broj postavljenih klopki tog transekta. Apsolutnu brojnost moguće je odrediti "Y" metodom, metodom minimalnog kvadrata i metodom ponovnog ulova. Sekundarna metoda je linearni transekt. Tercijarne metode su: brojanje aktivnosti rupa, intenzitet oštećenja sjemena i mladih biljaka, praćenje tragova i nalaza fecesa. Kauzlarić, Ž., Glavaš, M.: Štete na smrekovim kulturama od puha velikog {Myoxus glys L.) na području Uprave šuma Delnice Na području Uprave šuma Delnice prošlih 20-tak godina veliki puh čini značajne štete u smrekovim kul turama podignutim u bukovim i jelovim sastojinama. Postavljeno je 80 puholovki "škrinjica" u 2001. g. Mamac u puholovki je bio rogač. Štete od puha nasraju na mladim smrekama na određenoj visini i debljini kore u obliku prstenovanja stabala. Matošević, D., Županić, M.: Stanje biljnih bolesti i štetnika u šumama Hrvatske u 2001. godini U izlaganju su prikazane biljne bolesti, kukci i ostali biotički i abiotički čimbenici u šumama. Za svakog štetnog čimbenika navedene su napadnute površine, intenzitet napada, te provedene mjere zaštite. Za najčešće korištene pesticide navedene su upotrebljene koncentracije i doze. Glavaš, M, Vukadin, A., Margaletić, J.: Stetočinje u šumskim rasadnicima i zaštitne mjere u 2001. godini U Hrvatskoj ima 35 rasadnika za proizvodnju šumskih i hortikulturnih biljaka. Najviše se uzgaja hrast, jasen, topola, joha, smreka i bor. Utvrđena je pojava štetočinja i šteta za vrijeme ljeta i jeseni. Na topolama prevladavaju rđe i smeđa pjegavost. Na hrastu dolazi pepelnica i dvije vrste kukaca. Na poniku četinjača nađeni su uzročnici polijeganja. Na divljem kestenu dolazi gljiva i miner. Najveća pozornost posvećana je zaštiti od napada pepelnice. Uspješna zaštita postiže se i manjim brojem tretiranja. Bradić, B.: Aviosuzbijanje hrastove pepelnice (Micvosphaera aplhitoides) od 1991. do 2001. godine Hrastova pepelnica je najrasprostranjenija bolest hrasta. Napada sve dobne razrede, a najveće štete čini na poniku. Javlja se kontinuirano dugi niz godina. U navedenom periodu javljala se je svake godine. Do 1991. suzbijala se terestrički leđnim i traktorskim prskalicama i vučenim amortizerom. Poslije 1991. suzbija se avionima. Prosječno godišnje se suzbija 2 500 do 3 000 ha. Suzbijano je sistemičkim fungicidima Rubigan, Anvil, Sumi 8 i Tilt u dozi od 0,5 l/ha sa 25-30 1 vode/ha. Rađeno je avionima Cesna, Air-tractor, AN-2, i Piper-pawnee. Rušan, Ž., Milković, J.: Zaštita hrastovog pomladka od pepelnice na području Uprave šuma Zagreb Na području Uprave šuma Zagreb ima godišnje 1000 do 1500 ha pomlađenih površina koje treba štititi od pepelnice. Za 1500 ha treba osigurati 560 000 kn. Samo dio površine može se tretirati zrakoplovom za trošak od 280 kn/ha, dok se veći dio mora tretirati atomizerima uz trošak od 350 kn/ha, a s leđnim prskalicama cijena je 2400 kn/ha. Jure, D.: Stanje i perspektive pitomog kestena u Sloveniji s rakom kestenove kore Od početka 50-tih godina prošloga stoljeća u Sloveniji masovno propada pitomi kesten, a uzrok je rak kestenove kore. Početkom 80-tih godina na oboljelim kestenima zapaženi su hipovirulentni oblici. Porastom hi |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 113 <-- 113 --> PDF |
povirulentnih zaraza smanjuje se opasnost za kestenove sastojine, jer hipovirentne zaraze mijenjaju letalne virulentne u bezopasne hipovirulentne zaraze. Hipovirulelcija je bioregulacijski mehanizam raka kestenove kore. Otklanjaju se stabla s virulentnim zarazama, a ostavljaju se hipovirulentna. Slika 3. Sudionici Šumarske sekcije D i m i n i ć, D.: Gljivične bolesti kore topole Zadnjih godina istraživanja uzročnika bolesti kore topola u Hrvatskoj determinirano je 9 uzročnika. Njihova patogenost je različita s gledišta štetnosti. Pojava oboljenja najčešće se povezuje s predisponirajućim utjecajem abiotskih čimbenika, najčešće pomanjkanjem vode. No uzročnici mogu biti i biotski kao npr. defolijacija. Novak-Agbaba, S., Gradečki, M.: Problematika zdravstvenog stanja i zaštite sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) U narušenim stanišnim uvjetima lužnjakovih šuma urod žira sve je slabiji i rjeđi. Žir je napadnut različitim patogenima koji uzrokuju bolesti, oštećenja i smanjuje klijavost. Važno je ispitivanje kakvoće sjemena - klija vosti i zdravstvenog stanja. Tretiranje žira nakon sakupljanja provodi se fungicidima: Cuprablau, Captan, Dithane, Panoctine i Vitavax. Arač, K., Glavaš, M.: Kolonizacija gljiva na crveno srce bukovine U našim šumama česta je pojava patološkog osržavanja živih bukovih stabala. Smatra se daje napadnuto 30 % stabala. Količina patološke srži nazvane neprava srž ili crveno srce bukve različita je u pojedinim stablima, što ovisi o intenzitetu i trajanju osržavanja. Crveno srce je obrambena reakcija drvnih stanica na štetno djelovanje kisika koji dolazi kroz otvore na stablu. Patološki osrženo drvo podliježe napadu gljiva uzročnika truleži zvane piravost. Černeha, B., Diminić, D.: Zdravstveno stanje borovih kultura na području Uprave šuma Buzet u 2000. i 2001. godini Istraživane su borove kulture u Istri i na Cresu. Alepski bor je u relativno dobrom zdravstvenom stanju. Najčešća je gljiva Phellinus pini koja izaziva trulenje drveta. Alepski bor je izložen vjetroizvalama. Crni bor u Istri mjestimično se suši. Suše se vršne grane od gljivičnog uzročnika. Smatra se da abiotski čimbenici kao što su suša, siromašni stanišni uvjeti te kritične i visoke koncentracije S02 u atmosferi prouzrokuju stres stabala. Fiziološki oslabljena stabla napadaju kukci drvaši i potkornjaci. Registriranje slab napad u Istri, a mjestomično jaki na Cresu od borovog četnjaka. Navedena problematika bit će publicirana u stručnim i znanstvenim člancima u detaljnoj obradi s tablicama, grafičkim prikazima i slikama. Šumarska sekcija bila je dobro organizirana i na zadovoljstvo mnogobrojnih sudionika. Dr. se. Miroslav Harapin IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAPISNIK 11. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a održane u Zagrebu 22. ožujka 2002. god. Nazočni: Davor Butorac dipl. ing., Ivan Đukić, dipl. ing., prof. dr. se. Mladen Figurić, dr. se. Joso Gračan, Zvonko Kranjc, dipl. ing., dr. se. Vice Ivančević, prof. dr. se. Slavko Matić, Damir Matošević, dipl. ing., Boris Miler, dipl. ing., Dujo Pavelić, dipl. ing., mr. se. Ivan Pentek, Milan Presečan, dipl. ing., prof. dr. se. Branimir Prpić, Zvonko Rožić, dipl. ing., Mario Stipetić, dipl. ing., dr. se. Vlado Topic, prof. dr. se. Joso Vukelić, Slavko Šarčević, dipl. ing., Valerija Vukelić, dipl. ing., Željko Perković, dipl. ing. i Hranislav Jakovac, dipl. ing. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Otsutni, ispričani: Branko Belčić, dipl. ing., mr. se. Vladimir Bogati, Damir Delač, dipl. ing., Ilija Gregorović, dipl. ing., Herbert Krauthacker, dipl. ing., Luka Radošević, dipl. ing., Tomislav Starčević, dipl. ing. i Berislav Vinaj, dipl. ing. Otvarajući sjednicu, predsjednik HŠD-aprof. Matić pozdravio je nazočne zahvalivši im se na odazivu, a posebni pozdrav uputio je novim članova U.O. kolegama Butorcu (novi predsjednik ogranka Našice) i Mileni (novi predsjednik ogranka Požega), poželivši im uspješan rad. Nakon toga usvojen je ovaj Dnevni red: 1. Prihvaćanje Zapisnika 10. sjednice Upravnog odbora HŠD-a. 2. Obavijesti. 3. Prihvaćanje izvješća o radu i poslovanju HŠD-a za 2001. god. a) Izvješće Povjerenstva za popis imovine b) Izvješće o radu i izvršenju fmacijskog plana za 2001.god. c) Obračun Prihoda i rashoda po mjestima troškova d) Izvješće Nadzornog odbora e) Rasprava po izvješćima i zaključci. 4. Program rada i financijski plan za 2002. god. eventualne dopune ili izmjene. 5. Šumarski list i ostale publikacije. 6. Aktualne teme - mišljenja i sugestije. 7. Pripreme za redovitu izbornu skupštinu HŠD-a. 8. Hrvatski šumarski dom, uređenje i održavanje, poslovni prostor. 9. Razno. Ad 1) Zapisnik 10. sjednice Upravnog odbora HŠD-a prihvaćenje bez primjedbi. Ad 2) Tajnik HŠD-a H. Jakovac, prateći aktualna događanja u struci u razdoblju između 10. i 11. sjednice, izvješćuje o njima i potiče raspravu iz koje se očekuju prijedlozi i zaključci po pojedinim podtočkama. 2.1. Pored materijala za ovu sjednicu, svim ograncima dostavljeni su usuglašeni zaključci Okruglog stola, održanog 30. siječnja 2002. na temu izrada Nacionalne šumarske politike i strategije, restrukturiranja "Hrvatskih šuma" i Zakona o šumama. Naime, svim članovima Povjerenstva za zaključke i ograncima HŠD-a, već 7. veljače dostavljen je prijedlog zaključaka na mišljenje i dopunu s rokom 28. veljače, no do današnjeg dana pristiglo je deset odgovora. Poštujući mišljenje nazočnih da navedemo tko se, a tko nije odazvao pozivu, izvješćujemo da su se pozivu odazvali ogranci: Vinkovci, Buzet, Sisak, Delnice, Našice, Bjelovar, Karlovac, Varaždin, Gospić i Senj. Predloženo je da se po ovoj točci, a glede važnosti problematike, raspravlja detaljnije pod točkom 6. dnevnog reda. Ovdje možemo još samo izvijestiti daje u N.N. br. 13 od 8. veljače 2002. objavljena Odluka Hrvatskog sabora o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Zakon sadrži 12 članaka od kojih navodimo tri najznačajnije stavke. Iz članka 1. "Strane fizičke i pravne osobe ne mogu stjecati pravo vlasništva na šumama i šumskom zemljištu, osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno", iz članka 2. " Javno poduzeće "Hrvatske šume", osnovano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine", br. 41/90.) radi obavljanja djelatnosti gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu, preoblikuje se u trgovačko društvo "Hrvatske šume" d.o.o., u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: trgovačko društvo)" te iz članka 11. "Trgovačko društvo "Hrvatske šume" d.o.o. preuzet će imovinu, prava, obveze i djelatnike Javnog poduzeća "Hrvatske šume". Glede prvih dviju stavki, važno bi bilo znati: da lije istina ono o čemu se priča, da naše Ministarstvo (Država) ugovorom o pridruživanju s EU, bez suglasnosti hrvatskih građana, omogućuje strancima stjecanje vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem, stoje po pitanju struke nedopustivo. Glede pak stavke iz članka 2., pitamo se zastoje Vlada odmah predložila (a Hrvatski sabor prihvatio) oblik trgovačkog (korporacijskog) društva. Naime, u svojoj prvoj odluci temeljenoj i na zaključcima Skupštine HŠD-a, ona je naznačila preustroj javnog poduzeća u trgovačko društvo s jako naglašenom decentralizacijom sve do šumarije. Spomenutim Zakonom, ona je odredila oblik trgovačkog društva, d.o.o. (društvo s ograničenom odgovornošću), ali i jačinu centralizacije (ili kako se govorilo decentralizacije). Prema tom obliku i onome što iz toga proizlazi, šumarijama će i dalje ostati samo rad i još veća odgovornost, naravno i kresanje troškova s ciljem stvaranja čim veće dobiti, ali bez utjecaja na njeno raspoređivanje. Takvu decentralizaciju, kod koje neki (pa bila to i država) sebe stalno nastoje predstaviti čuvarima i skrbnicima za opće dobro, a one koji najizravnije stvaraju proizvod raspikućama, kojima je pogubno prepustiti suodlučivanje o rezultatima rada i općem dobru, HŠD nije i neće zagovarati. 2.2. U svezi s gore spomenutim zakonima, za "Hrvatske šume" d.o.o., potrebno je imenovati Nadzorni odbor. Saznajemo da de će brojiti 7 članova, od kojih su tri ministra, tri pomoćnika ministra ijedan predstavnik Zaposleničkog vijeća HŠ, dakle osim pomoćnika ministra ing. Rendulića niti jedan šumarski stručnjak, uključivši i zaposlenika HŠ koji je građevinski tehničar. Nema viđenih šumara iz prakse, nema pretstavnika Fakulteta i Instituta, tu su ponovo jedini oni kojima se vjeruje i nije važno koliko znaju o šumama i šumarstvu, no uvjereni su kako čujemo, da šumari nisu managed i da su konzervativni. To nas čudi, jer Hrvatska je inače puna vrsnih managera, koji su do sada uspjeli |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 115 <-- 115 --> PDF |
sve "srediti ", pa je napokon došao red i na konzervativno šumarstvo. 2.3. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva organizira u svojoj kino dvorani 26. ožujka 2002. u 17 sati javnu raspravu na temu "Nacionalna šumarska politika i strategija". Na raspravu su pozvani i predstavnici HŠD-a, te će joj se odazvati. 2.4. Šumarski inspektorat u Trstu inicirao je sastanak glede Tršćanskog sajma na kojemu smo sudjelovali prije dvije godine, a koji će se ponovo održati u rujnu 2002.. god. Domaćin sastanka bilo je HŠD ogranak Buzet i "Hrvatske šume", Uprava šuma Buzet, a uz kolege iz Trsta sastanku su bili nazočni pretstavnici HŠD-a ogranak Delnice i Uprave šuma Delnice, središnjce HŠD-a i pretstavnici NP Risnjak. Pored dogovora glede izložaka na Sajmu, dogovoreno je trasiranje jedne poučne staze, koja bi išla od područja Trsta preko dijela Slovenije, te dijelom Hrvatske - kroz Gorski kotar i završila na Jadranu. Potrebno je pripremiti podlogu za ovu aktivnost, što će učiniti službe uređivanja šuma Trsta, Buzeta i Delnica. Svi sudionici izrazili su želju za različitim oblicima tješnje suradnje. Kao i prije dvije godine rukovodstvo Sajma spremno je pokriti dio troškova, no jedan dio troškova svakako će teretiti HŠD i Uprave šuma, no ovu zadaću moramo shvatiti kao promidžbu hrvatskog šumarstva u Europi. 2.5. U N.N. br. 96 od 7. studenoga 2001. izašao je Pravilnik o unutarnjem redu PP Velebit, pa upućujemo zainteresirane da se upoznaju s njegovim sadržajem. 2.6. HD kemijskih inženjera i Hrvatski inženjerski savez, organiziraju 22-24. listopada na Plitvičkim jezerima I. Hrvatsku konferenciju "Ekoinženjerstvo 2002". Zainteresirani mogu sudjelovati s referatima (sažetke poslati do 30. 4. 2002.), koje treba pisati prema priloženim uputama (formulari prijava u HŠD-u). Kotizacija za članove HIS-a je 800 kn, a smještaj je potrebno rezervirati izravno u hotelu "Jezero". Naravno, u Znanstveno- organizacijskom odboru (11 članova) nema šumarskih znanstvenika i stručnjaka, ali medu pokroviteljima vidimo "Hrvatske šume"? 2.7. Tajništvo HŠD pobrinulo se da pribavi ponudu za odlazak na INTERFORST u Miinchen (3-7. srpnja 2002.), tri dana s dva noćenja, doručak, prijevoz i karte za Sajam za 1.750 kn po osobi, pa se zainteresirani mogu javiti do kraja svibnja (odnosno do popunjenja autobusa). 2.8. Na raspisani natječaj za dodjelu Nagrade grada Zagreba , kandidirali smo "Šumarski list" kao jedan od najstarijih časopisa u Hrvatskoj, a Akademija šumarskih znanosti kandidirala je znanstvenu monografiju "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj". Ad 3) Povjerenstvo za popis imovine Predmet: Izvještaj o obavljenom popisu sa stanjem na dan 31. prosinca 2001. godine Upravnom odboru Izvješćujemo daje povjerenstvo u sastavu: Mr. se. Mladen Stojković predsjednik Đurđica Belić član Ana Žnidarec član obavilo popis prema Odluci o popisu od 15. 11. 2001. godine sa sjednice U.O. HŠD.a. O obavljenim poslovima i utvrđenom stanju podnosimo sljedeći izvještaj: 1. Popis je obavljen u vremenu od 17. do 31. prosinca 2001. godine. 2. Popisano je sljedeće: - dugotrajna materijalna imovina - financijska imovina (kratkoročni depoziti u banci) potraživanja dugoročna i kratkoročna - novac u banci i blagajni - dugoročne obveze - kratkoročne obveze Popisom dugotrajne imovine utvrđeno je da stvarno stanje odgovara knjižnom stanju. Novo nabavljena osnovna sredstva u 2001. godini u iznosu od 187.867,03 kn stavljeni su u upotrebu krajem godine i nalaze se u popisnim listama dugotrajne imovine. Stanje na kratkoročnim depozitima u banci iznosi 22.887,93 kn. Dugoročna potraživanja iznose 3.832.154,40 kn (zakupnine Fakulteta kemijskog inženjerstva 1.888.031,29 kn i neplaćene zakupnine Instituta za međunarodne odnose 1.944.123,11 kn). Kratkoročna potraživanja iznose 720.565,58 kn, a od toga 77.320,57 kn su naplaćena do 20. siječnja 2002. godine, pa ostaje 643.245,01 kn. Povjerenstvo predlaže otpis dugovanja pojedinaca u iznosu od 6.270,00 kn otpisati (dugovanja se odnose na 1998., 1999., i 2000. godinu) a ostatak potraživanja treba pokušati i u 2002. godini naplatiti dogovorno ili utužiti. Kratkoročne obveze u iznosu od 36.400,77 kn odnose se na usluge koje su podmirene do 20. siječnja 2002. godine, a odnosile su se na 2001. godinu. Nakon pregleda i popisa osnovnih sredstava Komisija predlaže rashod grafoskopa - nabavna vrijednost 4.628,60, koji je u cjelosti otpisan. Stanje na žiro računu iznosi 324.496,73 kn, a stanje u blagajni iznosi 357,44 kn. Uz ovo Izvješće dostavljamo sljedeći popisni materijal: - popisne liste dugotrajne imovine i sitnog inventara u upotrebi, - popis dugovanja na dan 31. prosinca 2001. godine, - popis dugovanja pratplatnika na Šumarski list za 1998., 1999., 2000. i 2001. godinu, - popis potraživanja za 2001. godinu. Povjerenstvo: Mr. se. Mladen Stojković, v.r., Đurđica Belić, v.r., Ana Žnidarec, v.r. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Izvršenje financijskog plana HŠD-a s ograncima od 1. siječnja do 31. prosinca 2001. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 117 <-- 117 --> PDF |
Izvršenje financijskog plana HŠD-a po mjestima troškova u vremenu od 1. siječnja do 31. prosinca 2001. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Povjerenstvo za popis imovine u sastavu: predsjednik mr. se. Mladen Stojković, članovi Đ. Belić i A. Žnidarec, obavilo je popis dugotrajne imovine, novca u blagajni, potraživanja i obveza. Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi se po prosječnim godišnjim stopama i za tu svotu ispravka umanjuje se i imovina i izvori financiranja. Sitan inventar otpisuje se jednokratno, neovisno od vijeka trajanja i popisuje se kao sitan inventar u upotrebi. Popisne liste kao i popis dugovanja i potraživanja za 2001. godinu nalaze se u prilogu Izvješća povjerenstva kojeg je prihvatio Nadzorni odbor. Iz redovitog poslovanja podmirene su i obveze nenaplaćenih, a očekivanih prihoda - PDV - od strane zakupoprimca poslovnog prostora (IMO i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije), dijela kratkoročnih depozita. Pozitivni saldo višak prihoda proizlazi iz os tatka ogranaka (neutrošene članarine). U programima rada za 2001. godinu planirane su stručne ekskurzije, što zbog opterećenja, a što i nedostataka sredstava nisu sve održane, tako da se ostatak neutrošenih sredstava prenosi u 2002. godinu. Utužena i neutužena potraživanja ostaju i dalje kao problem naplate dogovorno ili preko suda. Glede Instituta za međunarodne odnose, nakon utuženja došlo je do sastanka HŠD - Institut - Ministarstvo znanosti i tehnologije, te razgovora u svezi sa sklapanjem ugovora i redovitog plaćanja punog iznosa zakupa od 1.01. 2002., kao i prebijanja dijela dugovanja te naplate preostalog dugovanja. Finalizacija Ugovora i dogovor o poravnanju duga je u tijeku. Što se pak tiče Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije utužen je dio dugovanja i očekuje se rješenje spora. PRIHODI I TROŠKOVI ZA 2001. GODINU Nadzorni odbor prihvaća Izvješće o financijskom poslovanju za 2001. godinu i dostavlja svoje Izvješće Upravnom odboru da ga u cijelosti prihvati. Slavko Sarčević, dipl. ing., v.r. Valerija Vukelić, dipl. ing., v.r. Željko Perković, dipl. ing., v.r. e) Nakon rasprave i pojašnjenja nekih stavki, izvješće o radu i financijskom poslovanju jednoglasno je prihvaćeno. Glede držanja gotovine u blagajni, određenje novi blagajnički minimum od 5.000 kn, a napomenuto je kako je Odlukom HNB (N.N. br. 7 od 23. siječnja 2002.) omogućeno, naravno uz propisani račun, plaćanje gotovinom do 5.000 kn. Zaposlenicima u Tajništvu HŠD-a bit će isplaćena uskrsnica u iznosu od 300 kn. Ad 4) U raspravi o eventulnoj izmjeni i dopuni financijskog plana nije bilo novih prijedloga, dok je glede programa rada kao aktualna tema godišnje skupštine predložena i prihvaćena tema "Gdje je mjesto šumarstva u hrvatskoj državi". Ad 5) Iz izvješća prof. Prpića, glavnog urednika Šumarskog lista navodimo, daje u 2001. god. časopis tiskan u 6 dvobroja na 682 stranice i sadrži 30 znanstvenih članaka (13 izvornih i 17 preglednih) i 11 stručnih. Gledajući stručna područja, 11 članaka je iz područja Šumskih ekosustava, 6 iz Uzgajanja šuma, 5 Iskorištavanja, 4 Zaštite i lovstva, 2 Izmjere šuma, 4 Uređivanja šuma i 9 iz Šumarske politike. Ostali napisi odnose se na rubrike: Riječ glavnog urednika (6), Izazovi i suprotstavljanja (2), Aktualno (10), Obljetnice (7), |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga šumarskog društva za 2001. god. Na 8. sjednici Upravnog odbora HŠD-a, održanoj u Senju 23. studenog 2000., prihvaćeni su, a na 105. redovitoj skupštini HŠD-a održanoj u Zagrebu 13. lipnja 2001., verificirani Program rada i Financijski plan za 2001. godinu. Držeći se odnosnog Programa rada, već 25. siječnja 2001. god. HŠD je u svojim prostorijama održalo multidisciplinarni Okrugli stol na aktualnu temu "Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumaskim ekosustavima". Uz nazočnost stručnjaka iz područja šumarstva, lovstva, veterine, agronomije, zaštite okoliša, pretstavnika politike te pisanih i elektronskih medija, provedena je široka i argumentirana rasprava, koja je zatim sažeta u pet zaključaka dostavljenih svima pozvanima. O svemu smo tome detaljno izvijestili u Šumarskom listu 1 -2/2001., str. 69-75 u rubrici "Aktualno". U veljači je od 11. do 18. ekipa HŠD-a sudjelovala na 33. EFNS natjecanju u Estoniji, o čemu smo izvijestili u Šumarskom listu 3-4/2001., str. 232-233. Već tijekom ožujka, zajedno s "Hrvatskim šumama", počele su pripreme za obilježavanje Dana hrvatskog šumarstva, koji su pod pokroviteljstvom predsjednika RH gospodina Stjepana Mesića održani u Zagrebu od 11. do 16. lipnja 2001. god. Tijekom tri mjeseca, nakon izbora članova Organizacijskog odbora i Radnih tijela, održano je više sastanaka za zadaćama, od izbora promidžbenog znaka i plakata, razrade cjelotjednog programa događanja do višekratnog obilaska borilišta u izradi, namijenjenog natjecanju ekipama šumskih radnika te štandova na kojima su se predstavile šumarske institucije i sve uprave šuma. U okviru tih dana održana je i redovita 105. skupština HŠD-a, koja je pored obveznih verificiranja izvješća o radu ifinancijskom poslovanju, imala na programu kao i uvijek tematsku raspravu na aktualnu temu. Ovaj puta bila je riječ o šumi, vodi i zraku glavnim čimbenicima opstanka. U svezi s odnosnom temom održana su tri poticajna referata: prof. dr. se. Branimir Prpić "Šuma, tvornica vode i zraka", prof. dr. se. Slavko Matić "Prirodnost šuma. uvjet stabilnosti i proizvodnosti" i prof. dr. se. Joso Vukelić "Stoje to šuma i njen održivi razvoj". Rasprava je zaključena s četiri opširnija zaključka. Kako je predmet rasprave bila i upravo sljedećih dana očekivana rasprava u Hrvatskom saboru o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o šumama i to po hitnom postupku, članak 4. zaključaka odnosio se na tu problematiku. Da potsjetimo on glasi: "Zbog mnogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti šumskih ekosustava, kao dobra od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 52. Ustava), Hrvatsko šumarsko društvo izražava upozorenje Hrvatskom sabora, moli i zahtijeva da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom Zakona, koji je upućen zastupnicima, isključe sve one odredbe koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje ustroja iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Čvrstog smo stajališta kako šumski ekosustav zaslužuje temeljitiju, stručniju i osjetljiviju raspravu prije donošenja novih odredbi Zakona o šumama". Slijedom ovog zaključka, uputili smo već 18. lipnja 2001. god. dopis sažet u pet točaka Hrvatskom saboru na ruke svim zastupnicima i Vladi RH - svim članovima. Poslije donesenih odluka Hrvatskog sabora glede odnosnog problema, zaključujemo da je ovaj naš dopis imao utjecaja. Na kraju Godišnje skupštine pretstavljena je znanstvena monografija "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj". O raspravi s godišnje skupštine HŠD-a, zaključcima, dopisu Hrvatskom sabora i Vladi RH, kao i svim događanjima u tom tjednu (izložba slika, Medvednica, Ogulin - Timberjack, mala dvorana "Vatroslav Lisinski" i natjecanju na Jaranu), zapisano je u Šumarskom listu 5-6/2001., str. 298-310. i u Zapisniku 105. redovite skupštine HŠD-a u istom broju časopisa na str. 360-363. HŠD bilo je aktivno dajući svoje primjedbe na Zakon o zaštiti prirode, Strategiju razvoja RH, Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju. Nastojali smo dati svoj doprinos i restrukturiranju "Hrvatskih šuma". Središnjica se uključivala koliko je to bilo moguće, jer osim nedostatka informacija i često nepozivanja predstavnika ove institucije na raspravu, obično nakon, vjerujemo, politici neprihvatljivih naših beskompromisnih ali utemeljenih načela i gledišta, nismo imali prilike još ativnije sudjelovati. Upravo je ovih dana pri kraju odnosna rasprava a iz nje isključeno je HŠD, da li namjerno? Sredinom godine, uz još nekoliko nevladinih udruga, HŠD je suosnivač i članica Dravske lige, s ciljem očuvanja porječja rijeke Drave. Zajedno s članovima ogranaka Delnice i Buzet na jednodnevnoj ekskurziji bili smo gosti Šumarskog nadzorništva iz Trsta. Predsjednik HŠD-a prof. Matić, tajnik ing. Jakovac i mr. Dundović bili su gosti na 60. skupštini Njemačkog šumarskog društva u Dresdenu od 20-23. rujna, o čemu smo pisali u Šum. listu br. 9-10/2001., str.539-542. Krajem rujna u organizaciji Gradskog poglavarstva, sudionici smo Međunarodnog dana Drave u Koprivnici (izvješće u istom br. Š.L., str. 551-553). Slijedi stručna ekskurzija hrvatskih šumara u Austriju početkom listopada, a u organizaciji domaćina Pro Silva Austria, o čemu smo također detaljno izvijestili u Šum. listu br 9-10/2001., str. 553-558. Krajem godine, kao i prvih mjeseci nove godine, naše aktivnosti bile su usmjerene na sada najvažnije probleme struke: već spomenute strategije, Zakon o šumama i restrukturiranje "Hrvatskih šuma". To je rezultiralo Okruglim stolom na odnosne teme, održanim u HŠD-u 30. siječnja 2002. god., o čemu smo također pisali u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Šum. listu br. 1-2/2002., dostavili svim ograncima prijedlog zaključaka s popratnim materijalima, te povratne primjedbe ugradili u konačnu verziju zaključaka, dajući na uvid svima i pojedinačna mišljenja ogranaka koji su se odazvali našem pozivu. Sto se tiče financijskog poslovanja, glede prihoda, indeks planirano-ostvareno je 94,27 i ako dodamo dio duga plaćenog sa zakašnjenjem početkom nove godine, on se približio stotki. Troškovi su ostvareni s indeksom 88,29. Tako je iskazan višak prihoda od 153.363,79 kn, nastao uglavnom odgađanjem planiranih stručnih ekskurzija ogranaka za iduću godinu. Glede pojedinh stavaka u prihodima otskače stavka prihodi od dotacija za Šumarski list, što tumačimo opreznim planiranjem, jer nam nitko ne može jamčiti da se doprošlogidišnja praksa Ministarstva znanosti neće vratiti. Prihodi od zakupa poslovnog prostora su u očekivanom odnosu i također se približuju planiranom iznosu podmirenjem dugovanja. Ogranci očito nisu prikupili planiranu članiranu, pa je taj indeks 80,70. Ako gledamo troškove, oni su se gotovo u svim većim stavkama približili planiranim, osim manjih stavki koje su znatno niže, kao što su npr. bankovne usluge ili troškovi ekskurzija za koje smo dali objašnjenje kada smo govorili o višku prihoda. Stavka ostali nematerijalni troškovi je nešto viša, jer su tu npr. uključeni troškovi podmirenja noćenja za goste ekskurzije, za poklone domaćinima ili gostima, honorare glazbenicima na šumarskim zabavama, kao i drugi troškovi koje nije moguće točnije predvidjeti, a niti ih ubaciti u neku drugu stavku. Ako pak gledamo stavku usluge održavanja, vidimo daje ostvarena s indeksom 65,47. No, kada bi ostvarenom iznosu dodali vrijednost novonabavljenih osnovnih sredstava u iznosu od 187.867,03 kn (bojler 1667,70 kn, klima uređaji 53.417,83 kn, grafoskop 3.705,00 kn i stolovi, stolice, šank-pult i konzumne konzolne plohe 129.076,50 kn) indeks bi bio 112,43. Stavku usluge održavanja detaljno smo obrazložili na 10. sjenici U.O. HŠD-a održanoj 15. studenoga 2001. i taksativno naveli pojedine troškove, opravdavši 241.088,46 kn (Zapisnik sa sjednice tiskan u Š.L. 11-12/2001., str. 675-681). Stoga radi manjih promjena navodimo samo grupe radova: elektroinstalaterski radovi 66.614,59 kn, građevinski radovi 80.650,66 kn, soboslikarski radovi 38.672,58 kn (pov. 1.800,00 kn), održavanje i popravak vodovodnih instalacija 10.480,00 kn, održavanje centralnog grijanja 10.254,60 kn (pov. 3.605,00 kn), nadzor stručnog arhitekta 20.400,00 kn (pov. 5.200,00 kn), protupožarna zaštita 12.767,28 kn (pov. 3.640,17 kn), čišćenje dvorišta i podrumskog prostora 7.394,72 kn, ugradnja rukohvata na podrumskom stepeništu 4.954,00 kn 8nova stavka) i više manjih stavki kod održavanja zgrade različitih izvođača radova 9.656,92 (pov. 1.557,72 kn). Gledajući izvršenje financijskog plana po mjestima troškova, vidimo daje za Šumarski list nedostajalo 92.502,11 kn, koje su podmirene iz drugih izvora sredstava. Glede dugovanja Insituta za međunarodne odnose i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, napominjemo da su obje institucije utužene, te da je ovih dana došlo do dogovora između HŠD-a, spomenutog Instituta i Ministarstva znanosti i tehnologije. Od 1. siječnja 2002. god. prema Ugovoru slijedit će redovito plaćanje, a dogovoreno dugovanje bit će isplaćeno u nekoliko rata. Dugovanja Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije su utužena i očekujemo rješenje spora sudskim putem ili sporazumom, ako za suprotnu stranu ovaj sudski spor bude poticaj za dogovor. Izvješće Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva za 2001. godinu Nadzorni odbor u sastavu: Slavko Šarčević, dipl. ing., predsjednik Valerija Vukelić, dipl. ing., član Željko Perković, dipl. ing., član sastao se dana 22. ožujka 2002. godine kako bi pregledao materijalno-financijsku dokumentaciju HŠD-a s devetnaest ogranaka i podnosi Upravanom odboru Izvješće o svom obavljenom pregledu. Na temeljem Zakona o računovodstvu, Vlada RH je donijela Uredbu o računovodstvu neprofitnih organizacija (N.N. br. 112/3). Obveznici primjene te Uredbe su i udruge građana koje djeluju kao neporofitne organizacije. HŠD je pravna osoba osnovana bez namjere stjecanja dobiti. Obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomoću elektroničkog računala i takav unos podataka u glavnu knjigu osigurava kronološki slijed i kontrolu unosa podataka. Računovodstvo se vodi na načelu fondovskog računovodstva. Primjenjuje se računski plan kao neprofitna organizacija A - Fond redovite djelatnosti. Nabavu dugotrajne imovine evidentira putem Fonda kapitalnih projekata - B. Prihodi i izdaci obračunskog razdoblja priznaju se prema modificiranom računovodstvenom načelu novčanog iskazivanja (najkasnije 20 dana nakon isteka obračunskog razdoblja). Vode se pomoćne knjige blagajne, osnovnih sredstava, ulaznih i izlaznih računa. Blagajnički dnevnik vodi se uredno na temelju ispostavljenih uplatnica i isplatnica, a blagajnički maksimum se ne prekoračuje. HŠD je u sustavu poreza na dodanu vrijednost (godišnji prihod veći od 85.000,00 kn) koji se uredno obračunava i uplaćuje. Prema izmjeni članka 10a Zakona o PDV-u, uvođenjem točke f. (N.N. 54/2000.) promet zanstvenih časopisa oporezuje se nultom stopom (%). Kako je Šumarski list znanstveni časopis, prema ovoj izmjeni Zakona oslobođenje plaćanja poreza na dodanu vrijednost. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Znanstveni i stručni skupovi (18), Zaštita prirode (9), Knjige i časopisi (23), Međunarodna suradnja (5), Društvene vijesti (7) i In memoriam (8). Kao i uvijek, naglašeno je da nedostaju znanstveno-stručni radovi iz prakse, posebice u smislu primjene znanstvenih i stručnih saznanja u praksi, stoga pozivamo stručnjake iz prakse da se pisanom riječi češće javljaju, jer smo uvjereni da imaju što reći. Ovdje svakako treba posebno pohvaliti kolege iz Požege na čelu s mr. Zelićem, koji se sa suradnicima redovito javlja u našem časopisu. Protekla godina bila je bremenita najavom promjena te šumarskim aktivnostima o čemu smo čitali u rubrici Riječ glavnog urednika. Počelo je s odrednicama Vlade RH o promjeni ustroja Hrvatskih šuma, izrađen je Prijedlog strategije razvoja RH za područje šumarstva, lovstva i drvne industrije, započelo se s izradom prijedloga Zakona o šumama, a priprema se i prijedlog restrukturiranja šumarstva, koji se ne odnosi samo na "Hrvatske šume", nego na čitav kompleks povezan uz šume. Prema sadašnjim saznanjima, prijedlog restrukturiranja "Hrvatskih šuma", koji predlaže odabrana Irska firma, za glavni se cilj određuje profitabilnost, čime se dovode u pitanje osnovna biološka šumarska načela. Osnovana je "Dravska liga", u kojoj je HŠD jedno od utemeljitelja i aktivnih sudionika putem središnjice i ogranaka u Podravini, u svrhu očuvanja podravskih nizinskih šuma od Varaždina do ušća Drave u Dunav. Sve navedene aktivnosi još uvijek su u tijeku, i zasigurno moramo uložiti puno vremena i truda, kako bi se prihvatila stručna mišljenja, a šumarstvo dobilo pravo mjesto u društvu i očuvalo kapital šumskih ekosustava u Hrvatskoj. Ad 6) Kao što smo već pod obavijestima izvijestili, prijedlog zaključaka s radnim materijalima s Okruglog stola glede izrade strategija, restrukturiranja "Hrvatskih šuma" i Zakona o šumama, uputili smo svim ograncima, zamolivši ih da o predmetnoj materiji rasprave i dostave nam svoje primjedbe. Kolege iz Vinkovaca ne slažu se s drugim dijelom točke 1. zaključaka te s točom 8., a sugeriraju da njihovi zaključci u cijelosti budu sastvani dio zaključaka HŠD-a. Prema mišljenju kolega iz Delnica , zaključci glede strategije odgovaraju tijeku rasprave, dok se po zaključcima o restrukturiranju "Hrvatskih šuma"dosadašnje ne bi ništa mijenjalo, pa se pitaju čemu toliki trud i trošak. Iskazuju žaljenje, glede neprihvaćenog prijedloga o šumskom doprinosu. Inače, stavove ogranka u cijelosti podržava i sindikat zaposlenih cijele uprave. Glavnu primjedbu kolega iz Našica možemo sažeti u dva zaključka: nakon donošenja Nacinalne šumarske strategije i Zakona o šumama, tj. utvrđivanja cilja na državnoj razini, nužno je osnovati više samostalnih organizacijskih oblika, i drugo, novim ustrojem mora se u potpunosti osigurati provedba decentralizacije, poštujući stavove šumarske struke o osiguranju autonomije i motivacije te organizacijske i financijske odgovornosti, proširene prvenstveno do šumarija i radnih jedinica. Gotovo istovjetne prijedloge zagovaraju i kolege iz Varaždina. Kolege iz Bjelovara zagovaraju stav da profit mora ostati u trgovačkom drušvu, a jedan dio treba izdvojit i na solidarnoj osnovi za udruženje trgovačkih društava. Glede restrukturiranja "Hrvatskih šuma" ostaju kod svog prijedloga iskazanog na Okruglom stolu. Primjedbe kolega iz Buzeta glede strategije i Zakona mogu se gotovo poistovjetiti sa zaključcima. Što se tiče restrukturiranja, oni napominju, kako je dosadašnja organizacija skupa i neučinkovita, a apsolutnom centralizacijom uništena je kreativnost i motiviranost za rad. Sustav je trom i inertan i ne uvažava posebnosti šumsprivrednih područja. Predlažu državne šume podijeliti u tri šumsko- gospodarska područja: jednodobne, raznodobne i krške šume, a unutar svakog područja utemeljiti više trgovačkih društava. Glavne primjedbe kolega iz Senja, odnose se na dobit u poslovanju, koja prema njihovom mišljenju mora ostajati u poduzeću. Što se tiče ponuđenih opcija u restrukturiranju, za njih je prihvatljiva opcija "A", uz integralno gospodarenje šumama. Razmišljanja kolega iz Siska i Gospića, smatramo da su sadržana u zaključcima. Kolege iz Karlovca sadašnju Direkciju ocijenjuju prekapacitiranom i mišljenja su da je treba smanjiti i promijeniti joj ulogu, naime, ona bi trebala biti servis prema državi i organizacijskim jedinicama, vodeći računa o optimalizaciji organiziranosti. Iz naziva organizacijskih oblika ne bi se smio izgubiti naziv "Šumsko gospodarstvo". Šumarija treba svakako, i to u svakom pogledu postati temeljna organizacijska jedinica, a revirni sustav bitna karika. Da bi se ciljevi ostvarili, potrebno je stvoriti određene uvjete, kao što su npr. vezanje prava i odgovornosti, modernizacija praćenja poslovanja, tehnologije prihvatljive za ekosustav, otvaranje procesa privatizacije te kroz bavljenje ostalim djelatnostima vezanim uz šume i šumsko zemljište rješavati pitanja viška zaposlenih, a ne otpuštanjem radnika. Ponajprije treba stvoriti uvjete za motiviran rad. Nesporno je da su šume državne, no da li bi objekte i druga sredstva rada baš trebalo "nacionalizirati". Restrukturiranje "Hrvatskih šuma" trebalo bi usporiti, i to bi trebao biti zajednici stav struke i znanosti, ako želimo da prije toga odredimo kvalitetnu nacionalnu šumarsku strategiju i politiku, mišljenje je dr. Gračana. Kao i svi nazočni nezadovoljan je izborom Nadzornog odbora u kojem su zaobiđeni stručni šumarski kadrovi. On se zalaže da na raspravama zagovaramo zajedničke, a ne osobne stavove. Kada je riječ o ponuđenim opcijama irske konzultantske kuće, sve tri opcije nemaju ekonomsku podlogu, jer niti jedna od njih ne govori kako stići do tih zacrtanih 10 % dobiti. Gotovo da se može reći, kako su oni dobili nalog ugraditi u opcije toliku dobit, a mi znamo da to može ići samo na teret šume. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 122 <-- 122 --> PDF |
Mišljenje je prof. F i g u r i ć a, da je cijeli posao krenuo krivo. Najprije treba imati viziju, što želimo od hrvatskog šumarstva. Ako je to integralno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na cijelom teritoriju RH uključivši i Nacionalne parkove, gdje je temeljni fenomen šuma, te lovstvo i dio izvora voda, onda po prilici znamo i ciljeve. Sto može biti cilj vlasnika u ovom slučaju države? Velika profitna stopa ili povećanje imovine, kada je za odnosno povećanje potrebno primijeniti šumarske metode potrajnog gospodarenja (povećanje drvne zalihe, kakvoće, viši uzgojni oblik, pošumljavanje i si.). Gospodarenje je tehnika. Prema projektu irske konzultantske firme, očekivanja su 10 % profita, što znači, ako je sada profitna stopa 0,9 povećanje treba biti 11 puta. To u postocima i ne zvuči tako katastrofično, kao kada se prenese na apsolutne iznose. Svakako takvog profita u šmarstvu nigdje nema, a da račun ne bi platila šuma. Ciljevi bi trebali biti kombinacija povećanja imovine i razumne profitne stope, inače nema današnjeg šumarstva i šuma. Koja je misija? Vjerovatno ostvariti viziju - bogato šumarstvo, velike drvne zalihe, općekorisne funkcije šuma i integralno gospodarenje od šumarstva i lovstva do upravljanja krajobrazima, uključivši NR Sada se tek pitamo koje su to strategije, kojima ćemo doći do zacrtanog cilja, a organizacijske forme i zakoni su u funkciji strategije. Naravno, vlasnik je država i ona jedina upravlja imovinom prema zacrtanom cilju, a poslovodstvo sprovodi politiku. Inače imovina bi mogla ostati u poduzeću, ali bi trebao postojati odsjek (agencija) koji se bavi portfeljem vlasništva. Naime, vlasništvo nisu samo šume i šumsko zemljište, ali kako je to i za pravnike još pitanje rasprave u to se sada nije potrebno upuštatati. Svakako novo poduzeće mora biti jako decentralizirano ili u "prijevodu" skup decentraliziranih poduzeća. Prof Mati ć je mišljenja, da upravo zaključci pretstavljaju jedan zajednički stav, vodeći računa o tome daje država vlasnik, ali da se gospodariti šumom mora po dokazanim šumarskim načelima. Te stavove treba braniti, no svakako problem je decentralizirati sustav, jer mnogima se teško odreći današnje centralizacije. U zaključcima se provlači jedan temeljni stav i organizacije šumarstva i budućnosti šumarstva i nije isključena samostalnost organizacijskih jedinica. U pažljivijem čitanju svi se mogu naći u tim zaključcima, a naš stav o jedinstvenom poduzeću prihvatila je i Vlada, no pod jedinstvenim smo smatrali zajedničku vertikalu, a decentralizacijom do šumarije oblik organiziranosti, koji će osigurati veću sasmostalnost u svakom obliku. Što se tiče šuma i šumskog zemljišta, većina je zagovornika, uključivši i poslovodstvo "Hrvatskih šu- ma", daje to kapital koji treba ostati u poduzeću. Kapital hrvatskog šumarsva su i stručni kadrovi, no u prijedlogu irske konzultantske kuće, ne predlaže se konzalting, unatoč hvaljenju stručnosti, pa postoji bojazan da se taj kreativni posao čuva za druge, ali ne hrvatske stručnjake. To nije ništa čudno, kada je vidljivo da naši političari više vjeruju tećerazrednim svjetskim stučnjacima, nego domaćoj pameti. Svakako o svim ovim pitanjima bit će prilike još raspravljati, formirati i potvrditi zajednički stav operative, znanosti i HŠD-a Ad 7) Prema od početka 1998. god.važećem Statutu HŠD-a, kada smo pri Ministarsvu uprave registrirani u sadašnjem ustrojstvenom obliku, ove godine svim članovima Upravnog i Nadzornog odbora ističe mandat. Oni na slijedećoj Izbornoj skupštini (početkom lipnja), prema Statutu, mogu biti birani još jedan mandat, naravno ako žele i ako ih delegati Skupšine izaberu, odnosno potvrde (predsjednici ogranaka su članovi UO izabrani u svojim ograncima, ŠF, Institut, AŠZ daju svoje pretstavnike, dok je gl. urednik ŠL član UO po funkciji). Zbog važnosti sadašnjeg trenutka za šumarstvo i preradu drva, a i glede kontinuiteta rada sugeriraju se samo nužne promjene u sastavu UO HSD-a Ogranci prema odnosnom Statutu, svoje Skupštine trebaju održati neposredno prije Glavne skupštine. Prema Zakonu o udrugama i Pravilniku o obrascima i načinu vođenja registra udruga RH (N.N. br. 11 od 1.2. 2002), dužni smo voditi u ograncima i posebno u središnjci popis članova udruge. Prema odnosnom Pravilniku, osim imena i prezimena, popis treba sadržavati datum rođenja, datum pristupa udruzi i kategoriju članstva ako je utvrđena Statutom ili Pravilima udruge. U slučaju nepoštivanja ove odredbe, kazne nisu male, kako za odgovornu osobu, tako i za udrugu, stoga molimo predsjednike ogranaka da ažuriraju i čim prije dostave popis članstva. Ad 8) Na održavanju i uređenju Hrvatskoga šumarskog doma, prema mogućnostima i financijskim sredstvima, uz redovito održavanje, UO je prihvatio prijedlog: za uređenje dijela podrumskog prostora kao ostavu za stolove, stolice i drugu opremu, a u skladu s višenamjenskim korištenjem uređenog tzv. Šumarskog kluba; za bojanje stolarije i zidova gdje je to nužno; za izmjenu starih prozora i vrata te uređenja dijela odnosne fasade na zapadnoj strani dvorišnog dijela zgrade; za nastavak hidroizolacije zgrade; za ugradnju zidnih ormarića, uređenje garderobe te nabavku potrebnih uređaja i opreme u HŠD-u. Ad 9) Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo rasprave. Zapisnik sastavio: Predsjednik HŠD-a: Tajnik HŠD-a, Hranislav Jakovac, v.r. Prof dr. se. Slavko Matić, v.r. |