DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 112 <-- 112 --> PDF |
vo suzbijanje koriste se dodirni insekticidi. Uvode se populacioni atraktanti kao segment integrirane zaštite. U tom smislu provode se istraživanja u nas. Pernek, M.: Iskustvo primjene klopki tipa Theysohn za ulov potkornjaka u šumarstvu Feromonska klopka je sustav koji objedinjuje specifičnu tvar koja privlači ciljne jedinke štetnika i kučište u koju se love bez mogućnosti bijega. U Europi se najviše upotrebljavaju Theysohn-ove klopke. Trogodišnja ispitivanja te klopke pokazala su njene velike prednosti. Njena učinkovitost ispitivana je na smrekinim potkornjacima. Jošt, J.: Pravilniko zaštiti šuma u praksi Objavom Pravilnika o zaštiti šuma (u Sloveniji) pred Zavod za gozdove i Javnu Gospodarsku službu, uz sudjelovanje Šumarskog instituta Slovenije, postavljeni su novi zadaci i zaduženja. Pravilnik ima poglavlja: biološka ravnoteža, izvođenje poslova u šumama, uporaba fitofarmaceutskih sredstava u šumi, zahvati u šumi i šumskom prostoru, program zaštite šuma i zaštite od požara. Pravilnik je usklađen s europskim zakonodavstvom. Liović, B.: Ekološke prednosti obnove šuma uporabom polipropilenskih štitnika U odnosu na poljoprivredu, šumarstvo u znatno manjoj mjeri koristi pesticide. Šumski ekosustav je znatno osjetljiviji i bogatiji biljnim i životinjskim vrstama u odnosu na agroekosustav. Vlastita istraživanja pokazala su da se kod pripreme staništa za sadnju uz uporabu štitnika koristi 50 %, a za njegu sadnica 75 % manje herbicida u odnosu na klasičan način. U štitnicima su sadnice manje napadane od biljnih bolesti i štetne entomofaune. Margaletić,J., Glavaš, M.: Metode utvrđivanja brojnosti populacija sitnih glodavaca u šumskim ekosustavima Za pravovremenu zaštitu šuma od sitnih glodavaca važno je redovito praćenje dinamike njihovih populacija u tri kategorije: primarne, sekundarne i tercijarne. Njihova apsolutna brojnost definirana je brojem jedinki na jedinicu površine, dok se relativna brojnost iskazuje postotkom klopki lovnog transekta u kojima su ulovljene jedinke u odnosu na ukupan broj postavljenih klopki tog transekta. Apsolutnu brojnost moguće je odrediti "Y" metodom, metodom minimalnog kvadrata i metodom ponovnog ulova. Sekundarna metoda je linearni transekt. Tercijarne metode su: brojanje aktivnosti rupa, intenzitet oštećenja sjemena i mladih biljaka, praćenje tragova i nalaza fecesa. Kauzlarić, Ž., Glavaš, M.: Štete na smrekovim kulturama od puha velikog {Myoxus glys L.) na području Uprave šuma Delnice Na području Uprave šuma Delnice prošlih 20-tak godina veliki puh čini značajne štete u smrekovim kul turama podignutim u bukovim i jelovim sastojinama. Postavljeno je 80 puholovki "škrinjica" u 2001. g. Mamac u puholovki je bio rogač. Štete od puha nasraju na mladim smrekama na određenoj visini i debljini kore u obliku prstenovanja stabala. Matošević, D., Županić, M.: Stanje biljnih bolesti i štetnika u šumama Hrvatske u 2001. godini U izlaganju su prikazane biljne bolesti, kukci i ostali biotički i abiotički čimbenici u šumama. Za svakog štetnog čimbenika navedene su napadnute površine, intenzitet napada, te provedene mjere zaštite. Za najčešće korištene pesticide navedene su upotrebljene koncentracije i doze. Glavaš, M, Vukadin, A., Margaletić, J.: Stetočinje u šumskim rasadnicima i zaštitne mjere u 2001. godini U Hrvatskoj ima 35 rasadnika za proizvodnju šumskih i hortikulturnih biljaka. Najviše se uzgaja hrast, jasen, topola, joha, smreka i bor. Utvrđena je pojava štetočinja i šteta za vrijeme ljeta i jeseni. Na topolama prevladavaju rđe i smeđa pjegavost. Na hrastu dolazi pepelnica i dvije vrste kukaca. Na poniku četinjača nađeni su uzročnici polijeganja. Na divljem kestenu dolazi gljiva i miner. Najveća pozornost posvećana je zaštiti od napada pepelnice. Uspješna zaštita postiže se i manjim brojem tretiranja. Bradić, B.: Aviosuzbijanje hrastove pepelnice (Micvosphaera aplhitoides) od 1991. do 2001. godine Hrastova pepelnica je najrasprostranjenija bolest hrasta. Napada sve dobne razrede, a najveće štete čini na poniku. Javlja se kontinuirano dugi niz godina. U navedenom periodu javljala se je svake godine. Do 1991. suzbijala se terestrički leđnim i traktorskim prskalicama i vučenim amortizerom. Poslije 1991. suzbija se avionima. Prosječno godišnje se suzbija 2 500 do 3 000 ha. Suzbijano je sistemičkim fungicidima Rubigan, Anvil, Sumi 8 i Tilt u dozi od 0,5 l/ha sa 25-30 1 vode/ha. Rađeno je avionima Cesna, Air-tractor, AN-2, i Piper-pawnee. Rušan, Ž., Milković, J.: Zaštita hrastovog pomladka od pepelnice na području Uprave šuma Zagreb Na području Uprave šuma Zagreb ima godišnje 1000 do 1500 ha pomlađenih površina koje treba štititi od pepelnice. Za 1500 ha treba osigurati 560 000 kn. Samo dio površine može se tretirati zrakoplovom za trošak od 280 kn/ha, dok se veći dio mora tretirati atomizerima uz trošak od 350 kn/ha, a s leđnim prskalicama cijena je 2400 kn/ha. Jure, D.: Stanje i perspektive pitomog kestena u Sloveniji s rakom kestenove kore Od početka 50-tih godina prošloga stoljeća u Sloveniji masovno propada pitomi kesten, a uzrok je rak kestenove kore. Početkom 80-tih godina na oboljelim kestenima zapaženi su hipovirulentni oblici. Porastom hi |