DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 113 <-- 113 --> PDF |
povirulentnih zaraza smanjuje se opasnost za kestenove sastojine, jer hipovirentne zaraze mijenjaju letalne virulentne u bezopasne hipovirulentne zaraze. Hipovirulelcija je bioregulacijski mehanizam raka kestenove kore. Otklanjaju se stabla s virulentnim zarazama, a ostavljaju se hipovirulentna. Slika 3. Sudionici Šumarske sekcije D i m i n i ć, D.: Gljivične bolesti kore topole Zadnjih godina istraživanja uzročnika bolesti kore topola u Hrvatskoj determinirano je 9 uzročnika. Njihova patogenost je različita s gledišta štetnosti. Pojava oboljenja najčešće se povezuje s predisponirajućim utjecajem abiotskih čimbenika, najčešće pomanjkanjem vode. No uzročnici mogu biti i biotski kao npr. defolijacija. Novak-Agbaba, S., Gradečki, M.: Problematika zdravstvenog stanja i zaštite sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) U narušenim stanišnim uvjetima lužnjakovih šuma urod žira sve je slabiji i rjeđi. Žir je napadnut različitim patogenima koji uzrokuju bolesti, oštećenja i smanjuje klijavost. Važno je ispitivanje kakvoće sjemena - klija vosti i zdravstvenog stanja. Tretiranje žira nakon sakupljanja provodi se fungicidima: Cuprablau, Captan, Dithane, Panoctine i Vitavax. Arač, K., Glavaš, M.: Kolonizacija gljiva na crveno srce bukovine U našim šumama česta je pojava patološkog osržavanja živih bukovih stabala. Smatra se daje napadnuto 30 % stabala. Količina patološke srži nazvane neprava srž ili crveno srce bukve različita je u pojedinim stablima, što ovisi o intenzitetu i trajanju osržavanja. Crveno srce je obrambena reakcija drvnih stanica na štetno djelovanje kisika koji dolazi kroz otvore na stablu. Patološki osrženo drvo podliježe napadu gljiva uzročnika truleži zvane piravost. Černeha, B., Diminić, D.: Zdravstveno stanje borovih kultura na području Uprave šuma Buzet u 2000. i 2001. godini Istraživane su borove kulture u Istri i na Cresu. Alepski bor je u relativno dobrom zdravstvenom stanju. Najčešća je gljiva Phellinus pini koja izaziva trulenje drveta. Alepski bor je izložen vjetroizvalama. Crni bor u Istri mjestimično se suši. Suše se vršne grane od gljivičnog uzročnika. Smatra se da abiotski čimbenici kao što su suša, siromašni stanišni uvjeti te kritične i visoke koncentracije S02 u atmosferi prouzrokuju stres stabala. Fiziološki oslabljena stabla napadaju kukci drvaši i potkornjaci. Registriranje slab napad u Istri, a mjestomično jaki na Cresu od borovog četnjaka. Navedena problematika bit će publicirana u stručnim i znanstvenim člancima u detaljnoj obradi s tablicama, grafičkim prikazima i slikama. Šumarska sekcija bila je dobro organizirana i na zadovoljstvo mnogobrojnih sudionika. Dr. se. Miroslav Harapin IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAPISNIK 11. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a održane u Zagrebu 22. ožujka 2002. god. Nazočni: Davor Butorac dipl. ing., Ivan Đukić, dipl. ing., prof. dr. se. Mladen Figurić, dr. se. Joso Gračan, Zvonko Kranjc, dipl. ing., dr. se. Vice Ivančević, prof. dr. se. Slavko Matić, Damir Matošević, dipl. ing., Boris Miler, dipl. ing., Dujo Pavelić, dipl. ing., mr. se. Ivan Pentek, Milan Presečan, dipl. ing., prof. dr. se. Branimir Prpić, Zvonko Rožić, dipl. ing., Mario Stipetić, dipl. ing., dr. se. Vlado Topic, prof. dr. se. Joso Vukelić, Slavko Šarčević, dipl. ing., Valerija Vukelić, dipl. ing., Željko Perković, dipl. ing. i Hranislav Jakovac, dipl. ing. |