DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ft. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJAČA U VISOKE ŠUME Šumarski list br. 3-4. CXXVI (2002), 119-128 Prije prorede učešće stabala sa srednje dugom krošnjom varira od 511 do 725 stabala po hektaru (38 % do 48 %), a poslije prorede 226 do559 stabala po hektaru (34 % do 49 %). Može se zaključiti da ima dovoljno stabala sa srednje dugom krošnjom,što je pokazatelj da se može očekivati optimalna proizvodnja pod uvjetom da se do kraja produkcijskog razdoblja poduzimaju mjere njege (prorede). 5. RASPRAVA U stručnoj šumarskoj literaturi dostaje prostora dano unapređenju proizvodnje u šumarstvu BiH, koja ne zadovoljava ni po količini ni po kvaliteti, posebice u panjačama bukve, koje su u BiH zastupljene na površini od preko 350 000 hektara (Matić i dr. 1969, Stojanović idr. 1986a, 1986b,Pintarić, 1997). Većina ovih šuma nalazi se u povoljnim ekološkim uvjetima, posebno uvjetima tla. Čine se napori da se ove šume prevedu u visoke mješovite šume listača. Međutim, iz raznih razloga ovom radu se ne poklanja nikakva ili gotovo nikakva pozornost, iako bi se u relativno kratkom vremenu mogli očekivati pozitivni ekonomski učinci. Provedene analize pokazale su da u panjačama bukve postoje svi uvjeti za prevođenje u visoku šumu primjenom selektivne prorede. Visoka proizvodnost ovih šuma pokazala se u visokom tečajnom volumnom prirastu, koji varira između 9,45 i 16,67 m3, u prosjeku 13,13 m3 sveukupne drvne mase, odnosno između 6,6 do 11,7 m3, u prosjeku 9,19 m3 krupnog drveta po hektaru godišnje. Istraživanja su pokazala da ima i izvjestan broj stabala sjemenog (generativnog) porijekla, 52 do 286 po hektaru (4% do 32 %), u prosjeku 192 stabla po hektaru. Osim toga, zastupljene su i druge vrste drveća (javor, jasen, brijest, lipa i dr.) sa 7-28, u prosjeku 27 stabala po hektaru. Ove druge vrste nalaze se uglavnom u istim debljinskim stupnjevima, kao i bukva (od 5 do 30 cm) što vegetativnog, što generativnog, porijekla (Stojan o v i ć i dr. 1986 b), a to je jamstvo za formiranje mješovite visoke šume listača. Svi parametri, koji su prilikom provođenja selektivne prorede analizirani, pokazali su da se već nakon prve selektivne prorede stanje u sastojini popravilo, što se vidi u odgovarajućim tablicama (Tab. 6-9). Ukoliko se nastavi s redovitim proredama svake desete godine, može se očekivati da će na kraju produkcijskog razdoblja od oko 120 godina proizvodnja drveta odgovarati II/III bonitetu za visoke šume bukve. Mišljenja sam da se pored standardne selektivne prorede mogu primijeniti i druge vrste poreda, koje bi mogle u kratkom roku dati zadovoljavajuće rezultate: 1. Trajno obilježiti 250 do 300 relativno najkvalitetnijih, ravnomjerno raspoređenih stabala po hektaru (razmak između odabranih stabala 6-6,5 m). Potrebno je posvetiti punu pozornost ovim odabranim stablima uklanjanjem najštetnijih konkurenata (najviše dva), bez obzira da li su dobri ili ne. Intervencija pomaganja odabranih stabala, provodi se svakih deset godina. Konačni učinak biti će isti ili sličan kao i kod selektivne prorede. Na kraju proizvodnog razdoblja od oko 120 godina uvodi se jedan od uobičajenih načina prirodne obnove (npr. oplodna sječa na većim ili manjim površinama). 2. Ukoliko nam je cilj što brža prirodna obnova ovih šuma, odabere se 50-60 relativno najboljih, ravnomjerno raspoređenih stabala po hektaru (razmak između odabranih stabala 13-14 m), a zatim se pristupi intenzivnom oslobađanju krošanja samo ovih stabala (dok ostala ostaju u sastojini radi zaštite tla), kako bi što prije došlo do obilnog plodonošenja. Krošnje ovih odabranih stabala moraju biti stalno potpuno slobodne. U godini punog uroda (obilnog plodonošenja), provodi se naplodni sijek, a tom se prilikom obvezno posijeku sva stabla donje etaže koja bi mogla ometati prirodnu obnovu i daljnji razvoj prirodnog podmlatka. Radi uništavanja izbojne snage panjeva posječenih stabala mogu se primijeniti arboricidi, kao glifosati u koncentraciji od 3 % do 5 % (Z e k i ć, 1983). Nakon što se pojavi prirodni pomladak, provedu se 2-3 naknadna sijeka, a kada prirodni pomladak dostigne visinu od oko 2 metra, provodi se dovršni sijek. Napominje se da pored ovih 50 do 60 stabala radi uvođenja prirodne obnove ostaju sva stabla koje ne ometaju odabrana stabla. Na kraju, prema Leibundgut-u (Pintarić, 1999), neizravna konverzija (prevođenje) u visoku šumu ima prednost u odnosu na izravnu konverziju (rekonstrukciju) u sljedećem: - niski troškovi prevođenja u visoku šumu, - mogućnost tretiranja većih površina u kraćem razdoblju, - brže povećanje udjela vrijednijih sortimenata, - u doba nastupa obilnog plodonošenja, slobodan izbor načina prirodne obnove i - znatno je smanjena opasnost od šumskih požara. 6. ZAKLJUČAK Provedena istraživanja pokazala su da u Bosni i njače bukve otpada preko 350 000 hektara, od kojih se Hercegovini na preko 900 000 hektara panjača, na pa- oko jedna trećina nalazi na dobrim stanišnim prilika |