DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 121     <-- 121 -->        PDF

Znanstveni i stručni skupovi (18), Zaštita prirode (9),
Knjige i časopisi (23), Međunarodna suradnja (5), Društvene
vijesti (7) i In memoriam (8). Kao i uvijek, naglašeno
je da nedostaju znanstveno-stručni radovi iz
prakse, posebice u smislu primjene znanstvenih i stručnih
saznanja u praksi, stoga pozivamo stručnjake iz
prakse da se pisanom riječi češće javljaju, jer smo
uvjereni da imaju što reći. Ovdje svakako treba posebno
pohvaliti kolege iz Požege na čelu s mr. Zelićem,
koji se sa suradnicima redovito javlja u našem časopisu.
Protekla godina bila je bremenita najavom promjena
te šumarskim aktivnostima o čemu smo čitali u
rubrici Riječ glavnog urednika. Počelo je s odrednicama
Vlade RH o promjeni ustroja Hrvatskih šuma, izrađen
je Prijedlog strategije razvoja RH za područje
šumarstva, lovstva i drvne industrije, započelo se s
izradom prijedloga Zakona o šumama, a priprema se i
prijedlog restrukturiranja šumarstva, koji se ne odnosi
samo na "Hrvatske šume", nego na čitav kompleks
povezan uz šume. Prema sadašnjim saznanjima, prijedlog
restrukturiranja "Hrvatskih šuma", koji predlaže
odabrana Irska firma, za glavni se cilj određuje profitabilnost,
čime se dovode u pitanje osnovna biološka
šumarska načela. Osnovana je "Dravska liga", u kojoj
je HŠD jedno od utemeljitelja i aktivnih sudionika putem
središnjice i ogranaka u Podravini, u svrhu očuvanja
podravskih nizinskih šuma od Varaždina do ušća
Drave u Dunav. Sve navedene aktivnosi još uvijek su u
tijeku, i zasigurno moramo uložiti puno vremena i
truda, kako bi se prihvatila stručna mišljenja, a šumarstvo
dobilo pravo mjesto u društvu i očuvalo kapital
šumskih ekosustava u Hrvatskoj.


Ad 6) Kao što smo već pod obavijestima izvijestili,
prijedlog zaključaka s radnim materijalima s Okruglog
stola glede izrade strategija, restrukturiranja "Hrvatskih
šuma" i Zakona o šumama, uputili smo svim ograncima,
zamolivši ih da o predmetnoj materiji rasprave
i dostave nam svoje primjedbe. Kolege iz Vinkovaca
ne slažu se s drugim dijelom točke 1. zaključaka
te s točom 8., a sugeriraju da njihovi zaključci u cijelosti
budu sastvani dio zaključaka HŠD-a. Prema mišljenju
kolega iz Delnica , zaključci glede strategije odgovaraju
tijeku rasprave, dok se po zaključcima o restrukturiranju
"Hrvatskih šuma"dosadašnje ne bi ništa mijenjalo,
pa se pitaju čemu toliki trud i trošak. Iskazuju žaljenje,
glede neprihvaćenog prijedloga o šumskom doprinosu.
Inače, stavove ogranka u cijelosti podržava i
sindikat zaposlenih cijele uprave. Glavnu primjedbu
kolega iz Našica možemo sažeti u dva zaključka: nakon
donošenja Nacinalne šumarske strategije i Zakona


o šumama, tj. utvrđivanja cilja na državnoj razini, nužno
je osnovati više samostalnih organizacijskih oblika,
i drugo, novim ustrojem mora se u potpunosti osigurati
provedba decentralizacije, poštujući stavove šumarske
struke o osiguranju autonomije i motivacije te organizacijske
i financijske odgovornosti, proširene prvenstveno
do šumarija i radnih jedinica. Gotovo istovjetne
prijedloge zagovaraju i kolege iz Varaždina. Kolege iz
Bjelovara zagovaraju stav da profit mora ostati u trgovačkom
drušvu, a jedan dio treba izdvojit i na solidarnoj
osnovi za udruženje trgovačkih društava. Glede restrukturiranja
"Hrvatskih šuma" ostaju kod svog prijedloga
iskazanog na Okruglom stolu. Primjedbe kolega
iz Buzeta glede strategije i Zakona mogu se gotovo
poistovjetiti sa zaključcima. Što se tiče restrukturiranja,
oni napominju, kako je dosadašnja organizacija
skupa i neučinkovita, a apsolutnom centralizacijom
uništena je kreativnost i motiviranost za rad. Sustav je
trom i inertan i ne uvažava posebnosti šumsprivrednih
područja. Predlažu državne šume podijeliti u tri šumsko-
gospodarska područja: jednodobne, raznodobne i
krške šume, a unutar svakog područja utemeljiti više
trgovačkih društava. Glavne primjedbe kolega iz Senja,
odnose se na dobit u poslovanju, koja prema njihovom
mišljenju mora ostajati u poduzeću. Što se tiče ponuđenih
opcija u restrukturiranju, za njih je prihvatljiva
opcija "A", uz integralno gospodarenje šumama. Razmišljanja
kolega iz Siska i Gospića, smatramo da su sadržana
u zaključcima.


Kolege iz Karlovca sadašnju Direkciju ocijenjuju
prekapacitiranom i mišljenja su da je treba smanjiti i
promijeniti joj ulogu, naime, ona bi trebala biti servis
prema državi i organizacijskim jedinicama, vodeći
računa o optimalizaciji organiziranosti. Iz naziva organizacijskih
oblika ne bi se smio izgubiti naziv "Šumsko
gospodarstvo". Šumarija treba svakako, i to u svakom
pogledu postati temeljna organizacijska jedinica,
a revirni sustav bitna karika. Da bi se ciljevi ostvarili,
potrebno je stvoriti određene uvjete, kao što su npr. vezanje
prava i odgovornosti, modernizacija praćenja poslovanja,
tehnologije prihvatljive za ekosustav, otvaranje
procesa privatizacije te kroz bavljenje ostalim djelatnostima
vezanim uz šume i šumsko zemljište rješavati
pitanja viška zaposlenih, a ne otpuštanjem radnika.
Ponajprije treba stvoriti uvjete za motiviran rad. Nesporno
je da su šume državne, no da li bi objekte i druga
sredstva rada baš trebalo "nacionalizirati".


Restrukturiranje "Hrvatskih šuma" trebalo bi usporiti,
i to bi trebao biti zajednici stav struke i znanosti,
ako želimo da prije toga odredimo kvalitetnu nacionalnu
šumarsku strategiju i politiku, mišljenje je dr. Gračana.
Kao i svi nazočni nezadovoljan je izborom
Nadzornog odbora u kojem su zaobiđeni stručni šumarski
kadrovi. On se zalaže da na raspravama zagovaramo
zajedničke, a ne osobne stavove. Kada je riječ


o ponuđenim opcijama irske konzultantske kuće, sve
tri opcije nemaju ekonomsku podlogu, jer niti jedna od
njih ne govori kako stići do tih zacrtanih 10 % dobiti.
Gotovo da se može reći, kako su oni dobili nalog ugraditi
u opcije toliku dobit, a mi znamo da to može ići
samo na teret šume.