DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 125     <-- 125 -->        PDF

IN MEMORIAM


Mr. sc. STEVAN - STEVO-MRĐO MRDENOVIĆ


Iakoje prošlo već više od godinu
dana od kada nas je zauvijek napustio
naš dragi kolega Stevo-Mrđo
Mrdenović, rar. sc. dipl. ing.
šum., osjećam potrebu da napišem
ovih par redaka u našem šumarskom
stručnom glasilu, jer je pokojni Mrđo
svojim nesebičnim radom i kroz svoj
radni vijek zaslužio, da ga struka ne
zaboravi.


Stevo Mrdenović rođenje 12. 2.
1933. godine u Donjem Hrastovcu,
gdje je i završio osnovnu školu. Gimnaziju
je završio 1953. g. u Sisku, te
se iste godine upisuje na Poljoprivredno-
šumarski fakultet u Zagrebu,
gdje je i 2. 3. 1959. diplomirao.


Nakon diplomiranja zaposlio se u
Š. G. "Šamarica" Dvor, te je sve do
srpnja 1974. godine bio upravitelj
šumarije Rujevac. Šumarija Rujevac
po površini šuma, sječivom etatu i
uzgojnim radovima spadala je u red
većih šumarija tadašnjeg Šumskog
gospodarstva Sisak, a isto tako po
izvršavanju radnih zadataka - planova
i ostvarenju financijskih rezultata,
Šumarija Rujevac uvijek je bila
medu vodećima šumarijama Šumskog
gospodarstva Sisak.


1974. godine Mrđo dolazi u Sisak
i u Šumskom gospodarstvu Sisak
imenovan je za šefa Odjela iskorišćivanja
šuma, gdje je ujedno obavljao
dužnost rukovoditelja R Z Zajedničkih
službi.


Ne žaleći ni truda ni vremena,
svim svojim bićem posvetio se radu i
struci. Nije bilo gotovo nijedne stru


(12. 2. 1933. - 16. 12. 2000)
čne radne grupe, kada je trebalo dati
neke smjernice ili stručno mišljenje,
na čijem čelu nije bio on. Programima
razvoja poduzeća, te mnogobrojnim
drugim aktivnostima u
cilju napretka poduzeća, davao je
glavni pečat. Nesebično je pomagao
posebno mlađim kolegama stručnim
savjetima, te bio organizator i voditelj
raznih stručnih seminara u okviru
Šumskog gospodarstva Sisak. Posebice
je puno uložio truda u osposobljavanju
radnika za stjecanje internih
kvalifikacija (sjekači, traktori
sti i dr.).


Tijekom rada u Šumskom gospodarstvu
Sisak upisao je poslijediplomski
studij na Šumarskom fakultetu
u Zagrebu. Magistrirao je 10. srpnja
1984. iz područja iskorišćivanja


šuma na temu: "Istraživanje rada traktora
gusjeničara TDT-55A, na privlačenju
tehničke oblovine u brdskom
području".


Uz redovite poslove bavio se i
drugim raznim aktivnostima, tako je
bio predavač na odjeljenju Šumarske
škole u Sisku. Bio je aktivan član njegovoga
predsjedništva. Njegovom aktivnošću
organizirao je niz stručnih
ekskurzija u tuzemstvu i inozemstvu
za Šumarsko društvo u Sisku, čiji je
bio dugogodišnji predsjednik. Zahvaljujući
upravo Mrđi, Šumsko gospodarstvo
Sisak bilo je često domaćin
raznih stručnih posjeta šumarskih
stručnjaka iz Hrvatske i nekih Europskih
zemalja.


Svoj radni odnos završio je u
Šumskom gospodarstvu Sisak umirovljenjem
1991. godine.


Ugodno je bilo družiti se s kolegom
Stevom Mrdenović, jer je svojim
smirenim ponašanjem i odmjerenom
retorikom davao sigurnost, a
svojom duhovitošću u društvu stvarao
dobro raspoloženje.


Imao je još dosta planova koje je
želio ostvariti, ali nenadana smrt 16.
prosinca 2000. g. u Zagrebu to mu
nije omogućila.


Dragi kolega Mrđo, za sve ono
što si za života za šumarsku struku,
prijatelje i obitelj učinio, neka ti je
vječna hvala. Ostat ćeš nam u dragoj
uspomeni.


Milan Celap, dipl. ing. šum.


Doc. dr. sc. DOCENT TOMISLAV PRKA, dipl. ing. drvne industrije


"Studenti su izgubili nastavnikaznalca
struke, a prijatelji ostali bez
sugovornika, bez suradnika, bez promicatelja
ideja.... Danas još struka i
znanost nije svjesna stoje sve izgubila,
ali sigurno je da je njegovim preranim
odlaskom ostalo mnogo nerealiziranih
ideja, i isto toliko projekata i
pogona. Nestalo je sigurno ogromne
energije, koju je nesebično darovao,


(5. 11. 1939 - 4. 11. 2001.)
dijelio i rasipao. Stvarao je povijest i
budućnost naše struke i zauzeo u njoj
istaknuto mjesto. Utkao je u nju sva
svoja htijenja i sve svoje želje i beskonačno
mnogo truda i rada. Time je
dokazivao svoje domoljublje. Bio je
istodobno tehnolog - inženjer, znanstvenik
i pedagog, a uz sve to divan
prijatelj, suradnik, humanist i promicatelj
bezbrojnih ideja u struci. "


Dr. Tomislav Prka je Bjelovarčanin,
čiji je per aspera ad astra
započeo 5. studenog 1939. godine u
Vranjačama kod Tomislavgrada.
Rođen kao drugo dijete u obitelji
Prka, uz braću Jozu i Zvonka, roditelja
rimokatolika, majke Ive i oca Marinka.
I rastom i izgledom, slobodom
pokreta i inteligencijom bio je
dinarac.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 126     <-- 126 -->        PDF

Osnovnu školu završio je u rodnom
kraju. Obitelj se 1952. godine
doselila u Koprivnicu, gdje Tomo završava
niže razrede tamošnje Gimnazije.
Tehničku školu drvne struke
završio je u Virovitici, da bi na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu, na
Drvno-tehnološkom odjelu, tada drvnoindustrijskom,
diplomirao 1966.
godine. "To je bila jedna sjajna generacija
danas poznatih stručnjaka u
preradi drva".


U tom razdoblju, 1965. godine dolaze
i odlučujući trenutci u životu brak
sa suprugom Mirom, rođenje
sinova Marinka i Dalibora. Pripravnički
staž započinje u Drvnoj industriji
"Česma", u proizvodnji furnirskih
ploča, rezanog furnira i u pilani. Nakon
obavljenog pripravničkog staža
radi kao tehnolog, upravitelj pogona i
direktor pilane. Od 1977. godine radi
kao direktor Tvornice iverica u izgradnji,
a od 1979. godine direktor je
Tvornice za proizvodnju i oplemenjivanje
ploča iverica. Rezultati njegova
rada iz toga doba vide se i danas.
Tvornica iverica jedina je koja još radi
u našoj zemlji. Od 1983. g. pomoćnik
je direktora za proizvodnju D.I.
"Česma" Bjelovar, sve do 1990. god.
kada je imenovan potpredsjednikom
Poslovodnog odbora D.I. "Česma"
Bjelovar.


Kao koordinator razvoja poduzeća
1991. godine napustio je D.I.
"Česma" te prelazi raditi u Križevce,
u privatno poduzeće "Arena", gdje
samo njemu svojstvenim žarom vodi
razvoj i proizvodnju tvrtke. Mora se
istaći daje tvrtka, zahvaljujući i njegovom
radu danas jedna od najznačajnijih
u toj grani, sa stalnim povećanjem
broja zaposlenih (250 danas)
i 90 % izvozom svojih proizvoda. U
školskoj godini 1970/71. upisuje poslijediplomski
studij iz kolegija Tehnologija
masivnog drva na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu.


Znanstveni naziv magistar znanosti
stječe već 1974. g. s uspješno obranjenim
magistarskim radom "Usporedna
analiza prerade hrastove oblovine
klasičnom tehnologijom i tehnologijom
izrade drvnih elemenata".


Kao obilježeni član Matice hrvatske
iz doba 1971. nije imao privilegiju
da mu troškove stručnog usavršavanja
plati tadašnje socijalističko poduzeće


- njegov ponos nije dopuštao da zbog
toga odustane, a još manje da nekoga
moli. Sam sa svojom obitelji mukotrpno
je iznio uz rad i svoje školovanje, a


već četiri godine kasnije, 6. srpnja


1978. g., stječe znanstveni naziv dok


tora biotehnoloških znanosti obranom


disertacije: "Utjecaj kvaliteta i pro


mjera hrastovih trupaca na iskorište


nje u proizvodnji piljenih elemenata".


Za docenta predmeta Furniri, furnirske
i stolarske ploče na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu izabran je 29. lipnja
1979. godine, ali je morao odustati
od stalnog radnog odnosa zbog nemogućnosti
rješavanja stambenog pitanja
u Zagrebu. Međutim i nakon toga aktivno
sudjeluje pri izradi istraživačkih
projekata u Zavodu za istraživanje u
drvnoj industriji Šumarskog fakulteta.
U zvanje znanstvenog suradnika za
znastveno područje šumarstva predložen
je 6. travnja 1990. godine.


"Na ponovni poziv, usprkos velikim
i brojnim obvezama, od 1997. godine
na Drvnotehnološkom odsjekuŠumarskog fakulteta predaje predmet
Tehnologija masivnog drva kao van


jski suradnik docent, i daje značajan
doprinos području pilanske prerade
drva, uz bok Ugrenovieu, Horvatu i
Brežnjaku".


Prije osnivačke skupštine Matice
hrvatske u Bjelovaru, 24. siječnja
1971. godine, bio je medu njenim prvim
poticateljima kao član gospodarstvenog
odbora. Sudionik je obnoviteljske
skupštine Ogranka Matice
hrvatske u Bjelovaru, 20. listopada
1990. godine, u kojoj zatim djeluje i
na ostalim područjima njenog rada.


Akademija šumarskih znanosti
1997. godine izabrala je dr. Tomislava
Prku za člana suradnika. Ove go


dine 2002., trebao je biti predložen
za izvanrednog člana Akademije šumarskih
znanosti.


Od 1988. do 1993. godine član je
Upravnog odbora HŠD. Od 1984. do
1988. godine član je i Predsjedništva
društva inženjera i tehničara šumarstva,
drvne industrije i prerade papira
u Šumarskom društvu Bjelovar.


Sve do sada rečeno, uz nogomet,
bio je godinama predsjednik Nogometnog
kluba "Česma", rekreaciju,
vatrogastvo pa čak i položeni lovački
ispit - iako se lovom nikada poslije
nije bavio - govori dovoljno zorno
da je dr. Tomislav Prka bio istinski
humanista i iznad svega dobar
čovjek.


Čovjek od autoriteta, rođeni autoritet,
pristupačan, čovjek koji je cijenio
istinu, iskrenost i čestitost. Čovjek,
od koga je teško bilo čuti povišen
glas.


Bio je autoritet prijatelja kojemu
se prilazi s odmjerenošću, gotovo sa
strahopoštovanjem.


Intelektualac bez želje za nametanjem
stavova, osim razgovorom i
ukazivanjem na argumente.


Član je Kriznog štaba Općine
Bjelovar 1991. godine, predsjednik
političke stranke.


Otac je koji je svoja dva sina naoružavao
svim onim što otac može:
odgojem, znanjem, hrabrošću, ali i
oružjem za Domovinski rat 1991.
godine.


Član je prvog saziva Gradskog
vijeća - Grada Bjelovara od 29. 3.
1995., ali i najviših tijela političkih
institucija naše hrvatske vlasti u Bjclovarko-
bilogorskoj županiji.


Odlikovanje:


Spomenicom Domovinskog rata


1990-1992. od strane predsje


dnika Republike dr. Franje Tuđ


mana.


Redom Hrvatskog pletera odlu


kom predsjednika Republike dr.


Franje Tuđmana 1997. godine.


Zlatnom plaketom "Grb Grada


Bjelovara" 1997. godine.


Priznanjem za višegodišnji rad na


dobrobit šumarske struke i Src


brenjak kralj Tomislav od HŠD o


150. obljetnici utemeljenja i 120.
obljetnici izlaženja Šumarskog
lista.
Plodan je znanstveni pisac i član
Uredničkog odbora znanstveno