DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 127 <-- 127 --> PDF |
stručnog časopisa za pitanja drvne tehnologije "Drvna industrija". Sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom radu više od 25 godina. Objavio je nekoliko znanstvenih radova te mnoge stručne radove u više od 40 elaborata i studija. Sudjelovao je na 14 stručnih skupova, 1986. godina na IUFRO kongresu u Ljubljani i 1988. godine u Sao Paolu u Brazilu sa znanstveno stručnim radovima. Autor je recezent i mentor. Nije li sve navedeno doista trnovit put do zvijezda, gdje je dr. Prka jedna od svjetlijih za koje znamo?! Otišao je prerano. Najvažniji radovi: Iskorištenje sirovine u pilanskoj preradi drva, Drvna industrija 24 (1973), 7-8, 147-157. Prerada tanke oblovinc (promjera 16-24 cm), Drvna industrija, 24 (1973), 11 -12. 247-252. Tržište i proizvodnja elemenata, Drvna industrija 24 (1973), 11-12,280-282. Iskustva u proizvodnji elemenata iz hrastovine. Savjetovanje o drvnim elemetima za prizvodnju namještaja. Zbornik radova Proljetni zagrebački velesajam, Zagreb 1974. Namjenska prerada tanke hrastove oblovine, Drvna industrija 26 (1975); 5-6, 103-109. Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije Bjelovar, Drvna industrija 26 (1975) 9-10, 233-235. Problemi proizvodnje piljenih elemenata od hrastovine, Drvna industrija 28 (1976), 7-8, 161-162. Nova tvornica iverica u Bjelovaru, Drvna industrija, 28(1977), 5-6, 153-155. Utjecaj kvalitete i promjera hrastovih trupaca na iskorištenje u proizvodnji piljenih elemenata, Bilten ZIDI, 6 (1987)2, 1-47. Pilanska tehnologija s obzirom na potrebe industrije namještaja, Savjetovanje u Osijeku, Zbornik radova, 237243, Osijek 1983. Utjecaj sirovine, repromaterijala i energije na ekonomski položaj proizvodnje iverica, Bilten ZIDI, 12 (1984), 1, 1-12. Uz 25. obljetnicu Dl "Česma" Bjelovar, Drvna industrija, 36 (1985), 3-4, 83-87. Transfer i primjena znanstveno-razvojnog rada u preradi drva, Bilten ZIDI 13 (1985) 6, 113-125. Proizvodnja elemenata na pilanama, Drvna industrija, 38(1987), 7-8, 157-161. Načini piljenja hrastovih trupaca radi izrade proizvoda određenih karakteristika, All division 5 (sv. 1) Zbornik radova Conference IUFRO, Sao Paolo, Brazil, 1988. Razvoj pilanske prerade hrastovine Drvna industrija, 39 (1988), 9-10, 217-220; 39 (1988), 11-12, 255-263. Problematika razvoja mehaničke prerade drva, Šumarski list 113 (1989), 9-10, 463-475. Pilanska prerada drva, stanje, pravci i strategija razvitka industrijske prerade drva u RH do 2010. godine Izd. Croatia drvo d.d., Zagreb, 1995. Parket, podovi i obloge, stanje, pravci i strategija razvitka industrijske prerade drva u RH do 2010. god. Izd. Croatia drvo, d.d., Zagreb, 1995. Stanje i pravci razvitka pilanske prerade drva u Republici Hrvatskoj, Međunarodni stručni simpozij Revitalizacija i restrukturiranje šumarstva i drvne industrije Republike Hrvatske, Sponzorstvo UNIDO (Organizacije ujedinjenih naroda za razvoj), Zbornik radova, Tuhelj, 1996. M. P. Arvay Prof. dr. se. STJEPAN BERTOVIC (1922 Stjepan Marcel Bcrtović rođen je 19. listopada 1922. u Gaju Vrbovečkom, a djedovinsko mu je porijeklo iz ogulinskog Zagorja. Otac Franjo, željeznički službenik i majka Sofija Jalšavić, kućanica, doselili su se iz Vrbovca u Zagreb oko g. 1924. U obitelji, uz sestru Šteficu i brata Vladimira, bio je tradicionalno vjerski (rimokatolički) i izrazito domoljubno hrvatski odgajan. U Zagrebu je pohađao i završio osnovnu školu (1932), realnu gimnaziju (1940) i Poljoprivredno- šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1950). Službovao je u Odjelu za zaštitu prirodnih rijetkosti Konzervatorijskog Zavoda NRH u Zagrebu (od 1. ožujka 1952. do 30. studenog 1954.), - 2001) u Šumarskom institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu (od 1. ožujka 1955. do 30. studenog 1968.) na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (od 1. lipnja 1969. pola radnog vremena, a od 1. siječnja 1970., puno radno vrijeme do 1. siječnja 1985. godine). U II. svjetskom ratu bio je unovačen u Domobranstvo Nezavisne Države Hrvatske. Zastavnik je, zatim poručnik u 392. "Plavoj diviziji". Bio je ranjen kod Poljanka (10. ožujka 1945.), a nakon toga se liječio u vojnoj bolnici. Zatočen je u zarobljeničkim logorima JA (Maksimir, Bjelovar) te amnestiran i otpušten iz vojske, ali uz uskraćeno građansko pravo glasa do proljeća 1947. godine. |