DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 128 <-- 128 --> PDF |
U jesen 1945., Stjepan Bertović nastavio je studij, i kao odličan student već 1947. sudjeluje na inventarizaciji šuma u Istri. U ljeto 1948. godine odabran je i upućen na istraživanje i kartiranje vegetacije u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju. Ta istraživanja za ondašnji Privredni savjet vlade SFRJ vodio je istaknuti botaničar prof. dr. Ivo Horvat. Od tada je Stjepan Bertović kao suradnik I. Horvata, u Zavodu za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, neprekidno i vrlo marljivo sudjelovao do 1. ožujka 1952. u svim fitocenološkim istraživanjima i kartiranjima raslinstva te laboratorijskim poslovima. S pravom se može reći daje prof, dr. se. Stjepan Bertović ušao u znanstveno- istraživački rad pod rukom Ive Horvata, botaničara svjetskog glasa i osnivača Zagrebačke fitocenološke škole. U poratnom razdoblju (19481956) u vrlo teškim uvjetima terenskih istraživanja (slabo stanovanje uz nestašicu hrane i vode) ističe se Stjepan Bertović svojom inteligencijom, znanjem, izuzetnim darom opažanja, duhovnom i fizičkom snagom. Među tridesetak Horvatovih suradnika on je najbolji, pa postaje glavni Horvatov suradnik, a kasnije (1963) i oporučni nasljednik Horvatovih vegetacijskih istraživanja. Poznanstvo i suradnja s botaničarem Ivom Horvatom, a kasnije i tloznanstvenikom Mihovilom Gračaninom, bili su odlučni u njegovu životu. Školovan od pravih učitelja prirodoslovaca, zarana je osposobljen za znanstveno-istraživački rad i samoprijegorno mu se posvetio. U prvo vrijeme bavio se biljnosociološkim istraživanjima i kartiranjem u različitim krajevima Hrvatske i susjednih zemalja (Bosna, Crna gora) da bi ubrzo (1961) priredio i obrazložio i našoj šumarskoj struci predstavio projekt svog životnog djela, program istraživanja tipova šuma i šumskih staništa. Siguran u spoznaji da se znanstvena pouzdanost i praktična primjena istraživanja naših šuma može polučiti jedino međusobno povezanim višedisciplinarnim i timskim radom, uložio je ogromnu energiju da se to ostvari u našem šumarstvu. Zadivljujući su njegovo znanje i snaga u organiziranju i provedbi tako zahtjevnog projekta kojeg je osmislio kao globalnu znanstvenu inventarizaciju vegeta cijskog pokrivača u Hrvatskoj. Već prvi znanstveni radovi iz tipoloških istraživanja što ih je objavio (sa suradnicima) o šumama Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Like i Velebita, primljeni su s velikom pozornošću domaće i inozemne stručne i šire javnosti i bili su sigurna potvrda da je stvorena njegova Zagrebačka škosla tipoloških istraživanja šuma. Za vrijeme 13-godišnje službe u Šumarskom institutu, prof. dr. se. Stjepan Bertović snažno je promicao i sve znanstvene discipline na koje se oslanjala njegova koncepcija tipoloških istraživanja šuma. Zagovarao je i uspijevao da se šumski ekosustavi povezano obrađuju s gcološkolitološkog, geomorfološkog, pedološkog te općeg i mikroklimatskog stajališta. Mnogo je znanstvenih ustanova i znanstvenika izvan šumarstva zainteresirao i pridobio da sudjeluju u proučavanju naših šumskih ekosustava. U zasluge prof. dr. se. Stjepana Bertovića pripada i pionirski razvoj šumarske kartografije. Pod njegovim su vodstvom izrađeni prvi ogledni primjerci vegetacijskih, pedoloških i tipoloških karata krupnog mjerila različitih dijelova hrvatskog krajolika. Njegova vegetacijska karta okoliša Zavižana ostaje kao primjer najviše minucioznosti u terestričkoj izradi takve karte. Prof. dr. se. Stjepan Bertović bio je djelotvoran pobornik zaštite prirode još od svojih studentskih dana. Na tom području ostavio je iza sebe, kao pokretač i glavni autor, dva kapitalna djela: "Osnove zaštite šuma od požara" i "Metodologiju obrade prirodnog sustava u prostornim planovima". Za 16 godina službe na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, uz znanstveno-istraživački rad obavljao je prof. dr. se. Stjepan Bertović u različitim razdobljima nastavu za studente iz više predmeta i dijelova kolegija: "Šumarska fitocenologija", "Meteorologija i klimatologija", "Fitološka klimatologija", "Parkiranje i ozelenjavanje", "Zaštita prirode". Na poslijediplomskim studijima predavao je još i "Povijest, sadržaj i cilj zaštite prirode", "Vegetacija kao element prostornog planiranja i korištenja", "Fitocenološki osnovi i tipologija šuma". Povremeno je držao predavanja i na Fakultetu poljoprivrednih znanosti, predmete "Biockološki elementi pejsaža" i "Zaštita prirode" te na Arhitektonskom fakultetu "Vegetacija kao element prostornog planiranja". U prijevremenu (starosnu) mirosvinu odlazi 1. siječnja 1985. Prof. dr. se. Stjepan Bertović bio je član mnogih stručnih i društvenih ustanova i organizacija. Navodimo važnije: Radna grupa za tipologiju šuma i staništa pri Savjetu za naučni rad SR Hrvatske, Komisija za šumsko sjemenarstvo pri Republičkom sekretarijatu za privredu SRH, Komisija za naučni rad u Savezu inženjera i tehničara SR Hrvatske, Naučno-stručni kolektiv Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu, Komisija za koordinaciju rada u izradi Vegetacijske karte Jugoslavije s privrednim tumačem. Komisija za pripremu stručnih mjera i nadzor u Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu, Savjet za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju pri JAZU, Upravni odbor saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Upravni odbor Urbanističkog društva grada Zagreba, Internacionalna grupa za istraživanje bioklimatskih prilika u medicinskoj i biljnoj ekologiji (Opatija). Union Internationale pour la Protection de la Nature (Bruxelles, Gland), Internationale Vcreinigung fur Vcgetationskunde (Stolzenau, Todenmann iiber Rinteln), Floristisch- Soziologischen Arbeitsgemeinschafts e. V. (Stuttgart), Station Internationale de Phytosociologie (Bailleul), Vcrein fur Forstliche Standortskunde und Forstpflanzenzuchtung e. V (Stuttgart, Freiburg i. Brg.), Internationale Verband forstlicher Forschungsanstaltcn - IU FRO, Bundesforschungsanstalt fur Naturschutz und Landschaftsokologie - Projekt Vegetationskarte Europas (Bonn-Bad Godesberg), Forstliche Bundesversuchsanstalt - Aussenstelle fur subalpine Waldforschung (Innsbruck), Arktisch-Alpincr Garten (Karl Marx- Stadt). Hrvatsko šumarsko društvo, Savez inženjera i tehničara Jugoslavije, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Društvo konzervatorskih radnika SFRJ, Hrvatsko hortikulturno društvo, Društvo nastavnika Sveučilišta u Zagrebu, Matica hrvatska, Planinarska društva "Velebit" i "Željezničar", Društvo Hrvatski domobran Zagreb. Za nesebičan i svestran rad primio je nekoliko zapaženih nagrada i |