DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 13 <-- 13 --> PDF |
K. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJACA U VISOKE SUME Šumarski list br. 3 4, CXXVI (2002), 119-128 ma, posebno na dubokim tlima, tako da je proizvodni potencijal staništa slabo iskorišten, što se posebice odnosi na slabu kvalitetu stabala. Prijašnja istraživanja pokazala su da i pored toga stoje kvaliteta stabala loša, u većini istraživanih panjača bukve ima minimalni broj stabala koji bi mogao biti osnova da se stanje u relativno kratkom vremenu poboljša. Osim toga, zaključeno je da ima stabala bukve sjemenog porijekla, kao i drugih vrsta listača, tako da postoje realni uvjeti da se primjenom njege šuma ove panjače prevedu u visoku mješovitu šumu listača. Na određenom broju primjernih ploha provedena je Schaedelin-ova selektivna proreda (visoka proreda-pozitivno odabiranje) a rezulati su sljedeći: 1. Prije prorede prosječan broj štaba bio je 1363 stabla po hektaru, a provođenjem prorede jačina zahvata bila je u prosjeku 33 %. 2. Prosječni prsni promjer prije prorede bio je 15,4 cm, a poslije prorede 15,5 cm, što znači da proredom nije došlo do bitne promjene veličine prsnog promjera, a stoje i karakteristično za ovu vrstu proreda. 3. Prosječna temeljnica prije prorede bila je 22,9 mVha, a poslije prorede 15,7 mVha, što znači da je jačina zahvata po temeljnici bila 31 %. 4. Prije prorede volumen sveukupne drvne mase bio je 276 mVha, odnosno 193 m3 krupnog drveta po hektaru. Poslije prorede volumen sveukupne drvne mase bio je u prosjeku 171 m\ odnosno 120 m3 krupnog drveta po hektaru, s jačinom zahvata od 38 %. 5. I kod vitaliteta stabala, jednog od značajnih pokazatelja pri procjeni, nakon prve provedene prorede došlo je do povećanja relativnog učešća stabala s "jakim vitalitetom". 6. Za buduću proizvodnju najznačajnije je učešće stabala s kvalitetnim deblom. Nakon provođenja prorede došlo je do relativnog povećanja broja stabala s kvalitetnim deblom, što obećava da će se daljnjim provođenjem proreda na kraju produkcijskog razdoblja od oko 120 godina, učešće vrjednijih drvnih sortimenata povećati. 7. Rezultati istraživanja pokazali su da je nakon provedene prorede došlo do relativnog povećanja broja stabala sa srednje dugom krošnjom (duljina krošnje 1/2 do 1/4 visine stabla), što ukazuje da će i širina goda biti u optimalnim granicama. 8. Na kraju se preporučuje da se u početku radova na njezi šuma trajno obilježi 200 do 250 ravnomjerno raspoređenih stabala po površini (razmak između odabranih stabala oko 7 metara) i da se u daljim proredama stvaraju optimalni uvjeti za rast ovih odabranih stabala uklanjanjem najštetnijih konkurenata. 9. Kao posebnu metodu prevođenja panjača bukve u visoku šumu, autor preporučuje odabiranje oko 50 relativno najboljih, ravnomjerno raspoređenih stabala po hektaru (razmak između odabranih stabala oko 14 m) i da se pristupi intenzivnom oslobađanju krošanja ovih stabala, kako bi što prije došlo do obilnog plodonošenja. U godini punog uroda pristupilo bi se primjeni jednog od načina prirodne obnove (npr. oplodna sječa na većim ili manjim površinama). Napominje se da se ostala stabla ne sijeku do uvođenja prirodne obnove i tek tada se pristupa i njihovom postepenom uklanjanju. Na temelju naprijed izloženog, može se zaključiti daje u većini panjača bukve neizravna konverzija (njega šuma) pri prevođenju u visoku mješovitu šumu listača opravdana iz više razloga, od kojih su najznačajniji: - niski troškovi prevođenja u visoku šumu, - mogućnost tretiranja većih površina u kraćem razdoblju, - brže povećanje udjela vrijednijih drvnih sortimenata - u doba nastupa obilnog plodonošenja, slobodan izbor načina prirodne obnove - znatno se smanjuje opasnost od požara (u odnosu na izravnu konverziju i unošenje četinjača. 7. LITERATURA Bachmann , R. P, 1968: Untersuchungen zur VVahl des Verjuengungszeitpunktes im Waldbau (dokt. disert.), ETH, Zuerich disertacija broj 4171. Leibundgut,H., 1984: Die Waldpflege. Bern-Stuttgart, Haupt Matić , S. et al., 1971: Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema Inventuri šuma na velikim površinama u 1964.-1968. godini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu. Posebno izdanje broj 7, Sarajevo. Pataky, Lj., 1956: Melioracija šikara i drugih oblika degradiranih niskih šuma. Institut za šumarstvo i drvnu industriju NR BiH. knjiga III svezak 2, Sarajevo. Pintarić , K., 1969: Njega šuma, Sarajevo. Pintarić , K., 1997: Forestry and Forest Reserves in Bosnia and Herzegovina. COST Action 4, Forest Reserves Research Network. Proceedings of the invited Lectures. Ljubljana. |