DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 133 <-- 133 --> PDF |
ne moje disertacije. A te iste godine moglo naći mjesta u dvorima zemaljsmo u istome sastavu, Ti, prof. Boja-skoga slavlja, ali, svemu tome usprnin i ja ispitivali Hrvatskoj ponuđeni kos, i takvome vremenu unatoč, bio europski zglobnik srednje snage. si rijekom koja ne teče samo svojim Izvještaj i objava bili su iznenađenje koritom, već preplavljuje okolnu ravza mnoge. Na temelju rezultata pranicu, pa se ponovo vraća tijeku ćenja traktora na radu u gorskoko-svome i s radošću prima sve svoje tarskim uvjetima, u Šumariji Gomir-pritoke, brzace, bujice, kiše i snije je, na osnovi prvi puta, vjerojatno i u gove goranske, da bi na kraju postala svijetu, urađene i objavljene morfomorem! To što si kao revirnik otišao loške raščlambe šumskoga traktora, u zasluženi mir koji nisi dugo uživao, zbog utvrđene pogonske nesigurno nimalo nije umanjilo sve Tvoje uči sti, utvrđenih neadekvatnih konnjeno, proumljeno. Štoviše! strukcijskih rješenja, zbog izbora i A mnogo smo se puta sretali na (ne)kvalitete materijala za pojedine raskrižjima struke, onoga dijela od sklopove, nije preporučena njegova kojega su, kao i sada, mnogi bježali i nabava. Kupile su ga samo najsiro bježe. Nije to posao mirnoga kutka mašnije uprave u Hrvatskoj i, još više čiji se događaji zbivaju kroz nekoliko se osiromašile (v. Meh. šumar., ljudskih naraštaja; radilo se s pilama, 1/1976, br. 3-4, s.71-95). Već smo s traktorima, kamionskim skupovi sljedeće godine rješavali problem za ma... Još istoga dana se u tome radu mjene kamionske sisaljke (v. Meh. vidio probitak, pogoda ili ne za šumar. 2/1977, br. 9-10, s. 293-296), obavljanje nekoga posla. Padalo se pokušao si humanizirati izvlačenje na ispitu svakodnevice. A Ti si uvijek užeta vitla zglobnih traktora pri radu iskazivao neprijeporne dosege trajne na brdovitome terenu uporabom po vrijednosti pri bavljenju strojevima, moćnoga vitla (v. Meh. šumar., alatima, oruđima, pomoći čovjeko 5/1980, br. 11-12, s. 456-462) itd. vom radu, održivome opstanku Pri Tek treba ponoviti dio iskaza na rode. Bio si za mnoge zahtjevan, pa i oproštaju s inženjerom Vukmanovi-prezahtjevan, smjerao si u širinu traćem na neizbježnome smirilištu, kražeći primjenu spoznaja i znanja, osiju svakoga ljudskoga putovanja. guravao pomake struke, stvarao nova Mnogo smo puta osjetili da Ti je, draviđenja i motrišta, prosudbe koje su gi Boško, ime bilo precrtano na poznačile hod šumarnika u visine toliko pisu ravnopravnih, da se za Tebe nije nedostižne i nerazumljive za mnoge IVO MATOTA, dipl. ing. šum. (Novigrad Podravski, Koprivnica, 2. 5. 1916. Sin Josipa i Barbare r. Levak. Hrvat, rimokatoličke vjere. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu školu polazio je u Novigradu Podravskom 1927., a srednju u Koprivnici i u Zagrebu, gdje je i maturirao na II. muškoj realnoj gimnaziji. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je apsolvirao škol. g. 1946.-47., a diplomirao 21. svibnja 1947. S aktivnom šumarskom službom započeo je kao šumarski vježbenik referent u Šumariji Novigrad (19411943). Zatim radi kao referent eksploatacije šuma u Goli (Repaš) 1944. Tijekom ratnih godina (1941-1945) zalutale na radilišta naša. Završilo je ovozemaljsko poslanje Boška Vukmanovića, prekinute su veze s mnogim urušnim ovozemaljskim potresima, okolnostnim zgodama. Ali, nećeš biti zaboravljen jer si ostavio nasljednika, mnogo posađeno drvo, pisanu riječ. U nastaloj utihi, kada spoznaja da ni sjena naša ne ostavlja trag zemaljski - tek trag u dušama bližnjih, prijatelja, susretnika - znamo, cvijetat samo cvijet može, ako je bez korijena za let nije, ali, djela ostaju makar ih netko i morao ponovo otkrivati. Nisi ostao mrtav u korijenju i temeljima! Iz njih može niknuti zvonik kakav je nekada niknuo iz nečivih korijena i svojom te zvonjavom ispratio na posljednjemu putu. Neka Te kao Goranina na stranicama časnoga Šumarskoga lista isprate posljednji stihovi pjesme Mali pot lukovdolskoga Gorana: Covek gleda: kade je to? Goščava, mir krog njega so; Ni vetra čut, popevke tic, - Presvetlo ni, ni preveč kmic: Pozabi čovek toge se I sreča tu primiri se. S. Sever 20. 3. 2002.) povremeno je bio u vojsci te njemačkom ratnom zarobljeništvu. Godine 1945. postavljenje za referenta u Odjelu šumarstva u Kotarskom NO i Šumariji Koprivnica, a 1946. prelazi za upravitelja šumske manipulacije u Upravi Koprivničkih ugljenokopa. Godine 1947. odlazi iz rodne Podravine na mjesto upravitelja građevne uprave Glina na gradnju šumske pruge. Godine 1948. postavljen je za upravitelja Šumarije Glina, a 1949. godine za upravitelja Šumarije Dvor na Uni. Uslijedila su radna mjesta šefa Planskog odjela u ŠG Hrv. Kostajnica (1949-1950) i mjesto upravitelja Šumarije Hrv. Dubica |