DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 129-136
UDK 630* 242 (001)


UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆIVANJA DRVNE MASE
PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA PLANTAŽI
OBIČNOG BORA (Pinus sylvestris L.)


THE INFLUENCE OF TENDING IN THE STAND OF
COMMON PINE {Pinus sylvestris L.)
IN THE PLANTATION


Šefik KORČIĆ*


SAŽETAK: Na plantaži običnog bora (Pinus sylvestris L.) staroj 40 godina
provedena je Schaedelin-ova Selektivna proreda kako bi se utvrdila biološka i
ekonomska opravdanost ove šumsko-uzgojne mjere. Na temelju analize svih
taksacijskih elemenata (broj stabala, temeljnica, volumni tečajni prirast, kvaliteta
stabala i dr.) prije i poslije prorede, te konačnoga cilja gospodarenja u
ovim i sličnim sastojinama i uz dodatne mjere njega (rezanje suhih grana na
određenom broju najkvalitetnijih stabala ravnomjerno raspoređenih), autor
zaključuje da i u ovoj do sada nenjegovanoj sastojini uz produkcijsko razdoblje
od 100-120 godina postoji mogućnost proizvesti vrlo kvalitetnu drvnu
masu, u kojoj će biti visoki udjel najvrjednijih drvnih sortimenata. Ekonomska
analiza pokazala je daje i u takvim sastojinama, uz redovito nastavljanje
proreda, to itekako opravdana mjera.


Ključne r ij eči: Obični bor (Pinus sy lvetris L.), proreda, rezanje grana


1. UVOD
Na području J.P "Unsko-sanske šume", Bosanska Šumske kulture podizane su uglavnom u pojasu šuKrupa,
na šumske kulture otpada 12 230 hektara, odma
hrasta kitnjaka i bukve na kiselo-smeđim tlima te
nosno 7,2 % površine šuma i šumskih tala, a najveća verfenskim pješćarima i glinicama, na kiselo-smedem
koncentracija šumskih kultura nalazi se na prostoru zai
ilimeriziranom tlu.
padno od rijeke Une na području šumske uprave Ca


Pri tome se o pravilnom izboru vrsta drveća i nji


zin-Velika Kladuša-Bužim. Na površini od 2 962,1


hovih provenijencija nije vodilo računa, što je veliki


hektara (oko 24 % od površine svih šumskih kultura),


promašaj.


na području navedene Šumske uprave, od vrsta drveća


U okviru navedenih površina, na površini od 615 ha,


najzastupljeniji je obični bor s površinom od 1 148,6 ha


nalazi se plantaža običnog bora. Na svim podignutim


(oko 39 %), gotovo na istoj površini (1102,3 ha) zastup


kulturama nisu poduzimane nikakve sustavne mjere


ljen je crni bor, a ostale četinjače (smreke, ariš, dugla


njege, osim vađenja slučajnih užitaka, o čemu nažalost


zija, američki borovac) zastupljeni su na površini od


nema podataka.


711,2 ha.


Iako je do sada dosta toga propušteno, ranije po


Ove šumske kulture podizane su u vremenu od 1958.


stavljeni cilj gospodarenja, proizvodnja celuloznog dr


do 2000. godine. Prema tomu, najstarije šumske kulture


veta u produkcijskom razdoblju od 20 godina promije


imaju oko 60 godina. Najveća koncentracija šumskih


njena je, i sada je postavljen novi cilj, a to je maksimal


kultura nalazi se u Gospodarskoj jedinici "Gata" i "Go


na proizvodnja najvrednije drvne mase uz planirano


mila" sa oko 54 % površine šuma i šumskog tla..


produkcijsko razdoblje od 100 do 120 godina.


U plantaži običnog bora otpočelo se sa provođe


njem prorede sa zadatkom da se utvrdi utjecaj prorede


* Mr. Šefik Korčić, dipl. ing. šum., direktor J.P. "Unsko-sanske
šume", Bosanska Krupa na proizvodnju drvne mase po količini i kvaliteti.