DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Š. Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆ1VANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 129-136 2. METODA RADA I MATERIJAL U plantaži običnog bora (Pinus sylvetris L.), odjelu 30 Gospodarske jedinice "Gata" (Cazin) staroj 40 godina, postavljene su četiri primjene plohe površine 400 m2 (20 m x 20 m), koje su kasnije spojene u jednu veću površinu od 1600 m2 (40 m x 40 m). Na ovim plohama provedena je Schaedelin-ova Selektivna proreda. Na plohama su sva stabla numerirana i izmjereni prsni promjeri svih stabala, koja su svrstana u debljinske stupnjeve od po 1 cm. Na prvobitnim primjernim plohama od 400 m2, na dva trakta širine 2 metra, koji su postavljeni dijagonalno prirasnim svrdlom, izvađeni su izvrtci radi obračuna volumnog tečajnog prirasta u posljednjih 10 godina. Istovremeno je na tom traktu preciznim ultrazvučnim instrumentom izmjerena visina 20 do 30 stabala. Prilikom mjerenja prsnih promjera izvršena je klasifikacija svih stabala po uzgojno tehničkim i tehničkim kvalitetnim klasama (Drinić i dr, 1980) i IUFRO-klasifikacija. Sav prikupljeni materijal je razvrstan, te je stanje i poslije prorede prikazano u odgovarajućim tablicama. 3. REZULTAT ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA 3.1. Prirodni uvjeti 3.1.1. Geografski položaj Objekt istraživanja nalazi se u prostoru zapadno od Une između 44° 05´ i 44° 00´ sjeverne širine i 15° 49´, i 16° 07´ istočne dužine, na lokalitetu Dubrave, na nadmorskoj visini oko 400 nm., u odjelu 30 Gospodarske jedinice "Gata" 3.1.2. Klimatski uvjeti Da bi se odredila klima, uzeta je u obzir meteorološka stanica Bihać (246 mnm geog. širina 44° 49´, i ist. geogr. dužina 15° 53´, za razdoblje od 1961. do 2000. godine. Temperatura. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,7 °C, temperatura u razdoblju V-IX 17,8 "C, razdoblje sa srednjom dnevnom temperaturom višom od 10 °C traje prosječno 195 dana (12. travnja do 24. listopada); vegetacijsko razdoblje (listanje do žućenje velelisne lipe) traje 189 dana (16. travanj do 22. listopad). Najhladniji mjesec sa 1,2 °C je siječanj, a najtopliji sa 20,1 °C je srpanj; Prosječna godišnja amplituda temperature je 18,9 °C; apsolutni maksimum temperature je 38,6 °C, a apsolutni minimum 24,8 °C. Posljednji kasni mraz javlja se početkom svibnja, a prvi rani mraz 25 listopada, tako bezmrazno razdoblje traje prosječno 193 dana. Oborine. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 1 328 mm; u razdoblju V-IX padne 550 mm (41 % od godišnje količine oborina); po godišnjim dobima padne sljedeća količina oborina: Mmzima 294 proljeće 327 ljeto 319 jesen 388 % 22 25 24 29 Iz ovog pregleda vidljivo je da su oborine po godišnjim dobima prilično ravnomjerno raspoređene, i da u proljeće i ljeto, kada je to za vegetaciju najznačajnije, padne 646 mm. Insolacija. U navedenom razdoblju Bihać ima 1764 sunčanih sati godišnje, a u razdoblju V-IX 1102 sunčana sata (62 % od godišnjeg broja sati). Najsunčaniji mjesec srpanj ima 269 sunčanih sati. 3.1.3. Matični supstrat i tlo Objekt istraživanja leži na jedrim i kristalastim dolomitima, pa stoga nije izražena kamenitost na površini. Fizička svojstva tla. Što se tiče teksture, oko 3 % čine čestice gline, oko 36 % čestice praha, oko 58 % čestice sitnog pijeska i oko 3 % ostalih krupnijih čestica. Tla ove teksture imaju slabo izraženu strukturu i slabo izražene mikro i makroagregate. Prekomjerna prisutnost sitnog pijeska i praha negativno utječe na stvaranje mrvičaste strukture. Ukupno pozornost tla iznosi oko 52 %, te ova tla spadaju u grupu prozirnih i vrlo poroznih tala. Apsolutna količina vode je vrlo visoka, i spada u grupu tala s visokim kapacitetom za vodu.. Količina zraka vrlo je značajan pokazatelj, na osnovi kojega možemo vidjeti da li korijenov sustav ima povoljne uvjete za razvoj. U ovom tlu prosječan kapacitet zraka iznosi 10 %. Kemijska svojstva tla. Kiselost tla u vodi je oko 5 a u KCI oko 4,4 što znači da po kiselosti spada u vrlo kisela tla. Sadržaj humusa u površinskom horizontu je oko 4 %, u podhorizontu oko 1,7 % a u trećem horizontu svega oko 1 %. Kako se vidi, s dubinom sadržaj humusa otpada, i s dobro pripremljenom mehaničkom obradom (duboko oranje, kalcifikacija, đubrenjem organskim i mineralnim đubrivima) te predstavlja kvalitetno tlo za uzgoj raznih vrsta šumskog drveća. 3.1.4 Fitogeografsko-cenološke karakteristike Prema ekološko-vegetacijskoj rajonizaciji Bosne i Hercegovine (S t e f a n o v i ć i dr. 1983) Unsko šumskoprivredno područje pripada oblasti unutrašnjih Dinarida, u kojima se u području Cazinske Krajine nižu brežuljkasti tereni, gdje se znatnije osjeća panonski utjecaj. Degradacijom mezofilnih šuma hrasta kitnjaka i šume bukve na kiselim tlima, posebice karakteristično za akrična tla, formirale su se vrištine.. |