DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Š. Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆ1VANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 129-136


2. METODA RADA I MATERIJAL
U plantaži običnog bora (Pinus sylvetris L.), odjelu
30 Gospodarske jedinice "Gata" (Cazin) staroj 40 godina,
postavljene su četiri primjene plohe površine
400 m2 (20 m x 20 m), koje su kasnije spojene u jednu
veću površinu od 1600 m2 (40 m x 40 m). Na ovim plohama
provedena je Schaedelin-ova Selektivna proreda.
Na plohama su sva stabla numerirana i izmjereni prsni
promjeri svih stabala, koja su svrstana u debljinske
stupnjeve od po 1 cm. Na prvobitnim primjernim plohama
od 400 m2, na dva trakta širine 2 metra, koji su
postavljeni dijagonalno prirasnim svrdlom, izvađeni su


izvrtci radi obračuna volumnog tečajnog prirasta u posljednjih
10 godina. Istovremeno je na tom traktu preciznim
ultrazvučnim instrumentom izmjerena visina
20 do 30 stabala.


Prilikom mjerenja prsnih promjera izvršena je klasifikacija
svih stabala po uzgojno tehničkim i tehničkim
kvalitetnim klasama (Drinić i dr, 1980) i IUFRO-klasifikacija.


Sav prikupljeni materijal je razvrstan, te je stanje i
poslije prorede prikazano u odgovarajućim tablicama.


3. REZULTAT ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
3.1. Prirodni uvjeti
3.1.1. Geografski položaj
Objekt istraživanja nalazi se u prostoru zapadno od
Une između 44° 05´ i 44° 00´ sjeverne širine i 15° 49´, i
16° 07´ istočne dužine, na lokalitetu Dubrave, na nadmorskoj
visini oko 400 nm., u odjelu 30 Gospodarske
jedinice "Gata"


3.1.2. Klimatski uvjeti
Da bi se odredila klima, uzeta je u obzir meteorološka
stanica Bihać (246 mnm geog. širina 44° 49´, i
ist. geogr. dužina 15° 53´, za razdoblje od 1961. do
2000. godine.


Temperatura. Prosječna godišnja temperatura iznosi
10,7 °C, temperatura u razdoblju V-IX 17,8 "C,
razdoblje sa srednjom dnevnom temperaturom višom
od 10 °C traje prosječno 195 dana (12. travnja do 24. listopada);
vegetacijsko razdoblje (listanje do žućenje
velelisne lipe) traje 189 dana (16. travanj do 22. listopad).
Najhladniji mjesec sa 1,2 °C je siječanj, a najtopliji
sa 20,1 °C je srpanj; Prosječna godišnja amplituda
temperature je 18,9 °C; apsolutni maksimum temperature
je 38,6 °C, a apsolutni minimum 24,8 °C. Posljednji
kasni mraz javlja se početkom svibnja, a prvi rani
mraz 25 listopada, tako bezmrazno razdoblje traje prosječno
193 dana.


Oborine. Prosječna godišnja količina oborina iznosi
1 328 mm; u razdoblju V-IX padne 550 mm (41 % od
godišnje količine oborina); po godišnjim dobima padne
sljedeća količina oborina:


Mmzima
294
proljeće
327
ljeto
319
jesen
388
% 22 25 24 29


Iz ovog pregleda vidljivo je da su oborine po godišnjim
dobima prilično ravnomjerno raspoređene, i da u
proljeće i ljeto, kada je to za vegetaciju najznačajnije,
padne 646 mm.


Insolacija. U navedenom razdoblju Bihać ima
1764 sunčanih sati godišnje, a u razdoblju V-IX 1102


sunčana sata (62 % od godišnjeg broja sati). Najsunčaniji
mjesec srpanj ima 269 sunčanih sati.


3.1.3. Matični supstrat i tlo
Objekt istraživanja leži na jedrim i kristalastim dolomitima,
pa stoga nije izražena kamenitost na površini.


Fizička svojstva tla. Što se tiče teksture, oko 3 % čine
čestice gline, oko 36 % čestice praha, oko 58 % čestice
sitnog pijeska i oko 3 % ostalih krupnijih čestica.
Tla ove teksture imaju slabo izraženu strukturu i slabo
izražene mikro i makroagregate. Prekomjerna prisutnost
sitnog pijeska i praha negativno utječe na stvaranje mrvičaste
strukture.


Ukupno pozornost tla iznosi oko 52 %, te ova tla
spadaju u grupu prozirnih i vrlo poroznih tala.
Apsolutna količina vode je vrlo visoka, i spada u
grupu tala s visokim kapacitetom za vodu..


Količina zraka vrlo je značajan pokazatelj, na osnovi
kojega možemo vidjeti da li korijenov sustav ima
povoljne uvjete za razvoj. U ovom tlu prosječan kapacitet
zraka iznosi 10 %.


Kemijska svojstva tla. Kiselost tla u vodi je oko 5
a u KCI oko 4,4 što znači da po kiselosti spada u vrlo
kisela tla. Sadržaj humusa u površinskom horizontu je
oko 4 %, u podhorizontu oko 1,7 % a u trećem horizontu
svega oko 1 %. Kako se vidi, s dubinom sadržaj humusa
otpada, i s dobro pripremljenom mehaničkom
obradom (duboko oranje, kalcifikacija, đubrenjem organskim
i mineralnim đubrivima) te predstavlja kvalitetno
tlo za uzgoj raznih vrsta šumskog drveća.


3.1.4 Fitogeografsko-cenološke karakteristike
Prema ekološko-vegetacijskoj rajonizaciji Bosne i
Hercegovine (S t e f a n o v i ć i dr. 1983) Unsko šumskoprivredno
područje pripada oblasti unutrašnjih Dinarida,
u kojima se u području Cazinske Krajine nižu brežuljkasti
tereni, gdje se znatnije osjeća panonski utjecaj.


Degradacijom mezofilnih šuma hrasta kitnjaka i šume
bukve na kiselim tlima, posebice karakteristično za
akrična tla, formirale su se vrištine..