DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Š. Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆIVANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA Šumarski list br. 3-4. CXXVI (2002), 129-136 Vegetacija u zasadu Dubrave. U sloju drveća autohtonu vegetaciju čine hrast kitnjak, običan grab, divlja trešnja, klen, poljski brijest, malolisna lipa, brekinja i dr. U sloju grmlja ističu se: Corylus avellana, Evonymus europaeus, Rosa arvensis, Daphne mezereum, Lonicera caprifolium, Crataegus monogyna, Ligustrum vulgare, Staphylea pinnata, Cornus sanguinea i dr. U sloju prizemne flore nalaze se: Laminum orvala, Heleborus atrorubens, Epimedium alpinum, Erythronium dens canis Anemone nemorosa, Prinuda vulgaris, Stellaria holostea, Galium silvaticum, Galium verum, Carex pilosa, Pulmonaria officinalis, Polygonatum multiflorum, Carex silvatica i druge. 3.1.5. Podizanje zasade (plantaže) običnog bora (Pinus sylvestris L.) Plantaža običnog bora osnovana je u jesen 1961. godine i u proljeće 1962. godine sadnjom školovanih sadnica običnog bora (1+2). Sadnja je izvršena u redove, s razmakom između redova 8 metara, a razmakom sadnica u redu 2,5 m. Između redova sijane su leguminoze (bijeli grah i leća). Nakon dvije godine odustalo se od sijanja poljoprivrednih međukultura, te izvršeno popunjavnje s tri nova reda sadnica običnog bora na razmaku sadnica od 2 metra, tako daje prosječan broj sadnica bio 2 000 po hektaru. Od uzgojnih mjera, nakon 10 godina izvađen je svaki četvrti red, a kasnije su sječeni samo slučajni užici Tablica 1. Taksacijski parametri po hektaru Table 1 Parameters per hectar Prije prorede di,3 Broj stabala Before thinning Temeljnica Volumen Number of stems Basal area Volume cm Stabal po hektaru Number of trees nr/ha mVha 10-15 6,25 0,110 0,84 16-20 131,25 3,618 31,14 21-25 286,75 11,177 107,75 26-30 200,00 12,282 129,31 31-35 87,50 7,136 79,50 36-40 6,25 0,635 7,31 Ukupno Total 700,00 34,958 355,85 Broj stabala. Prije prorede bilo je 700 stabala po hektaru, a poslije prorede 512, što znači daje proredom izvađeno 188 stabala po hektaru. Iz tablice 1 vidljivo je da su prije i poslije prorede najzastupljenija stabla u debljinama od 20 do 30 cm 4 69, odnosno 67 %. Prije prorede srednji prsni promjer iznosio je 25,2 cm, a poslije prorede 26,0 cm, dok je srednji prsni promjer prorijeđenih stabala iznosio je 23,0 cm. U odnosu na sta (vjetrolomi, snjegoizvale, jedinke jako napadnute od borovog savijača i dr.) 3.1.6. Izbor vrste prorede U cilju poboljšanja kvalitete proizvedene drvne mase, poduzimaju se mjere njege ovisno o razvojnoj fazi u kojoj se sastojina nalazi..U razvojnoj fazi od letvika, danas se koriste različiti načini prorjeđivanja. Prihvaćeno je da se biološki i ekonomski najopravdanije primijeniti visoke prorede, kojima je glavni cilj pomaganje najkvalitetnijih jedinki u dominantnom sloju, uz uklanjanje najopasnijeg takmaca. Postoje metode koje se zasnivaju na prethodnom odabiru određenog broja najkvalitetnijih stabala, a koriste se u te svrhe. Od numeričkih metoda spomenut ćemo Alganovu formulu o prosječnom broju stabla poslije prorede D = lOd + 1 m, Gazin je ovu formulu modificirao na D = 12d + 1 m, gdje D označava razmak stabala a d prsni promjer srednjeg sastojinskog stabla. U Danskoj je poznat Hart-Becking-ov RTD faktor (Jeftić, 1985). U našim istraživanjima odlučili smo se na primjenu Schaedelin-ove Selektivne prorede, koja vodi računa o biološkim, ekonomskim i drugim čimbenicima, pri čemu zaštita okoliša igra vrlo značajnu ulogu. 3.2. Taksacijski elementi Taksacijski elementi prije i poslije prorede prikazani su u Tablici 1. Poslije prorede After thinning Broj stabala Temeljnica Volumen Number of stems Basal area Volume Stabal po hektaru Number of trees nr/ha mVha 6,25 0,110 0,84 50,00 1,348 11,54 212,50 9,058 87,75 175,00 10,822 114,11 62,50 5,189 58,00 6,25 0,635 7,31 512,50 27,162 279,55 nje prije prorede, poslije prorede se veličina prsnog promjera nije znatno promijenila, što je i karakteristično za Scaedelin-ovu Selektivnu proredu. Jačina zahvata po boju stabala je bila 27 %. Ako usporedimo broj stabala s brojem stabala u Prinosnim tablicama (Schober, 1987), vidjet ćemo daje taj broj znatno veći (1227 stabala po hektaru), što je posljedica znatno većeg broja stabala pri pošumljava |