DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 19 <-- 19 --> PDF |
S, Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆIVANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 129-136 U Tab. broj 4 prikazano je učešće stabala po uzgojno- tehničkim i tehničkim kvalitetnim klasama prije i poslije prorede. Vidi se daje već prvom proredom došlo do povećanja relativnog udjela kvalitetnijih stabala. Dok je prije prorede 62,5 % stabala svrstano u I uzgojno- tehničku kvalitetnu klasu, poslije prorede relativni se udjel ovih stabala povećao na 80 % i znatno je manji udjel nekvalitetnih stabala. Poslije prorede povećao se i udjel stabala I. tehničke kvalitetne klase. Ovaj utjecaj prorede na povećanje kvalitete još je veći, ako se ima u vidu da se poboljšao i razmak oda branih stabala, što će omogućiti i ravnomjerniji debljinski prirast po stablu. 3.4. Visine Srednja sastojinska visina je 19,7 m, a srednja visina dominantnih stabala 20,9 m. Upoređujući ove podatke sa već ranije spomenutim Prirasnim tablicama, u našem slučaju je srednja sastojinska visina veća za 22 %, a srednja visina dominantnih stabala za 21 %. Prema provedenoj analizi 18 stabala, visine u pojedinim starostima su prikazane u tablici broj 5. Tablica 5. Visine stabala u određenoj starosti prema analizi stabala Table 5 Height of the stems in givenage after the stems analysis Vrsta drveća - Tree species Obični bor- Scotch pine Tečajni visinski prirast (m) - Curent high increment (m) Prosječni visinski prirast (m) - Mean hight increment (m) 3.5. Stupanj vitkosti Za stabilnost stabala u sastojini posebice je značajan stupanj vitkosti, koji prema rezultatima istraživanja u letvicama običnog bora ne bi trebao biti veći od 90. U Tab. broj 6 prikazani su stupnjevi vitkosti Tablica 6. Stupanj vitkosti po debljinskim klasama Table 6 Grade of slendernes pro diameter clasess 11-15 Visina (m) - Height (m) 14,10 Prsni promjer - BHD 15,0 Stupanj vitkosti - Grade of slendernes 94 3.6. Rezanje grana Rezanje grana kao dopunska šumsko-uzgojna mjera vrlo je značajna, ukoliko se želi proizvesti maksimalna količina najkvalitetnije drvne mase. To je najbolje ilustrirano mnogobrojnim radovima (Pintarić : Kvalitetna klasa Cista polučista I % 1,80 4,45 Vidljivo je da su tri najvrednije kvalitetne klase dasaka zastupljene sa svega 13,1 %. Na osnovi toga, a u cilju poboljšanja kvalitete drvne mase, autori preporučuju najeli blagovremeno rezanje grana. Mayer -We gelin/Pintarić (1969), u razmatranju opravdanosti rezanja grana zaključuje se da se pored koristi od provođenja proreda, dodatnim rezanjem grana može povećati vrijednost drvne mase na dijelu na kojem su rezane grane za daljih 100 % Wolfart Starost (godina) -Age (years) 10 20 30 40 Visina (m) - Height (m) 4,3 10,2 14,7 18,8 0,43 0,59 0,45 0,41 0,43 0,51 0,49 0,47 po debljinskim stupnjevima.Vidi se da stabla koja pripadaju dominantnom sloju (preko 21 cm prsnog promjera) nisu ugrožena, ili bar znatno manje ugrožena od snijega i vjetra. Debljinski razred (cm) - Diameter (cm) 16-20 21-25 26-30 31-35 36-40 18,80 19,28 21,09 21,12 21,12 18,7 23,0 28,0 32,2 36,0 101 84 75 66 59 1964, 1969, 1977). Plavišić i Golubović (1964) ustanovili su daje u Gorskom Kotaru u prebomim šumama jele i bukve, kvaliteta jele nezadovoljavajuća, što se vidi i iz učešća okrajčanih dasaka u pojedinim kvalitetnim klasama: II III IV V 6,85 21,59 61,26 4,05 (Pintarić , 1969) uspoređujući vrijednost pojedinih klasa drvne mase, za obični bor zaključuje da u odnosu na prosječnu vrijednost pilanskog trupca običnog bora, vrijednost najkvalitetnijeg trupca stoji u odnosu 1:8 i Hilf (Pintarić, 1969) navodi da se u budućnosti može očekivati dobar plasman i povoljna cijena samo kod debljih kvalitetnijih drvnih sortimenata, te preporučuje rezanje grana na vrijeme. |