DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 129-136 Š. Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠČIVANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA Leibundgu t (1984) za praktično provođenje rezanja grana preporučuje: Izbor sastojina. Rezanje grana treba ograničiti samo ne one sastojine kod kojih stvarno postoji vjerojatnost da dođe do bitnog povećanja vrijednosti drveta. Zato dolaze u obzir samo lijepi i zdravi letvici na dobrim uvjetima staništa. Značajno je da se i kasnije prepoznaju stabla, jer su rezanjem grana najkvalitetnija i obilježena. Izbor letvika na kojima će se rezati grane. Izbor je znatno olakšan ako se ranije provodila selektivna proreda. U pitanju su najčešće već ranije odabrana stabla, a medu njima se nalaze stabla na kojima će se rezati grane. Sklop krošanja treba još uvijek biti potpun. Stoga je Tablica 7. Broj stabala na kojima se režu grane Table 7 Number of stems on what will be branches prunde Autor Tschermark Tschermark Leibundgut Leibundgut Mayer-Wegelin Mayer-Wegelin Autor Tschermark Tschermark Leibundgut Leibundgut Visina do koje se režu grane Height of pruned branches m 5 8 5 8 5 8 Visine do koj i će se rezati grane 4 5 8 8 Mayer-Wegelin 4 Mayer-Wegelin 8 U načelu, može se prihvatiti rezanje grana 500 stabala po hektaru, ako se grane režu do visine od 5 metara i 400 stabala ravnomjerno raspoređenih po hektaru, tada se grane režu do visine od 8 metara. Prsni promjeri stabala na kojima će se rezati grane. Prema Mayer-Wegelin-u (P i n t a r i ć, 1969) prsten čist od uraslih grana mora biti najmanje 10-12 cm. Prema tome, ako se žele uzgajati stabla glavne sastojine do 40 cm prsnog promjera, gornja granica je oko 15 cm, ako se žele uzgajati stabla do 45 cm prsnog promjera, održavanje punog sklopa još uvijek neophodno. Jedino kod ariša sklop može biti rijeđi, jer je potrebno da se njegova krošnja slobodno razvija (da nije stiješnjena). Isti autor preporučuje da se rezanje grana ograniči samo na određen broj stabala. Odabrana stabla moraju biti odlične kvalitete, tako da je korisno prethodno ih trajno obilježiti. Glede broja stabala na kojima će se rezati grane postoje različita mišljenja, a razlike su uvjetovane vrstom drveća, bonitetom staništa i visinom do koje se želi rezati grane. Neki od autora preporučuju sljedeći broj ravnomjerno raspoređenih stabala na kojima će se rezati grane. Broj stabala po hektaru Prosječni razmak stabala Number of stems per ha Mean distance of stems komada - stems m 400 5,0 250 6,3 500 4,5 400 5,0 650 4,0 350 5,5 Broj stabala po hektaru Pros ečni razmak stabala 400 5 m x 5 m 250 6mx 6m 500 4,5 m x 4,5 m 400 5 m x 5 m 500 4,5 mx 4,5 m 400 5 m x 5 m gornja granica prsnog promjera stabla na kojima se režu grane je 20 cm. Ako se žele uzgajati stabla od 50 cm prsnog promjera, gornja granica je 25 cm. Kod debljina preko 25 cm prsnog promjera, rezanje grana nije ekonomski opravdano. Troškovi rezanja grana. To je odlučujući pokazatelj ekonomičnosti ove šumsko-uzgojne mjere. Mayer-Wegelin (P in tari ć, 1969) daje sljedeće podatke o utrošenom vremenu za rezanje grana: Visine do koje se režu grane (m) 2 4 6 8Vrsta drveća potrebno je utrošiti minimum minuta Smreka 2,8 5,0 10,0 16,5Duglazija 3,9 7.8 14,0 21,0Obični bor 2,2 3.9 7,1 13,5 10 12 25,0 33,0 20,0 52,0 Ako je npr. kod običnog bora predviđeno rezanje ra, potrebno je utrošiti 7,1 minuta x 400 stabala, što grana na 400 stabala po hektaru do visine od 5-6 metaznači 2840 minuta ili 47 sati ili 7 radnih dana. Ako je |