DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 23     <-- 23 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 137-143
UDK 630* 979 + 469 (001)


LATENTNA STRUKTURA MIŠLJENJA STUDENATA ŠUMARSTVA
O GLOBALIZACIJI U HRVATSKOJ


THE LATENT STRUCTURE OF THE OPINIONS OF FORESTRY
STUDENTS INVOLVING GLOBALISATION IN CROATIA


Anđelka ŠAJKOVIĆ*


SAŽETAK: Globalizacija predstavlja proces koji se širi globalno kroz visoke
tehnologije, otvorene granice, internet i ne može se događati u izoliranom
društvu ili jednoj državi kao što se događala industrijalizacija. Zbog
toga su potrebne nadnacionalne institucije, kako bi se uspostavio određeni
pravni poredak na globalnoj razini. Sve više se šire multinacionalne kompanije,
što daje određene mogućnosti državama, protokom robe, kapitala i ljudi,
te posljedice globalizacijskih procesa kao što je kulturna unifikacija, iskorištavanje
prirodnih resursa i migracijski procesi.


Empirijsko istraživanje proveli smo u listopadu 2001. g. kod studenata Šumarskog
fakulteta, pokušavši utvrditi što studenti misle, na razini latentnih dimenzija,
o mogućnostima i posljedicama globalizacije u Hrvatskoj. Pomoću
anketnog upitnika sa 36 tvrdnji, anketirali smo 173 ispitanika. Faktorskom
analizom pomoću scree testa izdvojili smo pet faktora koji predstavljaju latentne
dimenzije mišljenja studenata: 1. Neminovna budućnost Hrvatske je u
globalizaciji-neoliberalisitčka tendencija; 2. Izrazito negativne posljedice
globalizacije s uništavanjem prirodnog okoliša; 3. Tranzicijski radikalizam tendencija
prema zatvorenoj Hrvatskoj zbog negativnih učinaka globalizacije
na naciju, urbanizaciju i prirodu; 4. Neoliberalizam -jačanje nadnacionalnih
institucija; 5. Konfliktnost Zapadne civilizacije i posljedice globalizacije.


Ključne riječi: globalizacija, globalizacija u Hrvatskoj, ekologija,
ekonomija, kultura


UVOD - Introduction


Globalizacija je započela već procesom industrijaIndustrijalizacija
i modernizacija mogle su se odvilizacije
u kasnom 18. stoljeću, kroz koji je tvornička i jati u izoliranom društvenom sustavu kao stoje nacijaindustrijska
djelatnost postala glavnim oblicima drušdržava,
ili u bilo kojem dijelu svijeta. Međutim glotvene
proizvodnje, (Šporer, 2001) Proces se nastavbalizacija
je proces industrijalizacije i modernizacije
lja kroz modernizaciju u kojoj društvo postaje kom-koji se širi globalno putem visokih tehnologija i inpleksnije,
kroz urbanizaciju i diferencijaciju gdje se i formatizacije. Informacijska tehnologija omogućila je
proizvodnja i društvena organizacija temelje na znanoglobalizacijske
procese kroz kompjuterizaciju, satesti.
Zemlje koje su zaostajale u tima procesima, prozlitske
komunikacije i internet. Kroz internet struje kavane
su "zemlje trećeg svijeta". Sljedeća faza razvoja pital, trgovina i novac. Internet omogućava kulturnu
poznata je pod nazivom "postindustrijsko društvo", unifikaciju, (Šporer, 2001). Informatička globalizakoji
predstavlja prijelaz od industrije na tercijarni sekcija
zahtijeva usvajanje angloameričkog "koda", jer
tor, (Šporer, 2001). "globalizacija danas govori engleski" (Heršak ,
2001). Na taj način svaka je obavijest pod jakom dominacijiom
angloameričkih kulturnih obrazaca i mo


* Dr. se. Anđelka Šajković, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagregućnosti
usvajanja.


bu, Svetošimunska 25, Zagreb