DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 137-143 UDK 630* 979 + 469 (001) LATENTNA STRUKTURA MIŠLJENJA STUDENATA ŠUMARSTVA O GLOBALIZACIJI U HRVATSKOJ THE LATENT STRUCTURE OF THE OPINIONS OF FORESTRY STUDENTS INVOLVING GLOBALISATION IN CROATIA Anđelka ŠAJKOVIĆ* SAŽETAK: Globalizacija predstavlja proces koji se širi globalno kroz visoke tehnologije, otvorene granice, internet i ne može se događati u izoliranom društvu ili jednoj državi kao što se događala industrijalizacija. Zbog toga su potrebne nadnacionalne institucije, kako bi se uspostavio određeni pravni poredak na globalnoj razini. Sve više se šire multinacionalne kompanije, što daje određene mogućnosti državama, protokom robe, kapitala i ljudi, te posljedice globalizacijskih procesa kao što je kulturna unifikacija, iskorištavanje prirodnih resursa i migracijski procesi. Empirijsko istraživanje proveli smo u listopadu 2001. g. kod studenata Šumarskog fakulteta, pokušavši utvrditi što studenti misle, na razini latentnih dimenzija, o mogućnostima i posljedicama globalizacije u Hrvatskoj. Pomoću anketnog upitnika sa 36 tvrdnji, anketirali smo 173 ispitanika. Faktorskom analizom pomoću scree testa izdvojili smo pet faktora koji predstavljaju latentne dimenzije mišljenja studenata: 1. Neminovna budućnost Hrvatske je u globalizaciji-neoliberalisitčka tendencija; 2. Izrazito negativne posljedice globalizacije s uništavanjem prirodnog okoliša; 3. Tranzicijski radikalizam tendencija prema zatvorenoj Hrvatskoj zbog negativnih učinaka globalizacije na naciju, urbanizaciju i prirodu; 4. Neoliberalizam -jačanje nadnacionalnih institucija; 5. Konfliktnost Zapadne civilizacije i posljedice globalizacije. Ključne riječi: globalizacija, globalizacija u Hrvatskoj, ekologija, ekonomija, kultura UVOD - Introduction Globalizacija je započela već procesom industrijaIndustrijalizacija i modernizacija mogle su se odvilizacije u kasnom 18. stoljeću, kroz koji je tvornička i jati u izoliranom društvenom sustavu kao stoje nacijaindustrijska djelatnost postala glavnim oblicima drušdržava, ili u bilo kojem dijelu svijeta. Međutim glotvene proizvodnje, (Šporer, 2001) Proces se nastavbalizacija je proces industrijalizacije i modernizacije lja kroz modernizaciju u kojoj društvo postaje kom-koji se širi globalno putem visokih tehnologija i inpleksnije, kroz urbanizaciju i diferencijaciju gdje se i formatizacije. Informacijska tehnologija omogućila je proizvodnja i društvena organizacija temelje na znanoglobalizacijske procese kroz kompjuterizaciju, satesti. Zemlje koje su zaostajale u tima procesima, prozlitske komunikacije i internet. Kroz internet struje kavane su "zemlje trećeg svijeta". Sljedeća faza razvoja pital, trgovina i novac. Internet omogućava kulturnu poznata je pod nazivom "postindustrijsko društvo", unifikaciju, (Šporer, 2001). Informatička globalizakoji predstavlja prijelaz od industrije na tercijarni sekcija zahtijeva usvajanje angloameričkog "koda", jer tor, (Šporer, 2001). "globalizacija danas govori engleski" (Heršak , 2001). Na taj način svaka je obavijest pod jakom dominacijiom angloameričkih kulturnih obrazaca i mo * Dr. se. Anđelka Šajković, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagregućnosti usvajanja. bu, Svetošimunska 25, Zagreb |