DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 24 <-- 24 --> PDF |
A. Šajković: LATENTNA STRUKTURA MIŠLJENJA STUDENATA ŠUMARSTVA 0 GLOBALIZACIJI U Šumarski list br. 3- 4. CXXVI (2002), 137-143 Otvorenost predstavlja glavnu karakteristiku globalizacije kroz multinacionalne kompanije i međunarodne trgovine zbog smanjenja troškova prijevoza i komunikacija. Stoga se može reći da globalizacija rastače strukturu državnosti, posljedično države gube dio svog autoriteta i autonomije, ali ipak nacionalne države još su uvijek posrednici između lokalne i globalne razine. Ipak, nestaje etos ili običajnost nacije, i javlja se samo pravni oblik kumunikacije (Cifrić 2000). Globalizacija je u rukama svjetske moći nekolicine najrazvijenijih država i međunarodnih korporacija koje diktiraju komunikacije među nacijama. Tržište povezuje svijet kroz globalnu racionalnost, zbog čega su potrebne nadnacionalne institucije koje će funkcionirati na pravnim načelima, jer običajna i etička pravila više ne vrijede. Stoga je globalizacija dovođenje "kaosa" u stanje reda pomoću nadnacionalnih institucija koje funkcioniraju na pravnim načelima, (C i f r i ć, 2000). Prema nekim shvaćanjima, globalizacija označava dominaciju čovjeka nad prirodom ili ponovno antropocentrizmu (Pravdić, 2000) kao i u vrijeme moderne, i bit će narušena biološka raznolikost, odnosno životinjska raznolikost i bioraznolikost šuma, sada uz lomljenje prirode (Kirn, 2000). Lomljenje prirode predstavlja metaforu za znanstvenotehnološko preoblikovanje i iskorištavanje prirode novim spoznajama u području genske tehnologije i moderne biotehnologije. R i f k i n smatra da će se kroz biotehnološku revoluciju preoblikovati globalno gospodarstvo, što će najvjerojatnije utjecati na Zemljin okoliš, (Rifkin, 1999). Pomoću genetičkog inženjeringa koji omogućuje korporacijama, vladama i znanstvenicima da manipuliraju prirodom, čime zapravo pomažu novi ustroj razvojnih procesa u svim oblicima života. Stoga se transnacionalne kompanije prebacuju u biološku sferu kako bi mogle kontrolirati globalno tržište. S potpunim otvaranjem granica i slobodnom trgovinom, gotovo potpuno nestaju sve barijere u stvaranju nove vrste glo METODOLOGIJA Istraživanje je provedeno u listopadu 2001. g., metodom ankete na uzorku od 173 ispitanika Šumarskog fakulteta svih godišta prisutnih studenata na nastavi u vrijeme anketiranja što iznosi 22 % od ukupno svih studenata (N = 772). Anketiranjem je obuhvaćeno 28.3 % ženskih ispitanika i 71.7 % muških ispitanika. Anketni upitnik sasojao se od 36 tvrdnji s mogućim odgovorima "ne slažem se"; "nemam mišljenje"; "slažem se". Tvrdnje su se odnosile na pojam globalizacije, moguće posljedice globalizacije i mogućnosti i posljedice globalizacije u Hrvatskoj. balne trgovine koja trguje "proizvodima života" svake vrste, (Rifkin, 1999). Postoje tri tipološka stajališta o globalizaciji: neoli beralno, reformističko i radikalno (Kalanj, 2001). Neoliberalno stajlište smatra da se globalnim tržištima treba dopustiti djelovanje bez ikakvih formalnih ogra ničenja, što znači bez državnih granica i bilo kakvih drugih državnih ograničenja koja bi sputavala kretanje novca, dobara i usluga i kapitala. To uključuje smanje nje državnih izdataka koja jamče socijalno blagostanje, proklamira se privatizacija kao mjera kojom s sužava državno vlasništvo i ukidanje državne kontrole cijena i nadnica. Ovaj pristup predstavlja vladajući koncepcij ski i politički okvir suvremene globalizacije, koji je u službi moći današnjih dominatnih zemalja i njihovih klasa, (Kalanj, 2001). Druga dva stajališta, reformističko i radikalno, po kušavaju zaštiti socijalne slojeve od neobuzdanog ka pitalizma i zaustaviti globalizacijske procese. U tranzicijskim zemljama djeluje tranzicijski reformizam prema kojem se refomističkim putem nastoje izvesti socijalnoliberalni zahvati, pri čemu slijedi sužavanje naslijeđenih ili novostečenih socijalnih povlastica i prava koja se ne uklapaju u globalna mjerila razvijenosti, (Kalanj, 2001). Zbog sužavanja socijalnih povlastica u tranzicijskim zemljama javljaju se mišljenja, označena standardiziranim termina kao i drugdje u svijetu, kao što je antiglobalizam, antiglobalizacijski pokreti, antiglobalizacijske grupe, alternativa globalizaciji. Dalje, globalizacija označava dominaciju nadnacionalnih institucija sa smanjenjem ili gotovo nestankom države-nacije. Kako je Hrvatska također tranzicijska zemlja koja se nastoji prilagoditi globalizacijskim procesima, zani malo nas je kakvo mišljenje imaju o tome studenti šu marskog odsjeka, i jesu li upoznati s tim problemom s obzirom da pripadaju prirodnom usmjerenju. - Working method Izvršena je faktorska analiza a prije same faktorizacije Bartettovim testom utvrđena je značajnost korelacijske matrice koji je iznosio 1794.148. Pogodnost korelacijeske matrice za faktorizaciju utvrđena je KaiserMeyer- Olkinovim testom adekvatnosti uzorkovanja koji je iznosio .673. Pri odabiru faktora za ekstrakciju rabili smo scree test. Zadržane komponente rotirane su u smjeru varimax pozicije. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of investigation Evidentni rezultati pokazali su da se studenti nisu žave-nacije sa jačanjem državnih granica (55.3 % ), da složili s tvrdnjama: daje globalizacija jačanje uloge dr- globalizacija znači značajan suverenitet nacionalne dr |