DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 31 <-- 31 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 145-153 UDK 630* 561 OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA POLJSKOG I UNEŠENOG AMERIČKOG JASENA NA PODRUČJU SREDNJE POSAVINE THE CHARACTERISTICS OF DIAMETER GROWTH AND INCREMENT OF TREES IN THE STANDS OF NARROW-LEAVED ASH AND INTRODUCED WHITE ASH IN CENTRAL POSAVINA Juro ČAVLOVIĆ* & Dario KREMER* Sažetak: Dvije srednjedobne mješovite sastojine poljskog i američkog jasena, starosti 54 i 50 godina na području šumarija Nova i Stara Gradiška, bile su objekt istraživanja. Snimanjem strukture sastojina na lokalitetu šumarije Nova Gradiška, u sastojini staroj 54 godine koja se nalazi na nadmorskoj visini od 94 m, utvrđenje srednjesastojinski promjer od 30,9 cm, dok je na lokalitetu šumarije Stara Gradiška na nadmorskoj visini od 104 m izmjeren srednjesastojinski promjer od 22,7 cm. U istraživanim sastojinama uzeti su uzorci izvrtaka duljine do 12 cm za poljski i američki jasen sa stabala koja pripadaju debljinskom stupnju srednje plošnih stabala. Izvrtci su analizirani na način da je mjerena širina svakog pojedinog goda na desetinku milimetra, te debljina kore. Na temelju rezultata dobivenih analizom izvrtaka dobiveno je kretanje širine godova za pojedina stabla, kao i kretanje prosječne širine godova unutar pojedinog uzorka u zadnjih 35 ili više godina. Isto tako su na temelju analize izvrtaka dobiveni dijelovi krivulje rasta promjera srednjeg stabla sastojine za svaku istraživanu vrstu. Metoda je opisana u radu. Rezultati su pokazali daje u prvom razdoblju života, prvih 15 godina, rast promjera kod obje vrste podjednak, poslije čega dolazi do bržeg rasta promjera poljskog jasena u odnosu na američki jasen, dakle debljinski prirast poljskog jasena je veći tijekom istraživanog razdoblja, što upućuje na bolje uvjete uspijevanja za domaći poljski jasen. Klj učne r ij eči: poljski jasen, američki jasen, rast promjera srednjeg stabla, debljinski prirast 1. UVOD, PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA Introduction and aim of research Američki bijeli jasen (Fraxinus americana L.) pri- ljen u Lipiku 1877. godine, nalazi u herbariju Botaničsutan je u Hrvatskoj više od 110 godina. Prvi ga sporni- kog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta nje Ettinge r (1889) navodeći drvenaste vrste koje Sveučilišta u Zagrebu. Ettinge r (1892) u popisu vrsrastu u perivoju Maksimir u Zagrebu. Druga sjeverno- ta Botaničkog vrta kr. sveučilišta Franje Josipa I u Zaamerička vrsta jasena introducirana u Hrvatsku je pen- grebu navodi i američki bijeli jasen i pensilvanski jasilvanski jasen (F. pennsylvanica Marshall) čiji se je- sen. Prva pošumljavanja nizinskih šuma američkim bidan herbarski primjerak izbojka s plodovima, prikup- jelim jasenom preporuča Kozara c (1898) i negdje od tog vremena počinje unos ove vrste u Hrvatsku, na staništa šdJe niJe mo§ a o *Doc.dr.sc.JuroČavlović, Mr. se. Dario Kremer °Pstat i Poljski jasen (ili obični Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25 jasen, jer tada F. angustifoha Vahl još nije razlučivan |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 32 <-- 32 --> PDF |
J. Čavlović & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA... Šumarski list hr. 3-4, CXXVI (2002). 145-153 od F. excelsior L.). O sadnji američkog bijelog jasena u Posavini pišu Perušić (1925) iStrepački (1931). Zajedno s američkim bijelim jasenom saden je i pensilvanski jasen, pa tako Dekan i č (1974) piše da su u bare jugoistočne Slavonije, u kojima se dulje vrijeme zadržavala voda, sadeni američki bijeli jasen i pensilvanski jasen. Sadnice ovih dviju vrsta uzgajane su u šumskim rasadnicima. Dekanić također navodi da su podizane i mješovite kulture euroameričkih topola i bijelih vrba s poljskim jasenom, američkim bijelim jasenom i crnom johom. Kremer (2001) je utvrdio da su u našim nizinskim šumama i danas prisutne obje sjevernoameričke vrste jasena koje se vode pod imenom "američki jasen". Istraživanja u sastojinama poljskog jasena kod nas vršena su unutar više područja (Anič 1997, 2001; Benić 1955, 1956; Dekanić 1970; Fukarek 1960; Glavaš 1959;Matić 1971; Plavšić 1970;Plavšić &Klepac 1960; Prpić 1966). Novije istraživanje odnosa prirasta poljskog i američkog jasena u mje 2. OBJEKT ISTRAZIW Predmet ovog rada predstavljaju dvije mješovite sastojine poljskog i unešenog američkog jasena, i to jedna na području šumarije Nova Gradiška, a druga na području šumarije Stara Gradiška. Prva sastojina, odsjek 48c, nalazi se u šumskom predjelu Krasno, gospodarska jedinica "Ključevi". Uz površinu sastojine od 7,52 ha, navodimo iz Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Ključ" od 1999. do 2008. sastojinske i stanišne elemente kao obrast: 0,85; starost: 54 godine; ekološko-gospodarski tip: II-G-30; uređajni razred: sjemenjače jasena; ophodnja: 90 godina; nadmorska visina: 94 m; sklop: potpun do nepotpun; razvedenost zemljišta: depresija; tip tla: močvarno glejno (euglej) - amfiglej; fltocenoza: šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem. Sastojina je nastala sadnjom poljskog i američkog jasena 1947. godine. Uz stabla američkog jasena u sastojini pridolaze poljski jasen, 3. METODA RAD Metoda rada sastojala se od terenskog prikupljanja i izmjere podataka, te analize, obrade i prikaza podataka. Terenski rad sastojao se u izmjeri sastojinskih elemenata i uzimanju uzoraka izvrtaka. Nakon što su dobiveni podaci o promjerima srednjih stabala za obični i američki jasen na oba objekta, s uzorka stabala koja pripadaju promjeru srednje plošnog stabla, uzeti su izvrtci duljine od 7 do 12 cm radi dobivanja uvida u rast stabala tijekom stoje moguće duljeg razdoblja. Izvrtci su analizirani na način da je mjerena širina svakog pojedinog goda na desetinku milimetra, te debljina kore. šovitim sastojinama nalazimo kod Kremera (2001). O debljinskom prirastu američkog jasena na području Amerike postoje brojna istraživanja (Clausen 1984; Han at ali 1991; Hornbeck at ali 1988; Pačala at ali 1994; Sinclair at ali 1993). U raduje cilj utvrditi osobitosti rasta i prirasta promjera srednjih predstavnika populacije stabala poljskog i američkog jasena u mješovitim sastojinama, kao i usporediti rast i prirast istraživanih dviju vrsta u pojedinim razdobljima života. Kako tečajni debljinski prirast zadnjeg razdoblja (zadnjih 10 godina) ne može dati potpunu informaciju o obilježjima rasta i prirasta (Kremer 2001), jedan od ciljeva rada bio je istražiti mogućnost dobivanja zadnjeg, najvećeg dijela krivulje rasta prsnog promjera srednjesastojinskog stabla, ali na temelju izvrtaka koji će se uzeti sa više stabala koja padaju u debljinski stupanj srednjeplošnog stabla poljskog i američkog jasena u istraživanim mješovitim sastojinama. [JA - Object of research hrast lužnjak, bijela topola i bijela vrba. U sjevernom dijelu sastojine prevladava američki jasen, a u južnom dijelu poljski jasen. Odsjek 29d čini drugu sastojinu, koji se nalazi u šumskom predjelu Ražljevo u gospodarskoj jedinici "Podložje". Podaci o sastojini i staništu slijede kako je navedeno prema Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Podložje" od 1999. do 2008. g., površina 11,98 ha; obrast: 0,92; starost: 50 godina; ekološko-gospodarski tip: II-G-30; uređajni razred: sjemenjače jasena; ophodnja: 90 godina; nadmorska visina: 104 m; sklop: potpun; razvedenost zemljišta: vlažna greda; tip tla: močvarno glejno (euglej) - amfiglej. Sastojina je nastala umjetnim putem nakon neuspjele oplodne sječe. Uz poljski i uneseni američki jasen u sastojini se nalaze stabla hrasta lužnjaka, običnog graba, bijele topole, crne johe, bijele vrbe, poljskog brijesta i brijesta veza. - Method of work Na temelju analiziranih podataka svakog pojedinog uzorka izvrtaka, dobiveno je kretanje širine goda pojedinačnih stabala od godine izmjere prema unazad. Unutar svakog uzorka određeno je i kretanje prosječne širine goda za svaku pojedinu godinu. Rast srednjeg promjera stabala poljskog i američkog jasena u istraživanim sastojinama dobiven je upravo iz kretanja prosječne širine goda unutar pojedinog uzorka izvrtaka. Za svaki pojedini izvrtak (stablo), rast promjera "završio" je u trenutku izmjere (uzimanja) izvrtka (kraj 2001. godine). Zato su nepotpune krivulje rasta promjera prikazane na način da se završavaju u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 33 <-- 33 --> PDF |
J. Cavlović & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBL.IINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA.. Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153 istoj "vremenskoj točki" (2001. godina), bez obzira na izvrtci, umanjenog za dvostruku prosječnu širinu kore i različitu "starost prosječnih" stabala. Krivulje rasta ukupne dvostruke širine godova (dužine) izvrtka. Vripromjera dobivene su na način da su najprije udvostrujednost prsnog promjera na kraju sljedećeg petogodišta čene vrijednosti kretanja prosječne širine goda. Definiodređivana je tako da se vrijednosti promjera na kraju rana su 5-godišnja razdoblja od godine izmjere prema prethodnog petogodišta dodaje dvostruka širina sljedeunazad, ovisno o tome koliko je vremensko razdoblje ćih 5 godova. I tako dalje, sve do kraja zadnjeg petogo" zahvaćeno" izvrtcima. Vrijednost promjera prosjedišnjeg razdoblja, godine mjerenja. čnog stabla prve granice petogodišnjeg razdoblja na Na primjer ako je: vremenskoj osi obuhvaćenoj izmjerom, dobivena je dio izvrtka "od centra prema kori" s naznačenim tako da se dvostrukoj širini godova (1, 2, 3 ili 4 goda) granicama 5-godišnjih razdoblja (2001, 1996, 1991, koji se nalaze prije godine koja označava početak pr1986, 1981, 1976, 1971), s vrijednostima dvostruke ši vog punog petogodišta na izvrtku, dodaje razlika izmerine goda đu prosjeka prsnih promjera stabala s kojih su uzimani 1981 1980 1979 1978 1977 1976 1975 1974 1973 1972 1971 1970 1969 0,35 0,38 0,40 0,63 0,60 0,68 0,75 0,71 0,70 0,81 0,60 0,63 0,65 E2ir = 15,44cm - ukupna dvostruka širina godova (dvostruka dužina izvrtka) D- 31,19 cm - prosjek prsnih promjera stabala s kojih su uzeti izvrtci d.k. = 0,73 cm - prosječna debljina kore dl9JI= (D-2d.k. - S2ir) + 2irm9 + 2irim + 2irim = (31,19-1,46-15,44) +0,65+ 0,63 +0,60-d197I=14,89 cm d/976 = dmi + 2irl972 + 2irim + 2irl974 + 2irI975 + 2irl976 = 14,89 + 3,65 = d1976 = 18,54 cm Krivulja debljinskog priraštaje dobivena derivacijom krivulje rasta. 4. REZULTATI S RASPRAVOM - Results and discusion U tablicama 1 i 2 i slici 1 prikazana je struktura isminira prsnim promjerima i visinama. Dok je broj statraživanih sastojina s obzirom na raspodjelu stabala i bala poljskog jasena u odsjeku 48c slabo zastupljen u temeljnice po debljinskim stupnjevima. Iako je razlika odnosu na američki jasen, značajnije je zastupljen u u starosti samo 4 godine, na slici se uočava značajna sastojini 29d. Prostorni raspored stabala u ovim sastorazlika u strukturi ovih dviju sastojina. Srednji promjer jinama takav je da poljski i američki jasen dolaze u odsvih stabala u odsjeku 48c iznosi 30,86 cm, a u odsjeku vojenim skupinama. 29d svega 22,71 cm. Poljski jasen u obje sastojine do Tablica 1. Struktura sastojine po ha-G.j. "Ključevi", odsjek 48c Table 1 Structure of the stand per ha-M.u. "Ključevi", compartment 48c Prsni promjer Poljski jasen Američki jasen Hrast lužnjak Bijela topola Bijela vrba Ukupno N G N G N G N G N G N G cm kom. m2 kom. m2 kom. m2 kom. m2 kom. m2 kom. m2 12,5 3 0,04 22 0,27 25 0,31 17,5 10 0,24 24 0,58 5 0,12 39 0,94 22,5 8 0,32 23 0,91 1 0,04 15 0,60 47 1,87 27,5 6 0,36 25 1,48 21 1,25 52 3,09 32,5 5 0.41 17 1,41 1 0,08 15 1,24 38 3,15 37,5 4 0,44 11 1,21 12 1,33 27 2,98 42,5 4 0,57 6 0,85 1 0,14 2 0,28 3 0,43 16 2,27 47,5 3 0,53 2 0,35 3 0,53 8 1,42 52,5 1 0,22 1 0,22 57,5 3 0,78 3 0,78 62,5 1 0,31 1 0,31 3 0,92 5 1.53 67,5 1 0,36 1 0,36 72,5 2 0,83 2 0,83 Ukupno 48 4,21 128 6,72 4 0,89 10 2,42 74 5,49 264 19,74 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 34 <-- 34 --> PDF |
J. Cavlović & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBLJ1NSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA.. Šumarski list br. 3 4, CXXV1 (2002), 145-153 Tablica 2. Struktura sastojine po ha-G.j. "Podložje", odsjek 29d Table 2 Structure of the stand per ha-M.u. "Podložje", compartment 29d Prsni promjer Poljsl< i jasen Američki jasen Hrast 1užnjak Ostalo Ukupno N G N G N G N G N G cm kom. m: kom. m: kom. m2 kom. m2 kom. m2 12,5 53 0,65 57 0.70 6 0,07 13 0,16 129 1,58 17,5 42 1,01 68 1,64 7 0,17 6 0,14 123 2,96 22,5 44 1,75 49 1,95 6 0,24 3 0,12 102 4,06 27,5 63 3,74 26 1,54 5 0,30 1 0,06 95 5,64 32,5 45 3,73 5 0,41 3 0,25 53 4,40 37,5 12 1,33 1 0,11 13 1,44 42,5 2 0,28 1 0,14 3 0,43 47,5 1 0,18 1 0,18 2 0,35 52,5 0 0,00 0 0,00 57,5 1 0,26 1 0,26 263 12,93 205 6,24 30 1,46 23 0,48 521 21,11 Slika 1. Prikaz strukture istraživanih sastojina po vrstama drveća i broju stabala Figure 1 Structure of the stands per tree species and number of stems Slike 2 do 5 pokazuju kretanje širine godova tijekom zadnjih 35 godina za promatrane uzorke srednjesastojinskih stabala poljskog i američkog jasena na dva istraživana lokaliteta. Na slikama je isto tako prikazano kretanje prosječne širine goda unutar pojedinog uzorka stabala (izvrtaka). Na slici 6 uočljiv je trend smanjenja prosječne širine goda kod sva 4 uzorka, od 1966. godine. Kod američkog jasena, na lokalitetu Stara Gradiška, uočljiva je 1979. godina, gdje je zaustavljen taj trend, nakon čega dolazi do manjeg rasta širine goda i zadržavanja na stalnoj vrijednosti od oko 1,3 mm. Kod ostala 3 uzorka taj trend opadanja prosječne širine goda se zaustavlja 1983. godine, nakon čega trend kretanja širine goda postaje višemanje konstantan. Posebno je karakteristično kretanje prosječne širine goda srednjesastojinskih stabala poljskog jasena na lokalitetu šumarije Nova Gradiška. Jasno su izražene minimalne širine goda 1983., 1993. i po sve mu sudeći to bi bila i 2003. godina, nakon kojih dolazi do naglog skoka širine goda. To bi se moglo objasniti zahvatima njege sastojine proredama koji su provedeni u navedenim godinama i na koje je poljski jasen tako očito reagirao sa širinom goda. Slika 7 prikazuje dijelove krivulja rasta promjera srednjih stabala poljskog i američkog jasena na istraživane dvije lokacije u zadnjih 35 godina, koje su dobivene iz uzoraka izvrtaka uzetih sa srednjesastojinskih stabala na način opisan u metodi rada. Ovdje se može uočiti nekoliko odnosa. Krajnje vrijednosti na krivuljama rasta promjera odgovaraju vrijednostima promjera srednjesastojinskih stabala (srednjem promjeru stabala s kojih su uzeti izvrtci), umanjene za dvostruku debljinu kore. Nadalje, ako se radi gotovo o jednakoj starosti sastojina, uočljive su značajne razlike u razvoju promjera i postizanja konačnog promjera 2001. godine, unutar |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 35 <-- 35 --> PDF |
J. Čavlović & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBUINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA... Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153 r-c^ — c*^>nr--^~r* _)ir">r--o —H-( in r— o —´ — — _ — ^^_„^_ — ^ ^ -^ — — _, _ CN Vrijeme - Time (godine - years) Slika 2. Kretanje širine godova istraživanog uzorka stabala i prosječne širine godova za poljski jasen - šumarija Nova Gradiška Figure 2 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of narrow-leaved ash - Forest office Nova Gradiška Tt^DDOOrN^t-^COCOrNl^vOOOOfN^TOOCO \0^0sot--r--r-t--r-ococooocooc*. c^ov ovo^o 0s 0s O^ O O Q~ ^ CT* CT* O*. O O^ C^ O*. 0s CT< O^ O __ _ — ^ „ ^ _^ ^ ^ _^ — __ _^ — ^_ __ — — r^l Vrijeme - Time (godine - years) Slika 3. Kretanje širine godova istraživanog uzorka stabala i prosječne širine godova za američki jasen - šumarija Nova Gradiška Figure 3 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of white ash - Forest office Nova Gradiška iste vrste. Tako je razlika krajnjih vrijednosti promjera ška bila svega 0,33 cm u korist poljskog jasena, da bi se na krivulji rasta kod poljskog jasena 5,43 cm, a kod ona tijekom vremena sve više povećavala i na kraju doameričkog jasena 5,73 cm, u korist sastojine na lokalisegla vrijednost od 6,2 cm. To govori u prilog puno botetu u šumariji Nova Gradiška. To se može dijelom ljim uvjetima za rast i razvoj poljskog jasena na tom objasniti u značajnoj razlici struktura sastojina kao staništu. Slično je i u sastojini na području šumarije posljedica gospodarenja i staništa. Sigurno je da na to Stara Gradiška. U početku je razlika u promjeru izmeima značajan utjecaj stanište. Sastojina na lokalitetu đu poljskog i američkog jasena bila 0,92 cm u korist šumarije Stara Gradiška je po nadmorskoj visini viša poljskog jasena. Razlika u promjeru već nakon 5 godiza 10 m i vjerojatno su tu uvjeti za rast i razvoj obiju na vrlo se brzo povećala, te na kraju postigla iznos od vrsta manje povoljni. 6,5 cm. Iz toga se isto tako vidi da su i na ovom staniAko se promatraju odnosi krivulja rasta između štu, koje je općenito nepovoljnije za obje vrste u odno dviju vrsta untar iste sastojine, može se vidjeti da su su na stanište na lokalitetu šumarije Nova Gradiška, oni slični u obje sastojine, samo što su pomaknuti po povoljniji uvjeti za rast i razvoj poljskog jasena u odosi y. Interesantno je daje na početku, 1966. godine u nosu na američki jasen. petnaestoj godini života, razlika u promjeru poljskog i Iz krivulja rasta promjera dobivene su krivulje debameričkog jasena na lokalitetu šumarije Nova Gradi-ljinskog tečajnog prirasta (Slika 8). Na slici se može |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 36 <-- 36 --> PDF |
J. Čavlović & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA 1 PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA... Šumarski list br. 3-4, CXXV1 (2002), 145-153 >L 0 ^^^^^^^^^^^^^^^^^^ ^f^©ooocN*3"*©ooocjrr^oooocNrt-*L>oc© \0 sO O I— t— t— C— I— 3C OC OO OC 3C O* C^ 0s ^ o o -1-1ss-1sss Qv o O O"* 0 0. O G"< 0 o** o* 0. C* O"* 0 o^ o^ o^ o — — ^_^_^ — — — — ^ — — — ^__rNl Vrijeme - Time (godine - years) Slika 4. Kretanje širine godova istraživanog uzorka stabala i prosječne širine godova za poljski jasen - šumarija Stara Gradiška Figure 4 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of narrow-leaved ash - Forest office Stara Gradiška Vrijeme-Time (godine - years) Slika 5. Kretanje širine godova istraživanog uzorka stabala i prosječne širine godova za američki jasen - šumarija Stara Gradiška Figure 5 Trends in ring widths of the studied tree sample and average ring width of white ash - Forest office Stara Gradiška vidjeti da su stabla poljskog i američkog jasena na poAko se uspoređuje debljinski prirast između lokaliteta dručju šumarije Stara Gradiška postigla maksimum teunutar jedne vrste, vidi se daje debljinski prirast značajnog debljinskog prirasta prije stabala poljskog i čajno veći u sastojim na području šumarije Nova Graameričkog jasena na području šumarije Nova Gradidiška, za oko 0,1 cm. U razdoblju zadnjih 20 godina, ška. Uočljiv je i drugi maksimum debljinskog prirasta, poljski jasen u sastojini na području šumarije Nova i to kod poljskog jasena oko 1983. godine, a kod ameGradiška po debljinskom prirastu se značajno izdvaja ričkog jasena oko 1993. godine. od ostalih istraživanih uzoraka. Nadalje, može se vidjeti daje poljski jasen dominantniji po debljinskom prirastu od američkog jasena. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 37 <-- 37 --> PDF |
J. Cavlović & D. Kremer: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA... Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153 Slika 6. Kretanje prosječne širine godova poljskog i američkog jasena u istraživanim sastojinama Figure 6. Trends in average ring widths of narrow-leaved and white ash of the studied stands 30 Slika 7. Krivulje rasta promjera srednjesastojinskih stabala poljskog i američkog jasena Figure 7 Growth curves of mean stand diameter of narrow-leaved and white ash trees Slika 8. Krivulje prirasta promjera srednjesastojinskih stabala poljskog i američkog jasena Figure 8 Radial increment curves of mean stand diameter of narrow-leaved and white ash trees |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 38 <-- 38 --> PDF |
J. Čavlović & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJ1NSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA.. Šumarski list br. 3-4. CXXV1 (2002), 145-153 5. ZAKLJUČAK - Conclusion Moguće je, na način opisan u radu, dobiti krivulje rasta, razvoja i prirasta prsnog promjera prosječnog sastojinskog stabla, vađenjem izvrtaka sa uzoraka stabala koja se nalaze u debljinskom stupnju srednjesastojinskog stabla. Takva krivulja rasta, temeljena na većem broju jedinki, puno bolje predstavlja osobitosti rasta i razvoja prosječnih stabala sastojine nego krivulja rasta temeljena na jednom stablu. Prema tomu, kada je cilj utvrditi obilježja rasta i prirasta promjera jednodobne sastojine, bolje je uzeti uzorak izvrtaka sa srednjesastojinskih stabala, nego obarati stabla za totalnu analizu. Pomoću opisane metode, praćenjem kretanja prosječne širine goda srednjesastojinskih stabala, moguće je istražiti događaje koji su utjecali na promjene u debljinskom prirastu, te način na koji su srednjesastojinska stabla reagirala na utjecajne čimbenike na rast i prirast promjera stabala. Razlike u rastu promjera i postizanju konačne vrijednosti promjera srednjesastojinskih stabala unutar iste promatrane vrste, ukazuju na utjecaj strukture sastojine koja se vjerojatno različito razvijala kod promatrane dvije sastojine. Isto tako, s obzirom da se sastojine nalaze u različitim stanišnim uvjetima, može se reći da je tu značajan utjecaj i stanišnih čimbenika. Kako se radi samo o 4 godine razlike u starosti između sastojina, ne može se govoriti o starosti sastojine kao značajnom čimbeniku. Unutar istih stanišnih uvjeta, rezultati su jasno pokazali da stabla poljskog jasena puno bolje uspijevaju, odnosno da u dobi od oko 50 godina značajno dominiraju po promjeru u odnosu na uneseni američki jasen. S obzirom da nakon prvih 15 godina života sastojine gotovo da i nije bilo razlike u promjeru između poljskog i američkog jasena, može se reći da u prvom razdoblju života sastojine obje vrste podjednako uspijevaju, poslije čega dolazi do postupnog zaostajanja u razvoju promjera američkog jasena. Prvi maksimum tečajnog debljinskog prirasta dogodio se prije kod obje vrste na području Stare Gradiške, na manje povoljnom staništu. Poljski jasen je dominantniji po debljinskom tečajnom prirastu od američkog, posebno na lokalitetu šumarije Nova Gradiška. S gledišta proizvodnje volumnog prirasta po količini i kvaliteti, kao i proizvodnje i svih općih dobara šume, jasno je da domaći, poljski jasen ima dominantnu ulogu. Međutim, s obzirom na svoja obilježja rasta i prirasta, uneseni američki jasen je imao i može zadržati svoj značaj kao pionirska vrsta koja treba popravljati uvjete na teškim i ekstremnim staništima za dolazak i uspijevanje poljskog jasena. 6. LITERATURA - References Anić, I., 1997: Regeneration of narrow-leaved ash stands {Fraxinus angustifolia Vahl) in Central Croatia. Glas. šum. pokuse 34: 1-40. Anić, I., 2001: Uspijevanje i pomlađivanje sastojina poljskog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini. Disertacija. Šumarski fakultet, Zagreb, 197 pp. Benić , R., 1955: Širina goda kao činilac kakvoćepoljske jasenovine. Šumarstvo, 534-545, Beograd. Benić, R., 1956: Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena. {Fraxinus angustifolia Vahl). Glas. šum. pokuse, 12: 13-104. Clausen , K. E., 1984: Survival and early growth of white ash provenances and progenies in 19 plantations. Canadian Journal of Forest Research. 14:6,775-782. Dekanić , I., 1970: Šumsko uzgojna svojstva poljskog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl). Šumarstvo 1/2: 3-9, Beograd. Dekanić , I., 1974: Značajke uzgoja šuma jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije, JAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci - Slavonski Brod, pp. 11-41. [ ttinger, J., 1889: Priegled drveća i grmlja od osobite vrsti, koje raste u perivoju Maksimir. Šum. list. 13(3): 112-119. \ ttinger, J., 1892: Botanički vrt kr. sveučilišta Franje Josipa I u Zagrebu. Šum. list 16 (9-10): 409-422. \ ukarek, P, 1960: Poljski jasen i njegova morfološka varijabilnost Fraxinus angustifolia Vahl (= Fr. oxycarpa Willd). Glas. šum. pokuse, 14: 133-258.´ G avač, V, 1959: O šumi poljskog jasena sa kasnim drijemovcem {Leucoieto-Fraxinetum angustifoliae ass. nov.). Šum. list 83 (1-3): 39-45. Han,Y., Castello, J. D. & Leopold, D. J., 1991: Ash yellows, drought, and decline in radial growth of white ash. Plant-Disease. 75: 1, 18-23. Hornbeck, J. W, Smith, R. B. & Federer, C. A., 1988: Growth trends in 10 species of trees in New England, 1950-1980. Canadian Journal of Forest Research. 18: 10, 1337-1340. K ozarac , J., 1898: Amerikanski jasen {Fraxinus americana L.). Šum. list 22(11-12): 451-453. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 39 <-- 39 --> PDF |
J. Cavlović & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJINSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA.. Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 145-153 Kremer , D., 2001. Zastupljenost američkog bijelog Prpić , B., 1966: Korijenov sistem poljskog jasena jasena (Fraxinus americana L.) i pensilvanskog (Fraxinus angustifolia Vahl) u različitim tipovijasena (Fraxinuspennsylvanica Marshall) u Poma posavskih nizinskih šuma. Doktorska diserkuplju, Posavini i dijelu Podunavlja. Magistartacija. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ski rad, Šumarski fakultet, Zagreb, 227 pp. Zagreb, 101 pp. Matić, S., 1971: Prirodno pomlađivanje poljskog Sinclair, W. A., Griffiths, H. M. & Treshow, jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini. M., 1993: Impact of ash yellows mycoplasma- U: J. Kovačević & Z. Racz (ur.), Savjetovanje o like organisms on radial growth of naturally inPosavini, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u fected white, green, and velvet ash. Canadian Zagrebu, Zagreb, pp. 343-346. Journal of Forest Research. 23: 12, 2467-2472. Pačala, S. W., Canham, C. D., Si lander, J. A. Jr. Strepački, V, 1931: O rentabilitetu odvodnjavanja & Kobe , R. K., 1994: Sapling growth as a bara u slavonskim šumama. Šum. list 7 (55): function of resources in a north temperate forest. 308-311. Canadian Journal of Forest Research. 24: 11, Osnova gospodarenja za Gospodarsku jedinicu "Klju2172- 2183. čevi" od 1999. do 2008. godine. "Hrvatske šuPerušić , A., 1925: Krajiške Imovne Općine. Šum. me" p. o. Zagreb, Uprava šuma Nova Gradiška, list 11(49): 631-641. Odjel za uređivanje šuma, šumarija Nova GradiPlavšić , M., 1960: Prilog istraživanjima u čistim i ška, Nova Gradiška, 1999. mješovitim sastojinama poljskog jasena (FraxiOsnova gospodarenja za Gospodarsku jedinicu "Po nus angustifolia Vahl). Glas. šum. pokuse, 14: dložje" od 1999. do 2008. godine. "Hrvatske šu 259-313. me" p. o. Zagreb, Uprava šuma Nova Gradiška, Plavšić , M., & Klepac , D. : 1960: Strukturni Odjel za uređivanje šuma, šumarija Nova Gradiodnosi posavskih šuma obzirom na broj stabala, ška, Nova Gradiška, 1999. temeljnicu i drvnu masu. Glas. šum. pokuse, 14: 314-358. ZAHVALA - Acknowledgement Na velikoj pomoći pri obavljanju terenskih istraži- Nova Gradiška, te Uprave šuma Nova Gradiška, vanja zahvaljujemo se djelatnicima šumarija Stara i SUMMARY: The research was carried out in two middle-aged mixed stands of narrow-leaved ash and white ash aged 54 and 50 years in the area of the forest offices Nova and Stara Gradiška. The recordings of stand structures in the locality of the forest office of Nova Gradiška showed the mean stand diameter of 30.9 cm in the 54-year-old stand at an altitude of 94 m. In the locality of the forest office Stara Gradiška situated 104 m above sea level, the mean stand diameter was 22.7 cm. Samples of increment cores of 12 cm in length were taken for narrow-leaved ash and white ash from the trees belonging to the diameter degree of mean basal area trees. The increment cores were analysed by measuring the width of every individual ring by a tenth of the millimetre. The thickness of the bark was also measured. The results obtained from the analysis of the increment cores gave the trends in ring widths for individual trees, as well as the trends in average ring widths within individual samples in the last 35 or more years. Also, on the basis of the increment core analysis, parts of the diameter growth curve of the mean stand tree for every studied species were obtained. The method is described in the paper. According to the results, the diameter growth was equal in both species in the first period of life, that is, in the first 15 years, followed by a more rapid growth in the diameter of narrow-leaved ash in relation to white ash. In other words, the diameter increment of narrow-leaved ash was higher during the studied period, which indicates better conditions for the growth of the autochthonous narrow-leaved ash. Key words: narrow leaved ash (F. angustifolia Vahl), white ash (F. americana L.) growth of mean stand diameter; radial increment |