DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 48 <-- 48 --> PDF |
N. Juietic. M. Seruga. D. Škorić: F1TOPLAZMATSK.E BOLhSTl ŠUMSKOG DRV Sve spiroplazme zahtijevaju u svom rastu sterole. Njihov je genom nešto veći od genoma fitoplazma. Spiroplazme se mogu, poput bakterija i mikoplazma, kultivirati na umjetnim podlogama. Međutim, do danas nije pronađen medij na kojem bi rasle sve spiroplazme. To je velika prepreka u nastojanjima da se one podrobnije istraže. Do danas je uspjelo detaljno analizirati samo jednu spiroplazmu. To je vrsta Spiroplasma citri nađena u oboljelim jedinkama naranče (Fletcher 1983). Ona se serološki razlikuje od svih fitoplazma, ali je serološki usko srodna sa spiroplazmom izoliranom iz kukuruza. Zanimljivo je da spiroplazme kao i fitoplazme napadaju virusi (si. 9 D). Bolesti koje na biljkama uzrokuju spiroplazme teško je razlikovati od onih koje uzrokuju fitoplazme. Na koje sve načine spiroplazme negativno utječu na biljni organizam, još uvijek nije poznato. U svakom slučaju, one kao i fitoplazme narušavaju hormonalnu ravnotežu ZAKLJUČAK Fitopatologija je u fitoplazmama dobila novo izazovno područje. Ti najjednostavniji mikroorganizmi napadaju i zeljaste i drvenaste biljke. Nađene su i na mnogim šumskim drvenstim vrstama na kojima uzrokuju dosta karakteristične bolesti. Istraživanja fitoplazma započela su u nas još prije 50 godina, ali su ona bila uglavnom sporadična i više fundamentalnog a ne primijenjenog karaktera. Danas se u nas najviše istražuju fitoplazme vinove loze, a u LITERATURA Doi,Y., Teranaka, M., Yora, K., Asuyama, H. 1967: Mycoplasma - or PLT group-like microorganisms found in phloem elements of plants infected with mulberry dwarf, potato witches´ broom, aster yellows, or paulownia witches´ broom. Ann. Phytopathol. Soc. Jpn. 33, 259-266. Fletcher, J. 1983: Brittle root of horseradish in Illinois and the distribution of Spiroplasma citri in the United States. Phytopatology 73, 354-357. Grbelja, J., Ljubešić,N. 1975: Clover phyllody disease in Yugoslavia. Acta. Bot. Croat. 34, 25-31. Gibbs,A., Harrison, B. 1976: Plant virology. Edward Arnold, London. Griffiths, H. M., Sinclair, W. A., Davis, R. E., Lee, I.-M., Dally, E.L., Guo, Y.-H., Chen, TA., Hibben,C. R. 1994: Characterization of mycoplasmalike organisms from Fraxinus, Syringa, and associated plants from geographically diverse sites. Phytopatology 84, 119-126. Gundersen, D. E., Lee, I.-M., Rehner, S. A., D a v i s, R. E., K i n g s b u ry, D. T. 1994: Phylo ĆA Šumarski list br. 3-4. CXXV1 (2002). 155-163 koja kontrolira rast i razvoj biljke. Obično se na bolesnim biljkama opaža žućenje listova, skraćenje stabiljke, zastoj u rastu, prekid normalne faze mirovanja biljke te pojava dodatnih izbojaka na stabljici i korijenu. Najvjerovatnije je da spiroplazme mijenjaju metabolizam giberelina. Ako se biljci kukuruza, koja pokazuje simptome spiroplazmatske bolesti (zastoj u rastu, žućenje) doda giberelinska kiselina, biljke će početi normalno rasti. Međutim, biljke ipak nisu izliječene, jer se i nadalje na njima opažaju drugi simptomi zaraze po kojima se vidi daje spiroplazma i ostala u biljci. Je li zastoj u rastu kukuruza, koji uzrokuje spiroplazma, posljedica razgradnje giberelina u biljci ili je to možda posljedica smanjivanja biosinteze hormona rasta, to još uvijek ostaje zagonetkom. Zasad spiroplazme nisu nađene na šumskom drveću, ali je vjerojatnost da i na njima parazitiraju vrlo velika. Upravo zbog toga šumarski fitopatolozi trebaju i o tome voditi računa. - Conclusion najnovije vrijeme fitoplazme su otkrivene i u našim šumskim drvenastim vrstama. Iako većina fitoplazmatskih bolesti ne uzrokuje uginuće zaraženih biljaka, inficirane biljke su mnogo osjetljivije na učinke drugih stresova. Kad je riječ o suvremenom "umiranju" šuma, vjerojatno da i fitoplazme mogu biti sastavni dio kompleksa čimbenika koji dovode do te pojave. - References geny of mycoplasmalike organisms (phytoplasmas): A basis for their classification. J. Bacterid. 176,5244-5254. Hibben,C. R., Franzen,L. M. 1989: Susceptibility of lilacs to mycoplasmalike organisms. J. Environ. Hortic. 7, 163-167. Lee, I. - M., Hammond, R., Davis, R. E., Gundersen, D. E. 1993: Universal amplification and analysis of pathogen 16S rDNA for classification and identification of mycoplasmalike organisms. Phytopathology 83, 834-842. Marwitz , R. 1990: Diversity of yellows disease agents in plant infections. Zentralbl. akteriol. 20, 431-434. M i 1 i č i ć, D. 1964: Anomalije cvijeta stolburskog duhana. Acta Bot. Croat. 23, 27-50. Mittempergher, L., Tegli, S., Bertolli, E., S falanga, A., Bertaccini, A., Surico, G. 2000:1 fitoplasmi negli alberi forestali con particolare riferimento all´olmo. Petria 10, 157-160. |