DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 48     <-- 48 -->        PDF

N. Juietic. M. Seruga. D. Škorić: F1TOPLAZMATSK.E BOLhSTl ŠUMSKOG DRV
Sve spiroplazme zahtijevaju u svom rastu sterole. Njihov
je genom nešto veći od genoma fitoplazma. Spiroplazme
se mogu, poput bakterija i mikoplazma, kultivirati
na umjetnim podlogama. Međutim, do danas nije
pronađen medij na kojem bi rasle sve spiroplazme. To
je velika prepreka u nastojanjima da se one podrobnije
istraže. Do danas je uspjelo detaljno analizirati samo
jednu spiroplazmu. To je vrsta Spiroplasma citri nađena
u oboljelim jedinkama naranče (Fletcher 1983). Ona
se serološki razlikuje od svih fitoplazma, ali je serološki
usko srodna sa spiroplazmom izoliranom iz kukuruza.
Zanimljivo je da spiroplazme kao i fitoplazme napadaju
virusi (si. 9 D).


Bolesti koje na biljkama uzrokuju spiroplazme teško
je razlikovati od onih koje uzrokuju fitoplazme. Na
koje sve načine spiroplazme negativno utječu na biljni
organizam, još uvijek nije poznato. U svakom slučaju,
one kao i fitoplazme narušavaju hormonalnu ravnotežu


ZAKLJUČAK
Fitopatologija je u fitoplazmama dobila novo izazovno
područje. Ti najjednostavniji mikroorganizmi
napadaju i zeljaste i drvenaste biljke. Nađene su i na
mnogim šumskim drvenstim vrstama na kojima uzrokuju
dosta karakteristične bolesti.
Istraživanja fitoplazma započela su u nas još prije
50 godina, ali su ona bila uglavnom sporadična i više
fundamentalnog a ne primijenjenog karaktera. Danas
se u nas najviše istražuju fitoplazme vinove loze, a u


LITERATURA
Doi,Y., Teranaka, M., Yora, K., Asuyama, H.
1967: Mycoplasma - or PLT group-like microorganisms
found in phloem elements of plants infected
with mulberry dwarf, potato witches´ broom,
aster yellows, or paulownia witches´ broom.
Ann. Phytopathol. Soc. Jpn. 33, 259-266.
Fletcher, J. 1983: Brittle root of horseradish in Illinois
and the distribution of Spiroplasma citri in
the United States. Phytopatology 73, 354-357.
Grbelja, J., Ljubešić,N. 1975: Clover phyllody disease
in Yugoslavia. Acta. Bot. Croat. 34, 25-31.
Gibbs,A., Harrison, B. 1976: Plant virology. Edward
Arnold, London.
Griffiths, H. M., Sinclair, W. A., Davis, R. E.,
Lee, I.-M., Dally, E.L., Guo, Y.-H., Chen,
TA., Hibben,C. R. 1994: Characterization of
mycoplasmalike organisms from Fraxinus, Syringa,
and associated plants from geographically
diverse sites. Phytopatology 84, 119-126.
Gundersen, D. E., Lee, I.-M., Rehner, S. A.,
D a v i s, R. E., K i n g s b u ry, D. T. 1994: Phylo


ĆA
Šumarski list br. 3-4. CXXV1 (2002). 155-163


koja kontrolira rast i razvoj biljke. Obično se na bolesnim
biljkama opaža žućenje listova, skraćenje stabiljke,
zastoj u rastu, prekid normalne faze mirovanja biljke
te pojava dodatnih izbojaka na stabljici i korijenu.
Najvjerovatnije je da spiroplazme mijenjaju metabolizam
giberelina. Ako se biljci kukuruza, koja pokazuje
simptome spiroplazmatske bolesti (zastoj u rastu, žućenje)
doda giberelinska kiselina, biljke će početi normalno
rasti. Međutim, biljke ipak nisu izliječene, jer se
i nadalje na njima opažaju drugi simptomi zaraze po
kojima se vidi daje spiroplazma i ostala u biljci. Je li
zastoj u rastu kukuruza, koji uzrokuje spiroplazma, posljedica
razgradnje giberelina u biljci ili je to možda
posljedica smanjivanja biosinteze hormona rasta, to još
uvijek ostaje zagonetkom. Zasad spiroplazme nisu nađene
na šumskom drveću, ali je vjerojatnost da i na njima
parazitiraju vrlo velika. Upravo zbog toga šumarski
fitopatolozi trebaju i o tome voditi računa.


- Conclusion
najnovije vrijeme fitoplazme su otkrivene i u našim


šumskim drvenastim vrstama.


Iako većina fitoplazmatskih bolesti ne uzrokuje
uginuće zaraženih biljaka, inficirane biljke su mnogo
osjetljivije na učinke drugih stresova. Kad je riječ o suvremenom
"umiranju" šuma, vjerojatno da i fitoplazme
mogu biti sastavni dio kompleksa čimbenika koji
dovode do te pojave.


-
References
geny of mycoplasmalike organisms (phytoplasmas):
A basis for their classification. J. Bacterid.
176,5244-5254.
Hibben,C. R., Franzen,L. M. 1989: Susceptibility
of lilacs to mycoplasmalike organisms. J. Environ.
Hortic. 7, 163-167.
Lee, I. - M., Hammond, R., Davis, R. E., Gundersen,
D. E. 1993: Universal amplification
and analysis of pathogen 16S rDNA for classification
and identification of mycoplasmalike organisms.
Phytopathology 83, 834-842.
Marwitz , R. 1990: Diversity of yellows disease
agents in plant infections. Zentralbl. akteriol. 20,
431-434.
M i 1 i č i ć, D. 1964: Anomalije cvijeta stolburskog duhana.
Acta Bot. Croat. 23, 27-50.
Mittempergher, L., Tegli, S., Bertolli, E.,
S falanga, A., Bertaccini, A., Surico, G.
2000:1 fitoplasmi negli alberi forestali con particolare
riferimento all´olmo. Petria 10, 157-160.