DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 119-128 UDK.630* 226 (001) PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJAČA U VISOKE ŠUME PROBLEM OF THE CONVERSION OF BEECH COPPICES INTO HIGH FORESTS OF BEECH Konrad PINTARIĆ* SAŽETAK: U raduje obrađen problem prevođenja bukovih panj ača (Tagus sylvatica L.) u visoku šumu. Na temelju provedenih istraživanja, zaključeno je daje u ovim šumama stanje vrlo loše, jer je proizvodni potencijal staništa slabo iskorišten, a postojeća proizvodnja drveta po kvaliteti jako loša, što znači daje glede proizvodnog potencijala staništa, vrijednost proizvodnje vrlo niska, tako da je potrebno poduzeti šumsko-uzgojne mjere kako bi se u što kraćem vremenu stanje popravilo. Analize su pokazale da i pored loše kvalitete stabala, postoji, iako mali broj, kvalitetnih stabala i jedinki sjemenog porijekla, da stabla ovih šuma mogu biti početni materijal za prevođenje u produktivniju i vredniju visoku bukovu šumu. Ove šume su u prosjeku stare 60 do 70 godina, i do kraja produkcijskog razdoblja od oko 120 godina uz primjenu Schaedelin-ove selektivne prorede može se očekivati bukva relativno dobre kvalitete, barem onakve kakva je danas u visokim šumama bukve. Već prve prorede pokazale su da se stanje popravilo, čak više nego što su to brojke pokazivale, i da će se redovitim prorjeđivanjem u idućih 50 do 70 godina (5-6 zahvata proreda) dobiti zadovoljavajuća kvaliteta drveta. U raduje na kraju predloženo nekoliko mjera koje bi u relativno kratkom vremenu mogle dovesti do ostvarenja postavljenog cilja. Ključne riječi: Bukva, panjača, prevođenje, visoka šuma UVOD Ranija istraživanja o stanju šuma u Bosni i Hercenost proizvodnje vrlo niska, uglavnom je to ogrjevno govini su pokazala daje u njima stanje nezadovoljavadrvo lošije kvalitete. juće, te da je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere Ove su panjače u prošlosti bile vrlo vrijedne visoke kako bi se to stanje popravilo, odnosno da se proizvod šume, ali se gospodarenju u njima nije poklanjala po ni potencijal staništa optimalno koristi, i da se u datim trebna pozornost, te su nekontroliranom sječom pre uvjetima nastoji proizvesti maksimalna količina tvorene u nekvalitetne i slabo produktivne panjače. kvalitetnog drveta. Melioracijom ovih šuma počelo se još prije 100 godiDugoročnim planom razvoja šumarstva u Bosni i na, i prve mjere su bile resurekcijske sječe te sječa loše Hercegovini (Izetb ego vi ć i dr, 1985) predložene su formiranih izbojaka (Pataky, 1953). Nakon Drugog mjere kako bi se postojeće stanje poboljšalo. Između svjetskog rata počelo se s melioracijom ovih šuma, ali ostalog, planirana je melioracija panjača, koje se nalakako je tada glavni zadatak bio pošumljavanje čistina i ze na preko 900 tisuća hektara, odnosno oko 34 % šuneobraslih površina, taj vid šumsko-uzgojnih radova ma i šumskog tla. Ove šume najčešće se nalaze na najgotovo je potpuno zanemaren. Najveći zamah u melioboljim, produktivnijim tlima, tako da im je sada vrijed-raciji bukovih panjača u Bosni i Hercegovini bio je u razdoblju od 1959. do 1960. godine, kada je "čišćenje" provedeno na velikim površinama, uz istovremeno Dr. se. Konrad Pintarić, Šumarski fakultet u Sarajevu |